Istaknula je kako prehrambena sigurnost ne počinje u krizi, već se gradi u mirnodopskim okolnostima, upozorivši da se važnost poljoprivrede i sigurnosti hrane često zanemaruje sve do trenutka kada poremećaji u opskrbnim lancima postanu stvarna prijetnja.

Naglasila je da sigurnost hrane ovisi o sposobnosti države da proizvede dovoljno vlastite, kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane, zbog čega pitanje prehrambene sigurnosti nije moguće odvojiti od poljoprivredne proizvodnje, ali ni od nacionalne sigurnosti.

„Ako želimo sigurnost, moramo imati proizvodnju – jer bez prehrambene sigurnosti nema ni nacionalne sigurnosti“, poručila je Petir.

Posebno je istaknula ulogu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su se u krizama pokazala otpornima na poremećaje u opskrbnim lancima, te ocijenila da mogu biti važan oslonac otpornosti države ako ih se uključi u sustav strateških robnih rezervi i dodatno ojača kroz ulaganja u infrastrukturu.

U tom je kontekstu naglasila potrebu za većim ulaganjima u poljoprivrednu infrastrukturu te podsjetila da je Odbor za poljoprivredu predložio usmjeravanje dijela sredstava za civilno-vojne namjene u razvoj strateške poljoprivredne infrastrukture poput silosa, mini klaonica, distributivnih centara i mlinova.

Govoreći o europskim politikama, Petir je upozorila da najavljena smanjenja sredstava za poljoprivredu treba ozbiljno preispitati jer, kako je istaknula, „s manje sredstava nije moguće proizvoditi više, kvalitetnije i održivije“.

Zaključno je istaknula da Slavonija, uz postojeće resurse i institucije, ima potencijal postati centar izvrsnosti za sigurnost hrane i održivu proizvodnju.

U sklopu konferencije Marijana Petir sudjelovala je i u panel raspravi o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje pod nazivom „Između održivosti i stvarnosti: Green Deal vs. Real Deal“.

Na marginama konferencije Petir je održala radni sastanak s izvršnim direktorom Europske agencije za sigurnost hrane Nikolausom Krizom, s kojim je razgovarala o aktualnim izazovima u području sigurnosti hrane i europskim regulatornim okvirima.

<p>The post Petir: Bez prehrambene sigurnosti nema ni nacionalne sigurnosti first appeared on Marijana Petir.</p>

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir rekla je da predložena reforma Zajedničke poljoprivredne politike kao i Zajedničke ribarstvene politike donosi velike promjene, osobito u financiranju, što otvara pitanje stabilnosti i predvidljivosti za korisnike. “Posebno zabrinjava integracija u jedinstveni fond i nedovoljno jasno definirana razina financiranja, kao i model prema kojem se dio mjera financira iz neraspodijeljenih sredstava nacionalne omotnice, što ne daje sigurnost za dugoročno planiranje ulaganja.”, rekla je Petir i podsjetila da se za poljoprivredu novac smanjuje za 22%, a za ribarstvo za 60% što može ugroziti proizvodnju hrane, prehrambenu sigurnost i otpornost na krize. “Važno je zadržati snažnu komponentu ruralnog razvoja, posebno Hrvatskoj koja je do sada izdvajala za ruralni razvoj 49% proračuna ZPP-a”, rekla je Petir. Dodala je kako je to važno osobito u kontekstu sprječavanja depopulacije i potrebe za daljnjim razvojem ruralnih i obalnih područja te je izrazila neslaganje s prijedlogom isključivanja umirovljenih poljoprivrednika iz sustava potpora podsjetivši da je prosječna dob poljoprivrednika u EU 57 godina.

“Prvi put od 1962. godine ZPP više neće imati namjenski fond, već će biti dio šireg Europskog fonda, što predstavlja značajnu strukturnu promjenu. Složeniji pravni okvir i postupak donošenja odluka mogu povećati nesigurnost za države članice, smanjiti predvidljivost za korisnike i produljiti vrijeme isplate sredstava” – rekla je članica Suda Iliana Ivanova i dodala kako veća fleksibilnost za države članice ne bi smjela ugroziti zajednički karakter politike, jer bi to moglo dovesti do fragmentacije provedbe i narušavanja jednakih uvjeta na tržištu. Dodatno, financijska omotnica ZPP-a bit će poznata tek nakon donošenja nacionalnih planova, što otežava planiranje korisnicima, rekla je Ivanova.

