U župnoj crkvi sv. Ane u Križevcima prvi dan manifestacije bio je posvećen bl. Drinskim mučenicama, koje se ove godine posebno slave o 15. obljetnici beatifikacije i 85. obljetnici mučeničke smrti.

Svečano misno slavlje predvodio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, uz sudjelovanje redovnica Kćeri Božje ljubavi, družbe kojoj su pripadale blažene mučenice.

Otvorenju manifestacije nazočio je i gradonačelnik Križevaca Tomislav Katanović, a večer je protekla u ozračju molitve, zahvalnosti i zajedništva.

Nakon misnog slavlja u Gradskoj galeriji Križevci otvoren je novi izložbeni ciklus „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“, u okviru kojega su predstavljeni portreti hrvatskih svetaca i blaženika akademskog slikara Marijana Jakubina.

Za dobru organizaciju manifestacije osobito je zaslužna Tanja Baran, predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, koja ni nakon profesionalnog i javnog djelovanja izvan rodnoga grada nije zaboravila svoje rodne Križevce.

Otvorenje je okupilo brojne vjernike, sudionike programa te predstavnike crkvenog, kulturnog i javnog života. U središtu večeri bilo je svjedočanstvo vjere, vjernosti i žrtve bl. Drinskih mučenica, koje i danas ostaju snažan primjer pouzdanja u Boga.

18. Dani hrvatskih svetaca i blaženika održavaju se u Križevcima od 28. do 31. svibnja 2026. godine, a tijekom četverodnevnog programa predstavljaju se život i duhovna baština bl. Drinskih mučenica, bl. Otona iz Pule, sluge Božjega fra Celestina Tomića i sv. Marka Križevčanina.

Manifestaciju organiziraju Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ te križevačke župe sv. Ane i BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina, pod pokroviteljstvom Bjelovarsko-križevačke biskupije i uz potporu Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.

<p>The post U Križevcima otvoreni 18. Dani hrvatskih svetaca i blaženika first appeared on Marijana Petir.</p>

Uvodno predavanje o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije u okviru novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje 2028. – 2034. godine održao je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Zastupnica Marijana Petir sudjelovala je na panelu „Nova Zajednička poljoprivredna politika nakon 2027. godine – prilika za strateški zaokret u proizvodnji hrane”, koji je moderirao Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH. Uz zastupnicu Petir, na panelu su sudjelovali Hristo Hristov iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore.

Marijana Petir istaknula je zabrinutost zbog najava smanjenja sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj u novom programskom razdoblju, naglasivši kako bi takav smjer mogao ozbiljno utjecati na konkurentnost europske, a osobito hrvatske poljoprivrede. Kako je rekla, Europska komisija predvidjela je 22 posto manje sredstava za poljoprivredu i gotovo 60 posto manje sredstava za ribarstvo u budućem Višegodišnjem financijskom okviru, no dodala je kako proces još nije završen te da vjeruje kako ima prostora za pregovore.

„Nije realno od poljoprivrednika tražiti veću produktivnost, veću konkurentnost i poštovanje načela održive proizvodnje, a istodobno im osigurati manje financijskih sredstava. Ako želimo više domaće hrane, snažniju proizvodnju i veću otpornost sektora, poljoprivredna politika mora biti predvidljiva, pravedna i dovoljno financirana”, poručila je Petir.

Podsjetila je kako je Republika Hrvatska u ovom programskom razdoblju među državama članicama koje najveći udio sredstava usmjeravaju u ruralni razvoj, čak 49 posto, te upozorila da bi smanjenje sredstava namijenjenih ruralnom razvoju imalo ozbiljne posljedice za hrvatsko selo, proizvodnju hrane i demografsku obnovu ruralnih područja.

Petir je naglasila da je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom, u kojem je upozorio na potrebu primjerenog financiranja poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva te jasnijeg definiranja ciljeva buduće ZPP.

„Europska komisija mora jasno odgovoriti na pitanje što želi postići Zajedničkom poljoprivrednom politikom nakon 2027. godine. Nije dovoljno ponuditi sredstva unutar jedinstvenog fonda, bez jasnih ciljeva i zaštitnih mehanizama. ZPP mora jamčiti konkurentnost europskog poljoprivrednog sektora, sigurnost opskrbe hranom i održivost ruralnih područja”, rekla je Petir.

