Kamp okuplja djecu i mlade zaljubljenike u znanost, tehnologiju, robotiku i inovacije, a tijekom tjedna sudionici će kroz radionice, praktične projekte, edukativne sadržaje i timske zadatke razvijati znanja i vještine iz STEM područja.

Otvarajući kamp, zastupnica Petir istaknula je kako Robotički kamp STEMoslavina 2026 učenicima osnovnih škola približava STEM područja kroz praktičan rad, igru i edukativne robote. “To je model učenja koji djeci omogućuje da razvijaju logičko razmišljanje, kreativnost, timski rad i interes za tehnologiju bez pritiska da je natjecanje samo sebi cilj”, rekla je Petir.

Naglasila je kako hrvatski učenici u informatici i robotici ostvaruju rezultate na koje Hrvatska može biti ponosna, a za to su, uz njihovu darovitost i rad, posebno zaslužni mentori i roditelji.

„Čestitam učenicima koji su dio svojih praznika odlučili provesti učeći nešto novo. Ovdje neće učiti samo programirati i raditi s robotima, nego i surađivati, razmišljati, biti uporni i raditi u timu. To su vještine koje će im trebati u svakom poslu i u životu“, rekla je Petir.

Posebnu zahvalu uputila je mentorima, osobito voditelju kampa Vladi Lendvaju, na predanom radu i rezultatima koje mladi postižu pod njegovim vodstvom, istaknuvši kako ti rezultati potvrđuju da Hrvatska ima velik ljudski potencijal u računalnim znanostima i robotici. Istaknula je da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih upoznato s ovim projektom i podržava ga.

Voditelj kampa Vlado Lendvaj istaknuo je kako je cilj Robotičkog kampa STEMoslavina potaknuti interes učenika za STEM područje u osnovnim školama.

„Ovdje objedinjavamo aktivnosti u cijelom STEM području i uglavnom ih provodimo koristeći edukativne robote. Naglasak je na edukativnoj strani, a ne na natjecanju. Zato postižemo odlične rezultate, jer kada je naglasak samo na natjecanju, često se izgubi bit i ne postigne se cilj, a to je da se djeca kroz zabavu i igru educiraju i nešto nauče“, istaknuo je Lendvaj.

Ovogodišnji kamp dolazi nakon još jedne uspješne godine za mlade kutinske robotičare i modelare. Informatički klub BIT Kutina nastupio je na državnom natjecanju World Robot Olympiad 2026. u Samoboru s tri ekipe, a tim MoslaBIT Sparks osvojio je drugo mjesto u svojoj kategoriji i plasman na Europsko prvenstvo u robotici. Zapažene rezultate ostvarili su i mladi kutinski modelari, osvojivši prvo mjesto na državnom natjecanju Modelarske lige u Vukovaru.

Otvorenju kampa uz zastupnicu Petir su nazočili pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije Sisačko-moslavačke županije Darjan Vlahov, gradonačelnik Kutine Zlatko Babić, ravnatelj Srednje škole Tina Ujevića Kutina Saša Sambolek, predstavnici obrazovnih ustanova i tehničke kulture, mentori, roditelji i suradnici.

Tijekom narednih dana sudionici kampa učit će o robotici, programiranju, elektronici, automatizaciji i novim tehnologijama, a kamp će završiti predstavljanjem projekata i rješenja koja će polaznici razvijati tijekom tjedna.

<p>The post Zastupnica Petir otvorila sedmi Robotički kamp STEMoslavina u Kutini first appeared on Marijana Petir.</p>

Na svečanosti je, kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića sudjelovala i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, saborska zastupnica Marijana Petir koja je naglasila kako je Zelinska izložba vina jedna od najstarijih vinskih izložbi u Hrvatskoj, tek godinu dana mlađa od Voloderskih jeseni, no da njezina vrijednost nije samo u dugoj tradiciji, nego i u stručnoj, obrazovnoj i promotivnoj ulozi koju ima od svojih početaka.

„Tradicija ove izložbe nije samo običaj okupljanja, nego i sustavno ocjenjivanje vina, s ciljem da se pomogne i vinarima i potrošačima. Vinarima, jer dobivaju stručnu potvrdu kvalitete, poticaj za daljnji napredak i jasnu smjernicu za razvoj proizvodnje. Potrošačima, jer se kroz ocjenjivanje i nagrade lakše prepoznaju kvaliteta, izvrsnost i posebnost pojedinih vina“, rekla je Petir.

Posebno je istaknula doprinos Zelinske izložbe razvoju kakvoće vina, kulture ocjenjivanja i vinskih izložbi u cijeloj Hrvatskoj, kao i njezinu ulogu u očuvanju i promociji kraljevine, autohtone sorte zelinskog vinogorja.

„Promocijom kraljevine i njezinim stručnim vrednovanjem, ova je izložba dala važan doprinos očuvanju i razvoju hrvatskih sorti grožđa i vina. Kraljevina nas podsjeća koliko je važno čuvati ono što je naše, ali i pokazuje da autohtone sorte, uz znanje i kvalitetan rad, mogu biti važan dio suvremene vinske ponude“, istaknula je Petir.

Govoreći o položaju vinara i vinogradara, upozorila je na izazove s kojima se suočavaju, od klimatskih promjena i rasta troškova proizvodnje do nepoštenih trgovačkih praksi, sve zahtjevnijeg tržišta, potrebe za ulaganjima, promocijom i generacijskom obnovom. Istaknula je da Odbor za poljoprivredu cijeni naše poljoprivrednike koji za nas proizvode hranu kao i stanovnike sela koji za nas čuvaju hrvatski prostor. Rekla je da su oni ključni za prehrambenu i nacionalnu sigurnost.