Član Suda Alejandro Blanko Fernandez je istaknuo da se predloženi model financiranja temelji na ostvarenju ključnih etapa i ciljeva, uz zadržavanje elemenata troškovnog modela. Takav hibridni pristup, zajedno sa spajanjem više politika u jedinstvene planove, može povećati složenost i dovesti do potrebe stvaranja kompromisa među prioritetima. Iako države članice imaju određeno diskrecijsko pravo, njihov kapacitet za istodobno ostvarenje svih ciljeva definiranih na razini EU-a i prilagodbu nacionalnim potrebama je ograničen. Pojednostavnjenje na razini Komisije može dovesti do povećanja administrativnog opterećenja na nacionalnoj i regionalnoj razini, ali ključno je da ono bude stvarno i vidljivo krajnjim korisnicima. U suprotnom, postoji rizik da korisnici i dalje snose visoke troškove pripreme i provedbe projekata te složene administrativne zahtjeve. Veće oslanjanje na nacionalne sustave dodatno otvara pitanja usporedivosti, nadzora i zaštite financijskih interesa EU-a.

Prijedlog uredbe o okviru uspješnosti, iako usmjeren na pojednostavnjenje i veću transparentnost, ima značajne nedostatke, istaknula je članica Suda, Ivana Maletić. U sadašnjem obliku teško ga je smatrati stvarnim okvirom uspješnosti jer nedostaju jasne veze između intervencija, njihovih ostvarenja i rezultata. Pokazatelji ostvarenja (outputs) često mjere administrativne korake, dok pokazatelji rezultata u 25 posto slučajeva nisu utvrđeni, a oni koji su utvrđeni često nisi mjerljivi i jasni rezultati.  Slaba povezanost između financiranja i rezultata otežava procjenu učinkovitosti i usporedbu među državama članicama. Nadalje, nedostaje snažan okvir za kontrolu i odgovornost, što povećava rizik od nepouzdanog izvješćivanja i smanjuje sigurnost da se sredstvima EU-a postiže vrijednost za novac.

„Smatramo da glavne poruke koje je Sud iznio dobro odražavaju i dosadašnje rasprave na stručnoj i političkoj razini i da su predstavljenim mišljenjima adekvatno identificirane glavne zabrinutosti koje je i Republika Hrvatska uočila u prijedlozima Europske Komisije“ – istaknuo je državni tajnik Tugomir Majdak i dodao kako je europskim poljoprivrednicima potrebno osigurati jednake uvijete, pošteno tržišno natjecanje i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Dodao je kako je osobitu pažnju potrebno usmjeriti prema preradi poljoprivrednih proizvoda za koju u ovom trenutku nije jasno definirana pozicija u budućem programskom razdoblju i istaknuo zabrinutost uz najavu uvođenja N+1 pravila i to u uvjetima preklapanja dvije financijske perspektive s različitim provedbenim pravilima i strukturama, što predstavlja potencijalni rizik za apsorpcijski kapacitet i stopu iskorištenosti sredstava, kako u ZPP, tako i u ZRP.