Posebno je upozorila na rizik da veća fleksibilnost za države članice, ako ne bude dobro uređena, može dovesti do nejednakih uvjeta među poljoprivrednicima unutar Europske unije. Neke države članice, istaknula je, već imaju konkurentnije proizvođače jer dulje koriste europska sredstva, imaju razvijeniju infrastrukturu i snažniju tradiciju udruživanja te zajedničkog nastupa na tržištu. Bogatije države članice mogle bi izdvajati više za poljoprivredu, što bi njihove poljoprivrednike dodatno stavilo u povoljniji položaj.

„Ako fleksibilnost dovede do toga da poljoprivrednici u različitim državama članicama nemaju jednake uvjete, tada se narušava unutarnje tržište. Europska komisija mora prepoznati te rizike i osigurati da pravila budu pravedna za sve europske poljoprivrednike”, naglasila je Petir.

Govoreći o klimatskim i okolišnim ciljevima Europske unije, Petir je istaknula da Hrvatska podržava održivu proizvodnju, ali da se pri oblikovanju zelenih obveza mora uvažiti stvarno stanje u svakoj državi članici. Podsjetila je da hrvatski poljoprivrednici već sada koriste dvostruko manje pesticida, herbicida, mineralnih gnojiva i antimikrobnih sredstava od europskog prosjeka.

„Ne može se od svih država članica tražiti jednak doprinos ako ne polaze s iste početne pozicije. Potreban nam je clean start — utvrđivanje stvarnog stanja resursa i dosadašnjeg doprinosa svake države članice zaštiti okoliša, kako bi se buduće obveze oblikovale pravedno i na način koji neće ugroziti produktivnost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede”, rekla je Petir.

Upozorila je i na izazove koje donose trgovinski sporazumi i nepoštene trgovačke prakse, naglasivši da hrvatski i europski proizvođači ne smiju biti stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na proizvode iz trećih zemalja koji ne zadovoljavaju iste standarde proizvodnje.

Zaključno je poručila da nova Zajednička poljoprivredna politika nakon 2027. godine mora biti usmjerena na proizvodnju hrane, konkurentnost, održivost i sigurnost opskrbe.

„Cilj ZPP-a mora biti dostatna proizvodnja kvalitetne hrane, koja proizvođačima osigurava primjerenu zaradu, a potrošačima cjenovno dostupnu, kvalitetnu i zdravstveno ispravnu hranu. Bez snažne poljoprivrede nema prehrambene sigurnosti, a bez prehrambene sigurnosti nema ni nacionalne sigurnosti ni otpornosti države”, zaključila je Petir.

<p>The post Petir u Sisku o budućnosti ZPP-a first appeared on Marijana Petir.</p>

Uvodno izlaganje o prehrambenom sektoru kao pitanju strateške sigurnosti održala je konzultantica i direktorica tvrtke Geja savjetovanje Zvjezdana Blažić, koja je govorila o promjenama globalnog ekonomskog modela i potrebi jačanja otpornosti sustava proizvodnje hrane.

Na panel raspravi „Sigurnost opskrbe i budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj”, koju je moderirao Tomislav Cerovec, uz zastupnicu Marijanu Petir sudjelovali su Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mladen Jakopović, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, i Damir Novotny, ekonomski analitičar.

„Pitanje prehrambene sigurnosti mora postati sastavni dio nacionalne sigurnosti, a poljoprivrednicima treba osigurati dostatna sredstva i alate koji doprinose održivosti sektora, resursa i ruralnih područja. Poljoprivrednici ne mogu proizvoditi više i održivije uz veće zahtjeve i manja sredstva”, istaknula je Marijana Petir, ukazavši na važnost ulaganja u preradbene i skladišne kapacitete.

Petir je pojasnila kako je brzina reakcije na tržišne i druge poremećaje najbolji pokazatelj otpornosti sustava. Upravo zato, naglasila je, potrebno je nastaviti pružati podršku malim i srednjim proizvođačima, koji su se pokazali najotpornijima na tržišne poremećaje u krizama, a imaju važnu ulogu zbog svoje brojnosti i teritorijalne raspodijeljenosti u očuvanju domaće proizvodnje i ruralnog prostora.

Petir je istaknula i da su nepoštene trgovačke prakse jedan od ključnih problema hrvatske poljoprivrede jer dodatno slabe položaj proizvođača na tržištu. Naglasila je kako je nužno snažnije suzbijati takve prakse, osigurati pravedniju raspodjelu vrijednosti u lancu opskrbe hranom te dodatno kapacitirati institucije nadležne za nadzor i provedbu, osobito Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat Republike Hrvatske. Podsjetila je na inicijativu Odbora za poljoprivredu kojom se traži da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene i na taj način nelojalna konkurencija smanji na minimum.