„Hrvatski vinari imaju znanje, kvalitetu i srce. Imaju vina koja mogu biti ponos Hrvatske i važan dio naše gastronomske, turističke i gospodarske ponude. Zato moramo nastaviti stvarati uvjete u kojima će se domaća proizvodnja cijeniti, u kojima će se čuvati hrvatske sorte i u kojima će mladi ljudi imati razlog ostati na svojoj zemlji i nastaviti obiteljsku tradiciju“, poručila je Petir.

Gradonačelnica Svetog Ivana Zeline Eva Jendriš Škrljak istaknula je kako se izložba održava 58 godina u kontinuitetu, ali i da se taj kraj vinom i vinogradarstvom bavi mnogo dulje.

„Ova izložba nije samo tradicija zapisana kao jedan dan u godini, kao jedan dan u kalendaru, ona je uistinu identitet našeg kraja, našeg brega i naših obitelji“, poručila je gradonačelnica, naglasivši kako izložba zaslužuje biti moderno i prepoznatljivo središte izvrsnosti ne samo Zagrebačke županije, već i cijele Hrvatske.

Ukupni šampion 58. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske je Graševina, ledena berba, vinarije Perak d.o.o. iz vinogorja Kutjevo.

Šampion Zagrebačke županije je Vinarija Žnidarić, koja je, među brojnim priznanjima za svoja vina, osvojila i šampionsko priznanje za Kraljevinu.

Na svečanosti su sudjelovali i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Tomislav Paškvalin, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Tugomir Majdak, zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, predsjednica ocjenjivačke komisije dr. sc. Ivana Alpeza te brojni vinari, vinogradari i uzvanici.

Svečanost dodjele nagrada svojim su plesnim i pjevačkim nastupom uveličali članovi HPD-a Zelina, a ovogodišnja Izložba vina obogaćena je i otvaranjem Vinskog trga u središtu Svetog Ivana Zeline.

<p>The post 58. izložba vina kontinentalne Hrvatske first appeared on Marijana Petir.</p>

Voditeljica Skupine Marijana Petir zahvalila je veleposlaniku Korenu na predanom radu i doprinosu razvoju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Države Izrael tijekom njegova mandata u našoj zemlji. Istaknula je kako su susreti i razgovori s veleposlanikom Korenom pridonijeli boljem razumijevanju prilika te jačanju suradnje između dviju zemalja.

Petir je naglasila kako odnosi Hrvatske i Izraela počivaju na prijateljstvu, međusobnom poštovanju i svijesti o važnosti dijaloga, osobito u vremenima ozbiljnih međunarodnih kriza i sigurnosnih izazova. Podsjetila je da se razdoblje veleposlanikova mandata podudarilo s iznimno teškim i tragičnim događajima za Izrael, osobito s terorističkim napadom na Izrael 7. listopada 2023. godine, patnjom nevinih ljudi i dubokom neizvjesnošću povezanom sa sudbinom talaca.

Dodala je kako je Skupina prijateljstva isticala da Izrael ima pravo štititi sigurnost svojih građana i braniti se od terorizma, u skladu s međunarodnim pravom, uz ulaganje najvećih mogućih napora kako bi se sačuvali životi civila. „I danas, u svjetlu aktualnih sigurnosnih izazova i sukoba na Bliskom istoku, ostaje jednako važno zauzimati se za smirivanje napetosti, odgovorno djelovanje svih aktera te traženje rješenja koja mogu voditi prema većoj sigurnosti, stabilnosti i trajnom miru”, rekla je Petir.

Posebno se osvrnula na važnost očuvanja vjerske i kulturne raznolikosti na prostoru koji je kolijevka triju velikih monoteističkih religija. Istaknula je kako su kršćanske zajednice na tom području stoljećima važan dio identiteta, duhovnosti, kulture i povijesti te da njihova prisutnost, sigurnost i budućnost zaslužuju posebnu pozornost i zaštitu. Dodala je kako je jednako važno osigurati sigurnost svih civila i svih vjerskih zajednica koje žive na tom prostoru.

Veleposlanik Gary Koren zahvalio je članovima Skupine na dosadašnjoj suradnji, koju je ocijenio uspješnom, sadržajnom i prijateljskom. Istaknuo je kako Izrael Hrvatsku smatra prijateljskom državom, osobito u izazovnim i neizvjesnim vremenima. Osvrnuo se i na aktualna sigurnosna zbivanja te izrazio žaljenje zbog pogibije izraelskih vojnika u Libanonu. Pritom je naveo kako je Izrael u komunikaciji s libanonskom vladom te najavio održavanje dodatnih sastanaka. Naglasio je kako Izrael njeguje dobre odnose ne samo s kršćanskom zajednicom, nego i s drugim vjerskim manjinama koje žive u toj zemlji. Istaknuo je da razumije zabrinutost međunarodne zajednice zbog situacije u Gazi, no upozorio je kako Hamas i dalje uživa značajnu potporu među palestinskim stanovništvom.