U raspravi koja je uslijedila izražena je zabrinutost zbog integracije aktivnosti u jedinstveni fond i nedovoljno jasno definirane razina financiranja kao i zbog modela prema kojemu je planirano da se dio mjera financira iz neraspodijeljenih sredstava nacionalne omotnice. Isto ne daje sigurnost za dugoročno planiranje ulaganja, a može izazvati značajne razlike u sektorskim ulaganjima u različitim državama članicama, čime se gubi bit Zajedničke poljoprivredne politike. Ukazano je i na važnost ravnomjernog razvoja regija, istaknuta važnost korištenja inovacija te jer rečeno kako bi veća autonomija i fleksibilnost za države članice trebala osigurati ubrzavanje postupaka dodjele europskih sredstava, no upozoreno je i na nužnost izrade detaljnijih propozicija fleksibilnosti kao i jasnih definicija koje će pratiti ostvarenje ciljeva. Posebno je istaknuta važnost administrativnog rasterećenje, kako za poljoprivrednike, tako i za nacionalna tijela, te je u tom smislu posebno istaknuta kompliciranost procedura koje se planiraju Uredbom o praćenju uspješnosti. Rečeno je i da se poljoprivredno-prehrambeni sektor ne može razvijati bez tehničko-tehnološkog razvoja i aktivnosti koje su se do sada financirale iz II. stupa Zajedničke poljoprivredne politike (ruralnog razvoja). Istaknuto je i da se novim prijedlogom zajednička pravila relaksiraju, europska sredstva za ZPP se smanjuju, uvodi se više obaveznog i neobaveznog dodatnog nacionalnog sufinanciranja, a isto može dovesti do udaljavanja od ideje zajedničke poljoprivredne politike EU. Dosta je pitanja, poput sektorskih omotnica za voće, povrće, vino, pčelarstvo i školsku shemu još uvijek nejasno definirano, a nije sasvim jasna niti metodologija za davanje preporuka za izradu nacionalnih planova kao niti kako će se osigurati povezanost europskog financiranja sa stvarnim učincima provedbe politika te koliku će ulogu u tome imati sustav praćenja i izvještavanja.

Zaključno su se sudionici sjednice usuglasili kako bi se kroz pristup „odozdo prema gore“ osigurala stvarna povezanost europskog financiranja s učincima koji se žele postići i da je upravo zbog toga važno da države članice, prema svojim potrebama i specifičnostima, kažu što im je potrebno za daljnji razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora i ruralnih područja.

<p>The post Smanjenje sredstava i jedinstveni fond ugrožavaju stabilnost poljoprivrede i prehrambenu sigurnost first appeared on Marijana Petir.</p>

<p>The post Petir: Očuvanje šuma i voda preduvjet je zaštite nacionalne sigurnosti first appeared on Marijana Petir.</p>

Podravka Agri treći je stup Podravkinog poslovanja uz prehranu i farmaceutiku. S 33.000 hektara oranica i ukupno 37 farmi (18 svinjogojskih i 19 govedarskih), Podravka Agri i njene operativne kompanije Belje, Vupik i PIK Vinkovci, predstavljaju značajne proizvodne kapacitete hrvatske poljoprivrede. Podravka Agri proizvodi 50 % domaće proizvodnje tovljenika i 12 % domaćeg hrvatskog mlijeka, a uz vlastite resurse ima i razgranatu kooperaciju, kako u stočarstvu, tako i u ratarstvu.

„Zadovoljstvo mi je što smo članove saborskog Odbora za poljoprivredu danas ugostili u Podravka Agri, najvećoj poljoprivrednoj kompaniji u Hrvatskoj koja upravlja desecima farmi i desecima tisuća hektara oranica i zapošljava nekoliko tisuća hektara oranica te zapošljava nekoliko tisuća ljudi diljem Slavonije i Baranje. Ovdje se, kroz ulaganja u novu poljoprivrednu opremu, navodnjavanje i širenje proizvodnje svakodnevno stvaraju preduvjeti za veću samodostatnost Hrvatske u proizvodnji hrane. Podravka Agri već danas pokazuje kako se odgovornim upravljanjem i snažnim osloncem na domaće proizvođače može istovremeno jačati hrvatska poljoprivreda, osigurati siguran otkup našim kooperantima i potrošačima pružiti kvalitetne domaće proizvode“ – istaknula je otvarajući radni sastanak predsjednica Uprave Podravka Grupe, Martina Dalić.

O investicijama kojima tvrka Podravka Agri u razdoblju od 2025. – 2030. planira preokrenuti proizvodne trendove hrvatske poljoprivrede i zaustaviti pad na agregatnoj razini govorio je predsjednik Uprave Podravka Agri, Davor Doko, koji je posebno istaknuo važnost ulaganja u sustave navodnjavanja, tehnološku modernizaciju ratarstva, stočarstva i industrije, robotizaciju i digitalne tehnologije na mliječnim farmama, rast poslovanja Tvornice stočne hrane, ali i izgradnju četiri nove svinjogojske farme. Naglasio je kako će ove investicije u značajnoj mjeri pridonijeti podizanju stupnja samodostatnosti u proizvodnji ključnih prehrambenih proizvoda.