U tom je kontekstu podsjetila i na važnost Odluke o zelenoj javnoj nabavi koja je na inicijativu Odbora za poljoprivredu izmijenjena, a kojom se otvara prostor za veću zastupljenost domaćih, lokalnih i održivo proizvedenih proizvoda u javnim kuhinjama, školama, bolnicama i drugim javnim ustanovama. Takve mjere, naglasila je, mogu pomoći domaćim proizvođačima u sigurnijem plasmanu proizvoda, skraćivanju lanaca opskrbe i jačanju prehrambene sigurnosti.

„Uz dostupnost infrastrukture potrebne za život u ruralnim područjima i rad u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, poštenije odnose u lancu opskrbe hranom, jačanje zelene javne nabave i očuvanje resursa kojima raspolažemo, Hrvatska ima priliku za rast sektora, očuvanje ruralnih područja te demografsku obnovu hrvatskoga sela i poljoprivrede”, poručila je Petir.

<p>The post Petir: Prehrambena sigurnost mora postati dio nacionalne sigurnosti first appeared on Marijana Petir.</p>

U uvodnom izlaganju o konkurentnosti hrvatskog agri-food sektora, održivosti proizvodnje hrane, razvoju ruralnih područja i otpornosti hrvatske poljoprivrede, Petir je istaknula da su zaštita okoliša, očuvanje bioraznolikosti i prilagodba klimatskim promjenama važni ciljevi Europskog zelenog plana, ali njihova provedba ne smije ugroziti proizvodnju hrane, dohodak poljoprivrednika i konkurentnost hrvatske poljoprivrede.

Posebno je upozorila na specifičnu početnu poziciju Hrvatske, naglasivši da hrvatski poljoprivrednici već sada koriste znatno manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva od prosjeka Europske unije.

„Nije pravedno niti razvojno opravdano svim državama članicama propisivati iste obveze bez uvažavanja onoga što je već postignuto. Ako zelena pravila dovedu do pada prinosa, rasta troškova i manjka alternativnih rješenja u zaštiti bilja, nećemo dobiti održiviju poljoprivredu, nego slabiju proizvodnju i veću ovisnost o uvozu. Podržavamo održivost, ali onu koja čuva proizvodnju hrane i omogućuje poljoprivredniku da ostane konkurentan”, rekla je Petir.

Govoreći o sigurnosti opskrbe hranom, Petir je istaknula da ona danas više nije samo pitanje tržišta, nego i pitanje prehrambene, nacionalne i obrambene sigurnosti. Pandemija, rat i geopolitički poremećaji pokazali su koliko su opskrbni lanci ranjivi, dok energetski i klimatski rizici dodatno povećavaju nesigurnost proizvodnje.

„Zato moramo jačati samodostatnost u ključnim sektorima, ali i rješavati nepoštene trgovačke prakse koje slabe položaj proizvođača. Bez stabilnih proizvođača nema stabilne opskrbe hranom, a bez prehrambene sigurnosti nema ni stvarne nacionalne sigurnosti”, poručila je.

Petir je naglasila da zelena transformacija neće biti moguća bez ozbiljnih ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju, preciznu poljoprivredu, navodnjavanje, komasaciju i dostupnost poljoprivrednog zemljišta. Posebno je istaknula potrebu razvoja skladišnih, logističkih i preradbenih kapaciteta jer Hrvatska, kako je rekla, prečesto izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode.

„Cilj nam mora biti da dodanu vrijednost proizvodnje zadržimo u Hrvatskoj. To je važno za konkurentnost proizvođača, ali i za stabilnu opskrbu hranom”, istaknula je.

U tom kontekstu rekla je da je potrebno u okviru 1,5 posto izdvajanja za NATO i civilno-vojne namjene podržati ulaganja u stratešku poljoprivrednu infrastrukturu, jer je prehrambena sigurnost sastavni dio nacionalne i obrambene sigurnosti.

„Silosi, skladišta, distributivni centri, mlinovi, mini klaonice i navodnjavanje nisu samo poljoprivredni projekti, nego ulaganja u otpornost države”, naglasila je Petir.

Dodala je kako hrvatski proizvođači ne koriste europska sredstva jednako dugo kao proizvođači starijih država članica, zbog čega se razlike u razvijenosti, tehnologiji i infrastrukturi moraju uzeti u obzir pri oblikovanju budućih politika i zelenih obveza.