Poručio je da će Izrael ostati snažna država te dodao kako međunarodna javnost s velikom pozornošću prati razvoj događaja na Bliskom istoku. Naglasio je da Izrael nema povjerenja prema Iranu te da se oslanja na svoje prijatelje i partnere, među kojima je, kako je rekao, i Hrvatska. Osvrćući se na šire međunarodne okolnosti, ocijenio je da aktualna zbivanja ukazuju na ozbiljne nedostatke postojećeg sustava Ujedinjenih naroda, osobito kada je riječ o rješavanju kriza na Bliskom istoku. Izrazio je nadu da će njegov nasljednik tijekom mandata u Republici Hrvatskoj nastaviti razvijati uspješnu suradnju sa Skupinom prijateljstva. Rekao je kako on nakon četrdeset godina provedenih u diplomatskoj službi završava svoju profesionalnu karijeru.

Uz voditeljicu Skupine Marijanu Petir i veleposlanika Garyja Korena, na sastanku su sudjelovali članovi Skupine Majda Burić, Mislav Herman, Veljko Kajtazi, Ivica Kukavica, Ivan Malenica, Marko Pavić, Dario Pušić, Hrvoje Zekanović i Dario Zurovec.

<p>The post Održan sastanaak s veleposlanikom Korenom first appeared on Marijana Petir.</p>

Glavna tema sastanka odnosila se na predstavljanje Indeksa progona kršćana u svijetu, koji sastavlja organizacija Open Doors i koji je i ove godine tiskan na hrvatskom jeziku. Kurt Igler istaknuo je kako se situacija u protekloj godini u pogledu progona kršćana u svijetu pogoršala te da sveukupno 388 milijuna kršćana u svijetu trpi neki oblik progona. Osobito teška situacija je u subsaharskoj Africi, kao i u dvjema najmnogoljudnijim zemljama na svijetu, Indiji i Kini.

Pastor Vatroslav Župančić, koji je i koordinator gostovanja gospodina Iglera u Hrvatskoj, predstavio je zastupnici Petir program ovogodišnjeg gostovanja, tijekom kojega će gospodin Igler biti primljen kod predstavnika različitih kršćanskih crkava u Hrvatskoj, što je u skladu s ekumenskom vizijom organizacije Open Doors, koja pomaže svim kršćanskim vjernicima bez obzira na denominacijsku pripadnost.

Centralni događaj pod nazivom najavljen je za subotu, 20. lipnja, u Zagrebu, na kojem će biti predstavljen Indeks progona kršćana, ali i hrvatski doprinos pomoći progonjenim kršćanima. Zahvalio je na zalaganju zastupnici Petir na njenoj inicijativi temeljem koje Republika Hrvatska već niz godina uspješno provodi projekt pomoći stipendiranja studenata iz zemalja gdje je progon kršćana ekstremno jak. “Njihova pozitivna iskustva studiranja u Hrvatskoj poticaj su za nastavak daljnjih aktivnosti u cilju daljnje pomoći kršćanima u svijetu”, rekao je Župančić.

Gospođa Martina Lukić govorila je o stanju predmeta vezanog za uskraćivanje prava na osvjetljavanje zagrebačkih fontana od Grada Zagreba za manifestaciju „Crvena srijeda“ u studenome prošle godine. Zbog takvog postupanja Hrvatska protestantska konferencija bila je prisiljena podnijeti žalbu zbog šutnje administracije. Nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine usvojilo je žalbu te je naložilo Gradu Zagrebu da u roku od 15 dana odluči o zahtjevu. Unatoč tome, Grad Zagreb ni nakon izričitog naloga Ministarstva nije donio nikakvu odluku, zbog čega je pokrenut upravni spor pred Upravnim sudom.

Zastupnica Marijana Petir zahvalila je delegaciji Open Doorsa na njihovu predanom radu u praćenju stanja vjerskih sloboda i pružanju pomoći progonjenim kršćanima diljem svijeta. Istaknula je kako je sloboda vjere jedno od temeljnih ljudskih prava te da je dužnost međunarodne zajednice, ali i svake države koja drži do dostojanstva čovjeka, ne zatvarati oči pred progonom, diskriminacijom i nasiljem kojemu su kršćani izloženi u mnogim dijelovima svijeta.

Upravo na inicijativu zastupnice Petir, Vlada Republike Hrvatske pokrenula je program stipendiranja mladih progonjenih kršćana iz zemalja na području Afrike, Azije i Bliskog istoka, u kojima su kršćanske zajednice izložene osobito teškim oblicima progona. Taj program predstavlja konkretan izraz hrvatske solidarnosti jer mladima koji su zbog svoje vjere i okolnosti u kojima žive suočeni s nesigurnošću i ograničenim mogućnostima Hrvatska omogućuje obrazovanje, sigurnost i priliku za budućnost.

„Pomoć progonjenim kršćanima ne smije ostati samo na riječima. Stipendiranjem mladih ljudi Hrvatska im pruža mogućnost da steknu znanje, izgrade svoje potencijale i jednoga dana pridonesu obnovi svojih zajednica i društava iz kojih dolaze. S novom generacijom studenata, Hrvatska je dodijelila ukupno 50 stipendija mladim progonjenim kršćanima, čime pokazujemo da solidarnost može i mora biti konkretna“, istaknula je Petir.

Dodala je kako pozitivna iskustva dosadašnjih stipendista pokazuju da je riječ o vrijednom i smislenom programu koji treba nastaviti i dodatno jačati. Pritom je naglasila važnost suradnje s organizacijama poput Open Doorsa i Aid to the Church in Need, koje svojim radom pridonose boljoj vidljivosti problema progona kršćana i potiču konkretne oblike pomoći.