Marijana Petir  je rekla kako je Odbor za poljoprivredu dao niz preporuka kojima se može povećati samodostatnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje i osnažiti prehrambena sigurnost te je naglasila kako bi istome pripomogla i ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu koje je moguće osigurati iz 1,5 % sredstava namijenjenih za vojno-civilnu namjenu u okviru izdvajanja za NATO. Kako je pojasnila, sa adekvatnom infrastrukturom,  obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogla bi biti nositelji diversifikacije državnih robnih rezervi. Istaknula je da je Odbor predložio pooštravanje Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom na način da se u te prakse uključi i prodaja poljoprivrednih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene čime bi se smanjio utjecaj nelojalne konkurencije na naše tržište.

Stipan Šašlin pozitivnim je ocijenio kooperaciju Podravka Agri s malim proizvođačima u mliječnom govedarstvu i vinogradarstvu i dodao kako bi u krizi mliječnog sektora bilo dobro razmišljati i o promjeni strukture govedarske proizvodnje i više se usmjeriti prema mesnom govedarstvu. Mate Vukušić je rekao kako je Podravka strateški partner države koji sa 33.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje koristi itekako pripomaže samodostatnosti u proizvodnji hrane. Odgovor na pitanje „kako vratiti osnovno stado“ ključ je rješavanja problema u hrvatskom svinjogojstvu i govedarstvu, rekao je član Odbora, Ljubomir Kolarek. Josip Đakić i Dragana Jeckov su istaknuli kako naučene lekcije iz dosadašnjih modela suzbijanja afričke svinjske kuge treba primijeniti kako se ne bi ponavljale iste pogreške. Na sastanku se razgovaralo o važnosti učinkovitog raspolaganja poljoprivrednim zemljištem što je preduvjet za poljoprivrednu proizvodnju te rast produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.

<p>The post Izaslanstvo Odbora za poljoprivredu u posjetu tvrtki Podravka Agri first appeared on Marijana Petir.</p>

<p>The post EU dala zeleno svjetlo: države mogu uvesti potporu po pčelinjoj zajednici first appeared on Marijana Petir.</p>

Konferencija, koja se održava pod motom „Nasljeđe u pokretu“, okuplja uspješne Hrvatice iz Hrvatske i iseljeništva te brojne sudionice iz različitih područja javnog i profesionalnog života. Tijekom konferencije raspravlja se o ulozi i utjecaju žena u diplomaciji i politici, poduzetništvu, znanosti, kulturi, obrazovanju, sigurnosti i drugim područjima.

U svom obraćanju zastupnica Petir je zahvalila predsjednici i vodstvu Mreže hrvatskih žena na dugogodišnjem radu u povezivanju i osnaživanju žena hrvatskog podrijetla diljem svijeta, istaknuvši kako Mreža predstavlja važnu platformu za razmjenu znanja, iskustava i međusobnu potporu.

Posebno je čestitala ovogodišnjim dobitnicama priznanja koja Mreža dodjeljuje uspješnim Hrvaticama iz cijeloga svijeta.

„Vi ste dokaz da hrvatske žene ostavljaju trag — gdje god djelovale. Ova konferencija važna je jer ne govori samo o uspjehu, nego i o uvjetima koji uspjeh omogućuju. Govorimo o liderstvu, sudjelovanju u odlučivanju, gospodarstvu, diplomaciji, sigurnosti i obrazovanju, ali i o tome kako društvo može i mora stvarati prostor za puni potencijal žena“, poručila je Petir.

Govoreći o važnosti jačanja položaja žena u društvu, Petir je naglasila kako napredak društva i gospodarstva ovisi o stvaranju uvjeta u kojima žene mogu u potpunosti razviti svoje potencijale.

„Društvo ne napreduje samo onda kada ima sposobne žene — nego onda kada im omogući da one vode“, istaknula je Petir.

Dodala je kako mnoge žene na svom profesionalnom putu nisu imale idealne okolnosti ni sustavnu podršku, ali su uspjele zahvaljujući znanju, ustrajnosti i spremnosti na preuzimanje odgovornosti.

„Zato imamo obvezu graditi okruženje u kojem buduće generacije žena neće morati uspijevati unatoč preprekama, nego zahvaljujući pravednim prilikama“, poručila je Marijana Petir.