„Održiva tranzicija ne može se provesti samo propisivanjem novih obveza. Poljoprivrednicima trebaju znanje, savjetodavna podrška, dostupne tehnologije i konkretna rješenja koja mogu primijeniti u svojoj proizvodnji”, rekla je Petir, dodavši da je važno jačati savjetodavne usluge, prijenos dobrih praksi, obrazovanje, inovacije i udruživanje proizvođača.

Petir je istaknula da Hrvatska ima prirodne predispozicije biti zemlja kvalitetne, sigurne i održive hrane, a očuvanje GMO-free statusa i visokih standarda proizvodnje dio su tog identiteta i razvojne prednosti.

„Naši strateški ciljevi trebaju biti jasni: otpornija poljoprivreda, veća samodostatnost u ključnim sektorima proizvodnje hrane, održiva proizvodnja bez pada produktivnosti te generacijska obnova hrvatskog sela i poljoprivrede. Bez ljudi koji žive na selu i proizvode hranu nema dugoročne prehrambene sigurnosti”, poručila je.

Zaključila je da će uspješnost provedbe Europskog zelenog plana ovisiti o usklađenosti politika sa stvarnim stanjem na terenu i uključivanju proizvođača i ruralnih zajednica u oblikovanje politika.

„Europski zeleni plan može biti prilika samo ako održivost ne znači pad proizvodnje, nego jačanje otpornosti, konkurentnosti i samodostatnosti. Bez proizvođača nema održive poljoprivrede, bez živog ruralnog prostora nema stabilne proizvodnje hrane, a bez hrane nema ni nacionalne sigurnosti”, zaključila je Petir.

Na okruglom stolu sudjelovali su i direktor tvrtke Poljo-Davor d.o.o. Dino Gelemanović, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksandar Mešić te profesori Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Stjepan Bogdan i prof. dr. sc. Hrvoje Džapo. Okrugli stol moderirao je prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić.

<p>The post U kojoj je mjeri provediv Europski zeleni plan? first appeared on Marijana Petir.</p>

Istaknula je kako prehrambena sigurnost ne počinje u krizi, već se gradi u mirnodopskim okolnostima, upozorivši da se važnost poljoprivrede i sigurnosti hrane često zanemaruje sve do trenutka kada poremećaji u opskrbnim lancima postanu stvarna prijetnja.

Naglasila je da sigurnost hrane ovisi o sposobnosti države da proizvede dovoljno vlastite, kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane, zbog čega pitanje prehrambene sigurnosti nije moguće odvojiti od poljoprivredne proizvodnje, ali ni od nacionalne sigurnosti.

„Ako želimo sigurnost, moramo imati proizvodnju – jer bez prehrambene sigurnosti nema ni nacionalne sigurnosti“, poručila je Petir.

Posebno je istaknula ulogu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su se u krizama pokazala otpornima na poremećaje u opskrbnim lancima, te ocijenila da mogu biti važan oslonac otpornosti države ako ih se uključi u sustav strateških robnih rezervi i dodatno ojača kroz ulaganja u infrastrukturu.

U tom je kontekstu naglasila potrebu za većim ulaganjima u poljoprivrednu infrastrukturu te podsjetila da je Odbor za poljoprivredu predložio usmjeravanje dijela sredstava za civilno-vojne namjene u razvoj strateške poljoprivredne infrastrukture poput silosa, mini klaonica, distributivnih centara i mlinova.

Govoreći o europskim politikama, Petir je upozorila da najavljena smanjenja sredstava za poljoprivredu treba ozbiljno preispitati jer, kako je istaknula, „s manje sredstava nije moguće proizvoditi više, kvalitetnije i održivije“.

Zaključno je istaknula da Slavonija, uz postojeće resurse i institucije, ima potencijal postati centar izvrsnosti za sigurnost hrane i održivu proizvodnju.

U sklopu konferencije Marijana Petir sudjelovala je i u panel raspravi o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje pod nazivom „Između održivosti i stvarnosti: Green Deal vs. Real Deal“.

Na marginama konferencije Petir je održala radni sastanak s izvršnim direktorom Europske agencije za sigurnost hrane Nikolausom Krizom, s kojim je razgovarala o aktualnim izazovima u području sigurnosti hrane i europskim regulatornim okvirima.