Petir je zaključila kako će se i dalje zauzimati za zaštitu vjerskih sloboda, dostojanstva svakog čovjeka i prava kršćanskih zajednica na opstanak, sigurnost i budućnost u zemljama u kojima stoljećima žive.

<p>The post Orgnizacija Open Doors predstavila Indeks progona kršćana first appeared on Marijana Petir.</p>

Tom je prigodom zastupnica Petir položila vijenac i zapalila svijeću kod spomen-obilježja ispred rodne kuće braće Radić, odajući počast njihovoj trajnoj ulozi u hrvatskoj političkoj povijesti kao vođa hrvatskoga naroda.

“Braća Radić su hrvatsku državotvornu misao približili najširim slojevima naroda, osobito seljacima koji su u njihovo vrijeme činili većinu hrvatskoga društva, dajući im politički glas, dostojanstvo i svijest o odgovornosti za budućnost Hrvatske.

Njihova poruka slobode, demokracije, socijalne pravde, poštenja, prosvjete i brige za čovjeka ostaje trajna obveza i nadahnuće svima nama koji obnašamo javne dužnosti”, rekla je zastupnica Petir u Trebarjevu Desnom i čestitala svim stanovnicima Sisačko-moslavačke županije, Dan Županije.

Nakon polaganja vijenca, zastupnica Marijana Petir je sudjelovala na misnom slavlju u crkvi sv. Martina biskupa u Desnoj Martinskoj Vesi, koje je predvodio sisački biskup mons. Vlado Košić.

<p>The post Zastupnica Petir odala počast braći Radić first appeared on Marijana Petir.</p>

Čestitajući odgojno-obrazovnim ustanovama koje su stekle ili obnovile status Ekoškole, kao i onima kojima je dodijeljen platinasti status, Petir je istaknula kako je riječ o priznanju za predan rad, ustrajnost i stvaranje vrijednosti koje ostaju trajno ugrađene u djecu i mlade.

Govoreći o važnosti programa Ekoškola, zahvalila je profesorima, nastavnicima, odgojiteljima, mentorima i njihovim suradnicima koji, uz prenošenje znanja, oblikuju navike i odgovorno ponašanje novih generacija prema prirodi i okolišu.

„Odgovornost prema okolišu ne uči se samo iz knjiga, nego kroz iskustvo, igru, istraživanje, boravak u prirodi, sadnju biljaka, razdvajanje otpada te brigu o vodi, tlu, pčelama i svakom živom biću“, naglasila je Petir.

Posebno se osvrnula na temu ovogodišnjeg Susreta — sigurnost hrane, održivu hranu i klimatske promjene i istaknula kako je “važno da djeca razumiju da hrana ne dolazi iz trgovine, nego iz prirode i zahvaljujući trudu poljoprivrednika, ribara, pčelara, stočara, voćara, povrćara i svih onih koji svakodnevno, često u vrlo zahtjevnim uvjetima, proizvode hranu za naše stolove. Kada djecu učimo poštovati hranu, učimo ih poštovati i one koji je proizvode“, istaknula je Petir.

Dodala je kako je poticanje domaće i lokalne proizvodnje važno ne samo za sigurnost opskrbe hranom, nego i za očuvanje hrvatskog sela, poljoprivrede, ruralnih prostora i okoliša. U tom je kontekstu pozvala mentore, nastavnike, odgojitelje, roditelje i partnere uključene u program Ekoškola da djecu i mlade nastave poticati na odgovoran odnos prema hrani, smanjenje bacanja hrane te prepoznavanje vrijednosti domaćih i lokalno proizvedenih proizvoda.

Posebnu poruku Petir je uputila djeci i mladima: „Nemojte nikada misliti da ste premali da biste nešto promijenili. Svaka posađena biljka, svaka ušteđena kap vode, svaki obrok koji ne bacimo, svaka briga za okoliš i svaka dobra ideja imaju veliku vrijednost. Upravo se iz takvih malih, svakodnevnih navika grade velike promjene“, poručila je Petir.

Zahvalila je Udruzi Lijepa Naša, domaćinima u Kutini i svima uključenima u provedbu programa Ekoškola, istaknuvši kako društvo koje ulaže u odgoj za održivost ulaže u svoju budućnost.

Tijekom Susreta Marijana Petir sudjelovala je u dodjeli certifikata za devet odgojno-obrazovnih ustanova koje stječu status Ekoškole te dvanaest odgojno-obrazovnih ustanova kojima je dodijeljen platinasti status za dvadeset godina uspješnog provođenja programa Ekoškole.

<p>The post Petir na susretu Ekoškola first appeared on Marijana Petir.</p>

Predstavljajući stav izvjestitelja Europskog parlamenta, Norbert Lins je istaknuo: „Zajedničkoj poljoprivrednoj politici potreban je dovoljno jak i neovisan proračun kako bismo očuvali otpornost poljoprivrede i ruralnih područja. Pri tome budući normativni okvir mora postaviti jasna i transparentna pravila koja će osigurati neometanu provedbu politike, ali i prepoznati i adekvatno podupirati europska ruralna područja.“ Kako je pojasnio, izvjestitelj će svoje izvješće podnijeti u lipnju, a temeljem amandmana koje će zastupnici Europskog parlamenta podnijeti u srpnju o.g. izradit će se kompromisni prijedlog, koji će početkom slijedeće godine biti predstavljen Vijeću.

