Konferencija o velikim zvijerima - „Štete nasuprot upravljanju“
19.03.2019.

Konferencija o velikim zvijerima - „Štete nasuprot upravljanju“

Petir: Treba tražiti bolja rješenja kako bi se uspostavila ravnoteža između očuvanja vuka i bavljenja stočarstvom i turizmom


Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (EPP), organizirala je 18. ožujka 2019. godine Konferenciju o velikim zvijerima - „Štete nasuprot upravljanju“ u suradnji s kolegama zastupnicima članovima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj - gđom Elsi Katainen, g.Ericom Andrieuom i gđom. Mariom Gabrielom Zoanom te krovnom udrugom europskih poljoprivrednika COPA-COGECA-om.

Na konferenciji su uz zastupnike u Europskom parlamentu bili i Petre Daea, rumunjski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, g. Jari Leppä, finski ministar poljoprivrede i šumarstva te g. Nikša Tkalec, pomoćnik hrvatskog ministra poljoprivrede.

Povećana prisutnost zaštićenih vrsta velikih zvijeri dovela je do značajnih ekonomskih šteta poljoprivrednicima koji uzgajaju stoku te ima i značajne socijalne posljedice u ruralnim krajevima Europe. Države članice već troše milijune eura iz poljoprivrednih fondova na kompenzaciju šteta i zaštitne mjere koje ne funkcioniraju. U nekim državama članicama te brojke dosežu i 30 milijuna eura godišnje.

Vrste pod zaštitom Natura 2000 poput vuka, mrkog medvjeda, risa, gorske kune, dabra, određenih vrsta gusaka, velikog kormorana i još nekih ptičjih vrsta, posljednjih su godina pokazale značajan porast populacija.  No oporavak populacija divljih zvjeri poput vuka, medvjeda i risa donio je i neke otprije poznate rizike za poljoprivrednike - njihov se broj ubrzano povećava, velike zvijeri postaju hrabrije i približavaju se kućama i stadima, uzrokujući ozbiljne probleme za poljoprivrednike u određenim regijama Unije.

U uvodnoj riječi zastupnica Petir naglasila je važnost očuvanja velikih zvjeri zbog njihove značajne uloge u prehrambenom lancu, a u smislu kontrole populacija divljih životinja koje mogu biti prenosioci bolesti na domaće životinje.
Petir smatra kako je oporavak populacija velikih zvjeri, u odnosu na drugu polovicu prošlog stoljeća u kojem je umalo došlo do istrebljenja vuka, značajan uspjeh.  Ali isto tako smatra da danas trebamo poraditi na boljem nadzoru postojećih populacija u dogovoru između dionika u tom zahtjevnom poslu suradnje konzervacijske biologije i poljoprivrede.

“S obzirom na razlike u naknadama za počinjenu štetu, smatram da se iznosi moraju ujednačiti u državama članicama, ali je istovremeno potrebno tražiti bolja rješenja kako bi se uspostavila ravnoteža između očuvanja vuka i bavljenja stočarstvom i turizmom”, kazala je Petir koja je pozdravila nedavno izmijenjene Smjernice o državnoj pomoći od strane Europske komisije te mogućnost obeštećenja u punom iznosu što do sada nije bio slučaj. Europarlamentarka Petir smatra i kako postojeća pravila o državnim potporama upravo za obeštećenja poljoprivrednika treba učiniti još fleksibilnijima kako bi ona uspješno odgovorila stvarnim potrebama na terenu.

Petre Daea, rumunjski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja kazao je kako su područja na kojima se pojavljuju veliki zvijeri i veliki kormorani još otprije pogođena ekonomskim i socijalnim problemima.
“U planinama medvjedi i vukovi napadaju ljude i domaće životinje, unose strah, utječu na tradicionalne djelatnosti, ostavljajući prorijeđena područja sa srednjim i dugoročnim posljedicama. U specifičnim područjima u kojima se obavlja ribolov, veliki kormorani se natječu s ribarima, uzrokujući veliku štetu resursu, okolišu i ljudskim naseljima“, istaknuo je Daea.

Jari Leppä, finski ministar poljoprivrede i šumarstva naveo je kako su populacije medvjeda i risa stabilne u Finskoj međutim, da je populacija vuka od 2000. godine na ovamo rasla mnogo brže tako da su uvedene mjere ciljanog lova u skladu s okvirima koje daje Natura 2000. 

Nikša Tkalec, pomoćnik hrvatskog ministra poljoprivrede naveo je kako Hrvatska mijenja Plan za upravljanja populacijom vukom. Poseban problem za hrvatske poljoprivrednike predstavljaju štete od vuka, ali i mali iznosi obeštećenja koje u Hrvatskoj iznose tek oko 70 eura po ovci.

Predstavnici Copa-Cogeca-e podsjeća kako se brojnost velikih zvijeri i srodnih šteta značajno povećala tijekom godina, istaknuvši kako skupe zaštitne mjere više nisu dovoljne, a štete negativno utječu na održivost poljoprivrednih djelatnosti. U Copa-Cogeca-i smatraju kako je potrebno  upotpuniti dodatke direktivama o prirodi kako bi oni pratili  realnu situaciju na terenu i aktivno upravljanje populacijom. Zaštita okoliša i zaštita vrsta moraju biti u skladu s gospodarskim razvojem u ruralnim područjima.