<p>The post Petir: Bez prehrambene sigurnosti nema ni nacionalne sigurnosti first appeared on Marijana Petir.</p>

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir rekla je da predložena reforma Zajedničke poljoprivredne politike kao i Zajedničke ribarstvene politike donosi velike promjene, osobito u financiranju, što otvara pitanje stabilnosti i predvidljivosti za korisnike. “Posebno zabrinjava integracija u jedinstveni fond i nedovoljno jasno definirana razina financiranja, kao i model prema kojem se dio mjera financira iz neraspodijeljenih sredstava nacionalne omotnice, što ne daje sigurnost za dugoročno planiranje ulaganja.”, rekla je Petir i podsjetila da se za poljoprivredu novac smanjuje za 22%, a za ribarstvo za 60% što može ugroziti proizvodnju hrane, prehrambenu sigurnost i otpornost na krize. “Važno je zadržati snažnu komponentu ruralnog razvoja, posebno Hrvatskoj koja je do sada izdvajala za ruralni razvoj 49% proračuna ZPP-a”, rekla je Petir. Dodala je kako je to važno osobito u kontekstu sprječavanja depopulacije i potrebe za daljnjim razvojem ruralnih i obalnih područja te je izrazila neslaganje s prijedlogom isključivanja umirovljenih poljoprivrednika iz sustava potpora podsjetivši da je prosječna dob poljoprivrednika u EU 57 godina.

“Prvi put od 1962. godine ZPP više neće imati namjenski fond, već će biti dio šireg Europskog fonda, što predstavlja značajnu strukturnu promjenu. Složeniji pravni okvir i postupak donošenja odluka mogu povećati nesigurnost za države članice, smanjiti predvidljivost za korisnike i produljiti vrijeme isplate sredstava” – rekla je članica Suda Iliana Ivanova i dodala kako veća fleksibilnost za države članice ne bi smjela ugroziti zajednički karakter politike, jer bi to moglo dovesti do fragmentacije provedbe i narušavanja jednakih uvjeta na tržištu. Dodatno, financijska omotnica ZPP-a bit će poznata tek nakon donošenja nacionalnih planova, što otežava planiranje korisnicima, rekla je Ivanova.

Član Suda Alejandro Blanko Fernandez je istaknuo da se predloženi model financiranja temelji na ostvarenju ključnih etapa i ciljeva, uz zadržavanje elemenata troškovnog modela. Takav hibridni pristup, zajedno sa spajanjem više politika u jedinstvene planove, može povećati složenost i dovesti do potrebe stvaranja kompromisa među prioritetima. Iako države članice imaju određeno diskrecijsko pravo, njihov kapacitet za istodobno ostvarenje svih ciljeva definiranih na razini EU-a i prilagodbu nacionalnim potrebama je ograničen. Pojednostavnjenje na razini Komisije može dovesti do povećanja administrativnog opterećenja na nacionalnoj i regionalnoj razini, ali ključno je da ono bude stvarno i vidljivo krajnjim korisnicima. U suprotnom, postoji rizik da korisnici i dalje snose visoke troškove pripreme i provedbe projekata te složene administrativne zahtjeve. Veće oslanjanje na nacionalne sustave dodatno otvara pitanja usporedivosti, nadzora i zaštite financijskih interesa EU-a.

Prijedlog uredbe o okviru uspješnosti, iako usmjeren na pojednostavnjenje i veću transparentnost, ima značajne nedostatke, istaknula je članica Suda, Ivana Maletić. U sadašnjem obliku teško ga je smatrati stvarnim okvirom uspješnosti jer nedostaju jasne veze između intervencija, njihovih ostvarenja i rezultata. Pokazatelji ostvarenja (outputs) često mjere administrativne korake, dok pokazatelji rezultata u 25 posto slučajeva nisu utvrđeni, a oni koji su utvrđeni često nisi mjerljivi i jasni rezultati.  Slaba povezanost između financiranja i rezultata otežava procjenu učinkovitosti i usporedbu među državama članicama. Nadalje, nedostaje snažan okvir za kontrolu i odgovornost, što povećava rizik od nepouzdanog izvješćivanja i smanjuje sigurnost da se sredstvima EU-a postiže vrijednost za novac.

„Smatramo da glavne poruke koje je Sud iznio dobro odražavaju i dosadašnje rasprave na stručnoj i političkoj razini i da su predstavljenim mišljenjima adekvatno identificirane glavne zabrinutosti koje je i Republika Hrvatska uočila u prijedlozima Europske Komisije“ – istaknuo je državni tajnik Tugomir Majdak i dodao kako je europskim poljoprivrednicima potrebno osigurati jednake uvijete, pošteno tržišno natjecanje i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Dodao je kako je osobitu pažnju potrebno usmjeriti prema preradi poljoprivrednih proizvoda za koju u ovom trenutku nije jasno definirana pozicija u budućem programskom razdoblju i istaknuo zabrinutost uz najavu uvođenja N+1 pravila i to u uvjetima preklapanja dvije financijske perspektive s različitim provedbenim pravilima i strukturama, što predstavlja potencijalni rizik za apsorpcijski kapacitet i stopu iskorištenosti sredstava, kako u ZPP, tako i u ZRP.