„Odbor za poljoprivredu uputio je Europskoj komisiji pismo političkog dijaloga u kojemu smo naglasili da integracija Zajedničke poljoprivredne politike u jedinstveni fond predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost, predvidljivost i transparentnost financiranja poljoprivrede“ – uvodno je istaknula Marijana Petir i dodala kako bi takav model mogao dovesti do situacije u kojoj se poljoprivreda natječe s drugim politikama u korištenju financijskih sredstava, što će dodatno narušiti sigurnost planiranja i ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor.

„Zabrinjava nas i nejasan budući status sektorskih intervencija, osobito za vinski sektor, pčelarstvo te sektor voća i povrća. Bez kontinuiteta ciljanih potpora dovodimo u pitanje stabilnost proizvodnje i opstojnost tih sektora. Jednako tako, bez jasnih kriterija za ulaganja u preradu riskiramo pad konkurentnosti, rast uvozne ovisnosti i slabljenje domaće proizvodnje.“ – rekla je Petir ukazavši na dodatnu zabrinutost vezanu uz slabljenje politike ruralnog razvoja, koje bi,  prema trenutnom prijedlogu Europske komisije, ukidanje postojeće strukture Zajedničke poljoprivredne politike moglo izazvati.

Upozorila je da predložena fleksibilnost financiranja može dovesti do nejednakih uvjeta među državama članicama, što će narušiti ravnopravno tržišno natjecanje, što zahtijeva iznalaženje modela kojim će Zajednička poljoprivredna politika zadržati svoj zajednički karakter i osigurati jednake prilike za sve europske poljoprivrednike.

„Potreban nam je jasan zajednički okvir, trebaju nam pojednostavljenja koja neće rezultirati smanjenjem razine potpora i prebacivanjem odgovornosti isključivo na poljoprivrednike i na države članice“ – rekla je Petir, ukazavši pri tome i na važnost uvođenja sustava praćenja rezultata utemeljenog na stvarnim učincima i jasnim te mjerljivim pokazateljima. Pri tome, posebno je naglasila Petir, moramo zahtijevati jednake proizvodne standarde za se proizvode na europskom tržištu, a posebno one koji dolaze iz trećih zemalja jer nije pravedno od europskih proizvođača tražiti poštivanje visokih okolišnih, socijalnih i proizvodnih standarda, a dopuštati uvoz proizvoda koji te uvjete ne ispunjavaju.

“Budućnost europske poljoprivrede mora se graditi na generacijskoj obnovi, prijenosu znanja, inovacijama, snažnim savjetodavnim službama i učinkovitijim mehanizmima za upravljanje krizama” – istaknula je Petir i posebno upozorila na potrebu snažne generacijske obnove poljoprivrede i sela – obnove koja ne smije istovremeno značiti isključivanje potpore poljoprivrednicima starije životne dobi.

„Europa treba snažnu, pravednu i jasno definiranu Zajedničku poljoprivrednu politiku — politiku koja će zaštititi proizvođače, osigurati ravnotežu na tržištu i očuvati vitalnost ruralnih zajednica jer bez poljoprivrede nema prehrambene sigurnosti, bez sela nema ruralne Europe, a bez snažnog ZPP-a nema ni Europske unije kakvu poznajemo.“ – zaključila je Petir.

Cilj dijaloga izvjestitelja je olakšati dijalog između izvjestitelja/zakonodavca i to Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, koji su zaduženi za donošenje normativnog i financijskog okvira Zajedničke poljoprivredne politike i to u ranoj fazi zakonodavnog postupka. Ovaj format rasprave služi kao dvosmjerni informacijski kanal za informiranje o stavu izvjestitelja Europskog parlamenta i za razmjenu stavova i mišljenja s nacionalnim parlamentima.

<p>The post Strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede first appeared on Marijana Petir.</p>

U župnoj crkvi sv. Ane u Križevcima prvi dan manifestacije bio je posvećen bl. Drinskim mučenicama, koje se ove godine posebno slave o 15. obljetnici beatifikacije i 85. obljetnici mučeničke smrti.

Svečano misno slavlje predvodio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, uz sudjelovanje redovnica Kćeri Božje ljubavi, družbe kojoj su pripadale blažene mučenice.

Otvorenju manifestacije nazočio je i gradonačelnik Križevaca Tomislav Katanović, a večer je protekla u ozračju molitve, zahvalnosti i zajedništva.

Nakon misnog slavlja u Gradskoj galeriji Križevci otvoren je novi izložbeni ciklus „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“, u okviru kojega su predstavljeni portreti hrvatskih svetaca i blaženika akademskog slikara Marijana Jakubina.

Za dobru organizaciju manifestacije osobito je zaslužna Tanja Baran, predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, koja ni nakon profesionalnog i javnog djelovanja izvan rodnoga grada nije zaboravila svoje rodne Križevce.

Otvorenje je okupilo brojne vjernike, sudionike programa te predstavnike crkvenog, kulturnog i javnog života. U središtu večeri bilo je svjedočanstvo vjere, vjernosti i žrtve bl. Drinskih mučenica, koje i danas ostaju snažan primjer pouzdanja u Boga.

18. Dani hrvatskih svetaca i blaženika održavaju se u Križevcima od 28. do 31. svibnja 2026. godine, a tijekom četverodnevnog programa predstavljaju se život i duhovna baština bl. Drinskih mučenica, bl. Otona iz Pule, sluge Božjega fra Celestina Tomića i sv. Marka Križevčanina.