U raspravi koja je uslijedila izražena je zabrinutost zbog integracije aktivnosti u jedinstveni fond i nedovoljno jasno definirane razina financiranja kao i zbog modela prema kojemu je planirano da se dio mjera financira iz neraspodijeljenih sredstava nacionalne omotnice. Isto ne daje sigurnost za dugoročno planiranje ulaganja, a može izazvati značajne razlike u sektorskim ulaganjima u različitim državama članicama, čime se gubi bit Zajedničke poljoprivredne politike. Ukazano je i na važnost ravnomjernog razvoja regija, istaknuta važnost korištenja inovacija te jer rečeno kako bi veća autonomija i fleksibilnost za države članice trebala osigurati ubrzavanje postupaka dodjele europskih sredstava, no upozoreno je i na nužnost izrade detaljnijih propozicija fleksibilnosti kao i jasnih definicija koje će pratiti ostvarenje ciljeva. Posebno je istaknuta važnost administrativnog rasterećenje, kako za poljoprivrednike, tako i za nacionalna tijela, te je u tom smislu posebno istaknuta kompliciranost procedura koje se planiraju Uredbom o praćenju uspješnosti. Rečeno je i da se poljoprivredno-prehrambeni sektor ne može razvijati bez tehničko-tehnološkog razvoja i aktivnosti koje su se do sada financirale iz II. stupa Zajedničke poljoprivredne politike (ruralnog razvoja). Istaknuto je i da se novim prijedlogom zajednička pravila relaksiraju, europska sredstva za ZPP se smanjuju, uvodi se više obaveznog i neobaveznog dodatnog nacionalnog sufinanciranja, a isto može dovesti do udaljavanja od ideje zajedničke poljoprivredne politike EU. Dosta je pitanja, poput sektorskih omotnica za voće, povrće, vino, pčelarstvo i školsku shemu još uvijek nejasno definirano, a nije sasvim jasna niti metodologija za davanje preporuka za izradu nacionalnih planova kao niti kako će se osigurati povezanost europskog financiranja sa stvarnim učincima provedbe politika te koliku će ulogu u tome imati sustav praćenja i izvještavanja.

Zaključno su se sudionici sjednice usuglasili kako bi se kroz pristup „odozdo prema gore“ osigurala stvarna povezanost europskog financiranja s učincima koji se žele postići i da je upravo zbog toga važno da države članice, prema svojim potrebama i specifičnostima, kažu što im je potrebno za daljnji razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora i ruralnih područja.

<p>The post Smanjenje sredstava i jedinstveni fond ugrožavaju stabilnost poljoprivrede i prehrambenu sigurnost first appeared on Marijana Petir.</p>

<p>The post Petir: Očuvanje šuma i voda preduvjet je zaštite nacionalne sigurnosti first appeared on Marijana Petir.</p>

Podravka Agri treći je stup Podravkinog poslovanja uz prehranu i farmaceutiku. S 33.000 hektara oranica i ukupno 37 farmi (18 svinjogojskih i 19 govedarskih), Podravka Agri i njene operativne kompanije Belje, Vupik i PIK Vinkovci, predstavljaju značajne proizvodne kapacitete hrvatske poljoprivrede. Podravka Agri proizvodi 50 % domaće proizvodnje tovljenika i 12 % domaćeg hrvatskog mlijeka, a uz vlastite resurse ima i razgranatu kooperaciju, kako u stočarstvu, tako i u ratarstvu.

„Zadovoljstvo mi je što smo članove saborskog Odbora za poljoprivredu danas ugostili u Podravka Agri, najvećoj poljoprivrednoj kompaniji u Hrvatskoj koja upravlja desecima farmi i desecima tisuća hektara oranica i zapošljava nekoliko tisuća hektara oranica te zapošljava nekoliko tisuća ljudi diljem Slavonije i Baranje. Ovdje se, kroz ulaganja u novu poljoprivrednu opremu, navodnjavanje i širenje proizvodnje svakodnevno stvaraju preduvjeti za veću samodostatnost Hrvatske u proizvodnji hrane. Podravka Agri već danas pokazuje kako se odgovornim upravljanjem i snažnim osloncem na domaće proizvođače može istovremeno jačati hrvatska poljoprivreda, osigurati siguran otkup našim kooperantima i potrošačima pružiti kvalitetne domaće proizvode“ – istaknula je otvarajući radni sastanak predsjednica Uprave Podravka Grupe, Martina Dalić.