Manifestaciju organiziraju Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ te križevačke župe sv. Ane i BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina, pod pokroviteljstvom Bjelovarsko-križevačke biskupije i uz potporu Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.

<p>The post U Križevcima otvoreni 18. Dani hrvatskih svetaca i blaženika first appeared on Marijana Petir.</p>

Uvodno predavanje o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije u okviru novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje 2028. – 2034. godine održao je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Zastupnica Marijana Petir sudjelovala je na panelu „Nova Zajednička poljoprivredna politika nakon 2027. godine – prilika za strateški zaokret u proizvodnji hrane”, koji je moderirao Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH. Uz zastupnicu Petir, na panelu su sudjelovali Hristo Hristov iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore.

Marijana Petir istaknula je zabrinutost zbog najava smanjenja sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj u novom programskom razdoblju, naglasivši kako bi takav smjer mogao ozbiljno utjecati na konkurentnost europske, a osobito hrvatske poljoprivrede. Kako je rekla, Europska komisija predvidjela je 22 posto manje sredstava za poljoprivredu i gotovo 60 posto manje sredstava za ribarstvo u budućem Višegodišnjem financijskom okviru, no dodala je kako proces još nije završen te da vjeruje kako ima prostora za pregovore.

„Nije realno od poljoprivrednika tražiti veću produktivnost, veću konkurentnost i poštovanje načela održive proizvodnje, a istodobno im osigurati manje financijskih sredstava. Ako želimo više domaće hrane, snažniju proizvodnju i veću otpornost sektora, poljoprivredna politika mora biti predvidljiva, pravedna i dovoljno financirana”, poručila je Petir.

Podsjetila je kako je Republika Hrvatska u ovom programskom razdoblju među državama članicama koje najveći udio sredstava usmjeravaju u ruralni razvoj, čak 49 posto, te upozorila da bi smanjenje sredstava namijenjenih ruralnom razvoju imalo ozbiljne posljedice za hrvatsko selo, proizvodnju hrane i demografsku obnovu ruralnih područja.

Petir je naglasila da je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom, u kojem je upozorio na potrebu primjerenog financiranja poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva te jasnijeg definiranja ciljeva buduće ZPP.

„Europska komisija mora jasno odgovoriti na pitanje što želi postići Zajedničkom poljoprivrednom politikom nakon 2027. godine. Nije dovoljno ponuditi sredstva unutar jedinstvenog fonda, bez jasnih ciljeva i zaštitnih mehanizama. ZPP mora jamčiti konkurentnost europskog poljoprivrednog sektora, sigurnost opskrbe hranom i održivost ruralnih područja”, rekla je Petir.

Posebno je upozorila na rizik da veća fleksibilnost za države članice, ako ne bude dobro uređena, može dovesti do nejednakih uvjeta među poljoprivrednicima unutar Europske unije. Neke države članice, istaknula je, već imaju konkurentnije proizvođače jer dulje koriste europska sredstva, imaju razvijeniju infrastrukturu i snažniju tradiciju udruživanja te zajedničkog nastupa na tržištu. Bogatije države članice mogle bi izdvajati više za poljoprivredu, što bi njihove poljoprivrednike dodatno stavilo u povoljniji položaj.

„Ako fleksibilnost dovede do toga da poljoprivrednici u različitim državama članicama nemaju jednake uvjete, tada se narušava unutarnje tržište. Europska komisija mora prepoznati te rizike i osigurati da pravila budu pravedna za sve europske poljoprivrednike”, naglasila je Petir.

Govoreći o klimatskim i okolišnim ciljevima Europske unije, Petir je istaknula da Hrvatska podržava održivu proizvodnju, ali da se pri oblikovanju zelenih obveza mora uvažiti stvarno stanje u svakoj državi članici. Podsjetila je da hrvatski poljoprivrednici već sada koriste dvostruko manje pesticida, herbicida, mineralnih gnojiva i antimikrobnih sredstava od europskog prosjeka.

„Ne može se od svih država članica tražiti jednak doprinos ako ne polaze s iste početne pozicije. Potreban nam je clean start — utvrđivanje stvarnog stanja resursa i dosadašnjeg doprinosa svake države članice zaštiti okoliša, kako bi se buduće obveze oblikovale pravedno i na način koji neće ugroziti produktivnost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede”, rekla je Petir.

Upozorila je i na izazove koje donose trgovinski sporazumi i nepoštene trgovačke prakse, naglasivši da hrvatski i europski proizvođači ne smiju biti stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na proizvode iz trećih zemalja koji ne zadovoljavaju iste standarde proizvodnje.

Zaključno je poručila da nova Zajednička poljoprivredna politika nakon 2027. godine mora biti usmjerena na proizvodnju hrane, konkurentnost, održivost i sigurnost opskrbe.

„Cilj ZPP-a mora biti dostatna proizvodnja kvalitetne hrane, koja proizvođačima osigurava primjerenu zaradu, a potrošačima cjenovno dostupnu, kvalitetnu i zdravstveno ispravnu hranu. Bez snažne poljoprivrede nema prehrambene sigurnosti, a bez prehrambene sigurnosti nema ni nacionalne sigurnosti ni otpornosti države”, zaključila je Petir.