O investicijama kojima tvrka Podravka Agri u razdoblju od 2025. – 2030. planira preokrenuti proizvodne trendove hrvatske poljoprivrede i zaustaviti pad na agregatnoj razini govorio je predsjednik Uprave Podravka Agri, Davor Doko, koji je posebno istaknuo važnost ulaganja u sustave navodnjavanja, tehnološku modernizaciju ratarstva, stočarstva i industrije, robotizaciju i digitalne tehnologije na mliječnim farmama, rast poslovanja Tvornice stočne hrane, ali i izgradnju četiri nove svinjogojske farme. Naglasio je kako će ove investicije u značajnoj mjeri pridonijeti podizanju stupnja samodostatnosti u proizvodnji ključnih prehrambenih proizvoda.

Marijana Petir  je rekla kako je Odbor za poljoprivredu dao niz preporuka kojima se može povećati samodostatnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje i osnažiti prehrambena sigurnost te je naglasila kako bi istome pripomogla i ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu koje je moguće osigurati iz 1,5 % sredstava namijenjenih za vojno-civilnu namjenu u okviru izdvajanja za NATO. Kako je pojasnila, sa adekvatnom infrastrukturom,  obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogla bi biti nositelji diversifikacije državnih robnih rezervi. Istaknula je da je Odbor predložio pooštravanje Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom na način da se u te prakse uključi i prodaja poljoprivrednih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene čime bi se smanjio utjecaj nelojalne konkurencije na naše tržište.

Stipan Šašlin pozitivnim je ocijenio kooperaciju Podravka Agri s malim proizvođačima u mliječnom govedarstvu i vinogradarstvu i dodao kako bi u krizi mliječnog sektora bilo dobro razmišljati i o promjeni strukture govedarske proizvodnje i više se usmjeriti prema mesnom govedarstvu. Mate Vukušić je rekao kako je Podravka strateški partner države koji sa 33.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje koristi itekako pripomaže samodostatnosti u proizvodnji hrane. Odgovor na pitanje „kako vratiti osnovno stado“ ključ je rješavanja problema u hrvatskom svinjogojstvu i govedarstvu, rekao je član Odbora, Ljubomir Kolarek. Josip Đakić i Dragana Jeckov su istaknuli kako naučene lekcije iz dosadašnjih modela suzbijanja afričke svinjske kuge treba primijeniti kako se ne bi ponavljale iste pogreške. Na sastanku se razgovaralo o važnosti učinkovitog raspolaganja poljoprivrednim zemljištem što je preduvjet za poljoprivrednu proizvodnju te rast produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.

<p>The post Izaslanstvo Odbora za poljoprivredu u posjetu tvrtki Podravka Agri first appeared on Marijana Petir.</p>

<p>The post EU dala zeleno svjetlo: države mogu uvesti potporu po pčelinjoj zajednici first appeared on Marijana Petir.</p>

Konferencija, koja se održava pod motom „Nasljeđe u pokretu“, okuplja uspješne Hrvatice iz Hrvatske i iseljeništva te brojne sudionice iz različitih područja javnog i profesionalnog života. Tijekom konferencije raspravlja se o ulozi i utjecaju žena u diplomaciji i politici, poduzetništvu, znanosti, kulturi, obrazovanju, sigurnosti i drugim područjima.

U svom obraćanju zastupnica Petir je zahvalila predsjednici i vodstvu Mreže hrvatskih žena na dugogodišnjem radu u povezivanju i osnaživanju žena hrvatskog podrijetla diljem svijeta, istaknuvši kako Mreža predstavlja važnu platformu za razmjenu znanja, iskustava i međusobnu potporu.

Posebno je čestitala ovogodišnjim dobitnicama priznanja koja Mreža dodjeljuje uspješnim Hrvaticama iz cijeloga svijeta.

„Vi ste dokaz da hrvatske žene ostavljaju trag — gdje god djelovale. Ova konferencija važna je jer ne govori samo o uspjehu, nego i o uvjetima koji uspjeh omogućuju. Govorimo o liderstvu, sudjelovanju u odlučivanju, gospodarstvu, diplomaciji, sigurnosti i obrazovanju, ali i o tome kako društvo može i mora stvarati prostor za puni potencijal žena“, poručila je Petir.

Govoreći o važnosti jačanja položaja žena u društvu, Petir je naglasila kako napredak društva i gospodarstva ovisi o stvaranju uvjeta u kojima žene mogu u potpunosti razviti svoje potencijale.

„Društvo ne napreduje samo onda kada ima sposobne žene — nego onda kada im omogući da one vode“, istaknula je Petir.

Dodala je kako mnoge žene na svom profesionalnom putu nisu imale idealne okolnosti ni sustavnu podršku, ali su uspjele zahvaljujući znanju, ustrajnosti i spremnosti na preuzimanje odgovornosti.

„Zato imamo obvezu graditi okruženje u kojem buduće generacije žena neće morati uspijevati unatoč preprekama, nego zahvaljujući pravednim prilikama“, poručila je Marijana Petir.

Istaknula je i važnost povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske, naglasivši kako su takve veze važan doprinos razvoju gospodarstva, institucija i jačanju zajedništva.

Na kraju obraćanja Petir je svim sudionicama konferencije čestitala nadolazeći Međunarodni dan žena te im poželjela uspješan i inspirativan rad.

<p>The post Petir: Društvo napreduje kada ženama omogući da vode first appeared on Marijana Petir.</p>

Mreža hrvatskih žena sa sjedištem u Torontu ove godine obilježava 10. obljetnicu svog osnutka međunarodnom konferencijom „Napredak žena, napredak ekonomije, ostvari potencijal!“ u zagrebačkom hotelu Westin 6. ožujka.

Na konferenciji koja će uoči Međunarodnog dana žena okupiti približno 150 Hrvatica iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Australije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine, sudionice će na nizu predavanja i panela raspravljati o položaju i utjecaju žena u diplomaciji i politici, poduzetništvu znanosti, kulturi, umjetnosti, humanitarnom radu i oružanim snaga, kako u Hrvatskoj tako i diljem svijeta.

Tijekom konferencije 30 Hrvatica primit će priznanje za osobitu uspješnost u svom djelokrugu rada. Upravo s njima je predsjednica Odbora za poljoprivredu imala priliku razgovarati u Saboru i razmijeniti mišljenja o položaju žena na rukovodećim pozicijama u gospodarstvu i politici. – Sudjelovanje žena u javnom političkom životu je važno, jer je riječ o radu za opće dobro. Stoga ohrabrujem žene da se što više angažiraju upravo na mjestima gdje se donose odluke, naglasila je Petir uputivši čestitke svim dobitnicama godišnjeg priznanja Mreže hrvatskih žena. –Mreža radi sjajan posao, uloženo je puno truda u osnaživanje i vidljivost žena hrvatskog porijekla diljem svijeta. Svi mi koji pratimo vaš rad izrazito smo ponosni na sva postignuća Mreže u proteklih deset godina, dodala je Petir.

–Čast nam je danas biti u Hrvatskome saboru, ali i u Hrvatskoj, mnoge od nas i prvi put u svome životu, rekla je u emotivnom izlaganju predsjednica Mreže hrvatskih žena Caroline Spivak naglasivši kako je svim članicama Mreže povezanost s matičnom državom veliki poticaj u životu i svakodnevnom radu. Veliki dio rada Mreže usmjeren je na podršku ženama u ostvarivanju svojih profesionalnih ciljeva, neovisno o kojem području djelovanja bilo riječi. –Vremena su se promijenila. Ženama je danas mjesto za svakim stolom, istaknula je Spivak.

Na poziv Marijane Petir da se zajedničkom suradnjom izgradi šira platforma za povratak Hrvata iz dijaspore u domovinu, Caroline Spivak je potvrdila veliko zanimanje mladih osoba i mladih obitelji za nastanjivanje u Hrvatskoj. Petir je okupljene članice Mreže hrvatskih žena nadalje pozvala da se angažiraju projektima u suradnji s vladinim Uredom za Hrvate izvan RH.

Uz organizaciju i sudjelovanje na konferenciji, izaslanstvo Mreže hrvatskih žena posjetit će tijekom svog petodnevnog boravka u Hrvatskoj, među ostalim, i Hrvatsku maticu iseljenika u Zagrebu i grad Osijek.

<p>The post Petir primila Mrežu hrvatskih žena first appeared on Marijana Petir.</p>

<p>The post Petir o prehrambenoj sigurnosti razgovarala s veleposlanikom De Beatsom first appeared on Marijana Petir.</p>