<p>The post Petir u Sisku o budućnosti ZPP-a first appeared on Marijana Petir.</p>

Uvodno izlaganje o prehrambenom sektoru kao pitanju strateške sigurnosti održala je konzultantica i direktorica tvrtke Geja savjetovanje Zvjezdana Blažić, koja je govorila o promjenama globalnog ekonomskog modela i potrebi jačanja otpornosti sustava proizvodnje hrane.

Na panel raspravi „Sigurnost opskrbe i budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj”, koju je moderirao Tomislav Cerovec, uz zastupnicu Marijanu Petir sudjelovali su Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mladen Jakopović, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, i Damir Novotny, ekonomski analitičar.

„Pitanje prehrambene sigurnosti mora postati sastavni dio nacionalne sigurnosti, a poljoprivrednicima treba osigurati dostatna sredstva i alate koji doprinose održivosti sektora, resursa i ruralnih područja. Poljoprivrednici ne mogu proizvoditi više i održivije uz veće zahtjeve i manja sredstva”, istaknula je Marijana Petir, ukazavši na važnost ulaganja u preradbene i skladišne kapacitete.

Petir je pojasnila kako je brzina reakcije na tržišne i druge poremećaje najbolji pokazatelj otpornosti sustava. Upravo zato, naglasila je, potrebno je nastaviti pružati podršku malim i srednjim proizvođačima, koji su se pokazali najotpornijima na tržišne poremećaje u krizama, a imaju važnu ulogu zbog svoje brojnosti i teritorijalne raspodijeljenosti u očuvanju domaće proizvodnje i ruralnog prostora.

Petir je istaknula i da su nepoštene trgovačke prakse jedan od ključnih problema hrvatske poljoprivrede jer dodatno slabe položaj proizvođača na tržištu. Naglasila je kako je nužno snažnije suzbijati takve prakse, osigurati pravedniju raspodjelu vrijednosti u lancu opskrbe hranom te dodatno kapacitirati institucije nadležne za nadzor i provedbu, osobito Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat Republike Hrvatske. Podsjetila je na inicijativu Odbora za poljoprivredu kojom se traži da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene i na taj način nelojalna konkurencija smanji na minimum.

U tom je kontekstu podsjetila i na važnost Odluke o zelenoj javnoj nabavi koja je na inicijativu Odbora za poljoprivredu izmijenjena, a kojom se otvara prostor za veću zastupljenost domaćih, lokalnih i održivo proizvedenih proizvoda u javnim kuhinjama, školama, bolnicama i drugim javnim ustanovama. Takve mjere, naglasila je, mogu pomoći domaćim proizvođačima u sigurnijem plasmanu proizvoda, skraćivanju lanaca opskrbe i jačanju prehrambene sigurnosti.

„Uz dostupnost infrastrukture potrebne za život u ruralnim područjima i rad u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, poštenije odnose u lancu opskrbe hranom, jačanje zelene javne nabave i očuvanje resursa kojima raspolažemo, Hrvatska ima priliku za rast sektora, očuvanje ruralnih područja te demografsku obnovu hrvatskoga sela i poljoprivrede”, poručila je Petir.

<p>The post Petir: Prehrambena sigurnost mora postati dio nacionalne sigurnosti first appeared on Marijana Petir.</p>

U uvodnom izlaganju o konkurentnosti hrvatskog agri-food sektora, održivosti proizvodnje hrane, razvoju ruralnih područja i otpornosti hrvatske poljoprivrede, Petir je istaknula da su zaštita okoliša, očuvanje bioraznolikosti i prilagodba klimatskim promjenama važni ciljevi Europskog zelenog plana, ali njihova provedba ne smije ugroziti proizvodnju hrane, dohodak poljoprivrednika i konkurentnost hrvatske poljoprivrede.

Posebno je upozorila na specifičnu početnu poziciju Hrvatske, naglasivši da hrvatski poljoprivrednici već sada koriste znatno manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva od prosjeka Europske unije.

„Nije pravedno niti razvojno opravdano svim državama članicama propisivati iste obveze bez uvažavanja onoga što je već postignuto. Ako zelena pravila dovedu do pada prinosa, rasta troškova i manjka alternativnih rješenja u zaštiti bilja, nećemo dobiti održiviju poljoprivredu, nego slabiju proizvodnju i veću ovisnost o uvozu. Podržavamo održivost, ali onu koja čuva proizvodnju hrane i omogućuje poljoprivredniku da ostane konkurentan”, rekla je Petir.

Govoreći o sigurnosti opskrbe hranom, Petir je istaknula da ona danas više nije samo pitanje tržišta, nego i pitanje prehrambene, nacionalne i obrambene sigurnosti. Pandemija, rat i geopolitički poremećaji pokazali su koliko su opskrbni lanci ranjivi, dok energetski i klimatski rizici dodatno povećavaju nesigurnost proizvodnje.

„Zato moramo jačati samodostatnost u ključnim sektorima, ali i rješavati nepoštene trgovačke prakse koje slabe položaj proizvođača. Bez stabilnih proizvođača nema stabilne opskrbe hranom, a bez prehrambene sigurnosti nema ni stvarne nacionalne sigurnosti”, poručila je.

Petir je naglasila da zelena transformacija neće biti moguća bez ozbiljnih ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju, preciznu poljoprivredu, navodnjavanje, komasaciju i dostupnost poljoprivrednog zemljišta. Posebno je istaknula potrebu razvoja skladišnih, logističkih i preradbenih kapaciteta jer Hrvatska, kako je rekla, prečesto izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode.

„Cilj nam mora biti da dodanu vrijednost proizvodnje zadržimo u Hrvatskoj. To je važno za konkurentnost proizvođača, ali i za stabilnu opskrbu hranom”, istaknula je.

U tom kontekstu rekla je da je potrebno u okviru 1,5 posto izdvajanja za NATO i civilno-vojne namjene podržati ulaganja u stratešku poljoprivrednu infrastrukturu, jer je prehrambena sigurnost sastavni dio nacionalne i obrambene sigurnosti.

„Silosi, skladišta, distributivni centri, mlinovi, mini klaonice i navodnjavanje nisu samo poljoprivredni projekti, nego ulaganja u otpornost države”, naglasila je Petir.

Dodala je kako hrvatski proizvođači ne koriste europska sredstva jednako dugo kao proizvođači starijih država članica, zbog čega se razlike u razvijenosti, tehnologiji i infrastrukturi moraju uzeti u obzir pri oblikovanju budućih politika i zelenih obveza.

„Održiva tranzicija ne može se provesti samo propisivanjem novih obveza. Poljoprivrednicima trebaju znanje, savjetodavna podrška, dostupne tehnologije i konkretna rješenja koja mogu primijeniti u svojoj proizvodnji”, rekla je Petir, dodavši da je važno jačati savjetodavne usluge, prijenos dobrih praksi, obrazovanje, inovacije i udruživanje proizvođača.

Petir je istaknula da Hrvatska ima prirodne predispozicije biti zemlja kvalitetne, sigurne i održive hrane, a očuvanje GMO-free statusa i visokih standarda proizvodnje dio su tog identiteta i razvojne prednosti.

„Naši strateški ciljevi trebaju biti jasni: otpornija poljoprivreda, veća samodostatnost u ključnim sektorima proizvodnje hrane, održiva proizvodnja bez pada produktivnosti te generacijska obnova hrvatskog sela i poljoprivrede. Bez ljudi koji žive na selu i proizvode hranu nema dugoročne prehrambene sigurnosti”, poručila je.

Zaključila je da će uspješnost provedbe Europskog zelenog plana ovisiti o usklađenosti politika sa stvarnim stanjem na terenu i uključivanju proizvođača i ruralnih zajednica u oblikovanje politika.

„Europski zeleni plan može biti prilika samo ako održivost ne znači pad proizvodnje, nego jačanje otpornosti, konkurentnosti i samodostatnosti. Bez proizvođača nema održive poljoprivrede, bez živog ruralnog prostora nema stabilne proizvodnje hrane, a bez hrane nema ni nacionalne sigurnosti”, zaključila je Petir.

Na okruglom stolu sudjelovali su i direktor tvrtke Poljo-Davor d.o.o. Dino Gelemanović, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksandar Mešić te profesori Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Stjepan Bogdan i prof. dr. sc. Hrvoje Džapo. Okrugli stol moderirao je prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić.

<p>The post U kojoj je mjeri provediv Europski zeleni plan? first appeared on Marijana Petir.</p>

Istaknula je kako prehrambena sigurnost ne počinje u krizi, već se gradi u mirnodopskim okolnostima, upozorivši da se važnost poljoprivrede i sigurnosti hrane često zanemaruje sve do trenutka kada poremećaji u opskrbnim lancima postanu stvarna prijetnja.

Naglasila je da sigurnost hrane ovisi o sposobnosti države da proizvede dovoljno vlastite, kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane, zbog čega pitanje prehrambene sigurnosti nije moguće odvojiti od poljoprivredne proizvodnje, ali ni od nacionalne sigurnosti.

„Ako želimo sigurnost, moramo imati proizvodnju – jer bez prehrambene sigurnosti nema ni nacionalne sigurnosti“, poručila je Petir.

Posebno je istaknula ulogu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su se u krizama pokazala otpornima na poremećaje u opskrbnim lancima, te ocijenila da mogu biti važan oslonac otpornosti države ako ih se uključi u sustav strateških robnih rezervi i dodatno ojača kroz ulaganja u infrastrukturu.

U tom je kontekstu naglasila potrebu za većim ulaganjima u poljoprivrednu infrastrukturu te podsjetila da je Odbor za poljoprivredu predložio usmjeravanje dijela sredstava za civilno-vojne namjene u razvoj strateške poljoprivredne infrastrukture poput silosa, mini klaonica, distributivnih centara i mlinova.

Govoreći o europskim politikama, Petir je upozorila da najavljena smanjenja sredstava za poljoprivredu treba ozbiljno preispitati jer, kako je istaknula, „s manje sredstava nije moguće proizvoditi više, kvalitetnije i održivije“.

Zaključno je istaknula da Slavonija, uz postojeće resurse i institucije, ima potencijal postati centar izvrsnosti za sigurnost hrane i održivu proizvodnju.

U sklopu konferencije Marijana Petir sudjelovala je i u panel raspravi o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje pod nazivom „Između održivosti i stvarnosti: Green Deal vs. Real Deal“.

Na marginama konferencije Petir je održala radni sastanak s izvršnim direktorom Europske agencije za sigurnost hrane Nikolausom Krizom, s kojim je razgovarala o aktualnim izazovima u području sigurnosti hrane i europskim regulatornim okvirima.

<p>The post Petir: Bez prehrambene sigurnosti nema ni nacionalne sigurnosti first appeared on Marijana Petir.</p>