Istaknula je i važnost povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske, naglasivši kako su takve veze važan doprinos razvoju gospodarstva, institucija i jačanju zajedništva.

Na kraju obraćanja Petir je svim sudionicama konferencije čestitala nadolazeći Međunarodni dan žena te im poželjela uspješan i inspirativan rad.

<p>The post Petir: Društvo napreduje kada ženama omogući da vode first appeared on Marijana Petir.</p>

Mreža hrvatskih žena sa sjedištem u Torontu ove godine obilježava 10. obljetnicu svog osnutka međunarodnom konferencijom „Napredak žena, napredak ekonomije, ostvari potencijal!“ u zagrebačkom hotelu Westin 6. ožujka.

Na konferenciji koja će uoči Međunarodnog dana žena okupiti približno 150 Hrvatica iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Australije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine, sudionice će na nizu predavanja i panela raspravljati o položaju i utjecaju žena u diplomaciji i politici, poduzetništvu znanosti, kulturi, umjetnosti, humanitarnom radu i oružanim snaga, kako u Hrvatskoj tako i diljem svijeta.

Tijekom konferencije 30 Hrvatica primit će priznanje za osobitu uspješnost u svom djelokrugu rada. Upravo s njima je predsjednica Odbora za poljoprivredu imala priliku razgovarati u Saboru i razmijeniti mišljenja o položaju žena na rukovodećim pozicijama u gospodarstvu i politici. – Sudjelovanje žena u javnom političkom životu je važno, jer je riječ o radu za opće dobro. Stoga ohrabrujem žene da se što više angažiraju upravo na mjestima gdje se donose odluke, naglasila je Petir uputivši čestitke svim dobitnicama godišnjeg priznanja Mreže hrvatskih žena. –Mreža radi sjajan posao, uloženo je puno truda u osnaživanje i vidljivost žena hrvatskog porijekla diljem svijeta. Svi mi koji pratimo vaš rad izrazito smo ponosni na sva postignuća Mreže u proteklih deset godina, dodala je Petir.

–Čast nam je danas biti u Hrvatskome saboru, ali i u Hrvatskoj, mnoge od nas i prvi put u svome životu, rekla je u emotivnom izlaganju predsjednica Mreže hrvatskih žena Caroline Spivak naglasivši kako je svim članicama Mreže povezanost s matičnom državom veliki poticaj u životu i svakodnevnom radu. Veliki dio rada Mreže usmjeren je na podršku ženama u ostvarivanju svojih profesionalnih ciljeva, neovisno o kojem području djelovanja bilo riječi. –Vremena su se promijenila. Ženama je danas mjesto za svakim stolom, istaknula je Spivak.

Na poziv Marijane Petir da se zajedničkom suradnjom izgradi šira platforma za povratak Hrvata iz dijaspore u domovinu, Caroline Spivak je potvrdila veliko zanimanje mladih osoba i mladih obitelji za nastanjivanje u Hrvatskoj. Petir je okupljene članice Mreže hrvatskih žena nadalje pozvala da se angažiraju projektima u suradnji s vladinim Uredom za Hrvate izvan RH.

Uz organizaciju i sudjelovanje na konferenciji, izaslanstvo Mreže hrvatskih žena posjetit će tijekom svog petodnevnog boravka u Hrvatskoj, među ostalim, i Hrvatsku maticu iseljenika u Zagrebu i grad Osijek.

<p>The post Petir primila Mrežu hrvatskih žena first appeared on Marijana Petir.</p>

<p>The post Petir o prehrambenoj sigurnosti razgovarala s veleposlanikom De Beatsom first appeared on Marijana Petir.</p>

<p>The post Zastupnica Petir otvorila najslađi sajam u Hrvatskoj first appeared on Marijana Petir.</p>

„Vatrogastvo u Sisačko-moslavačkoj županiji ima tradiciju dugu 160 godina, a naša vatrogasna zajednica sastavljena je od 139 članica i broji 13.500 vatrogasaca“, istaknuo je Golub. Naglasio je kako se vatrogasci kontinuirano osposobljavaju te da je tijekom prošle godine 350 vatrogasaca prošlo različite oblike edukacija.

„U prošloj godini odrađeno je 1.658 intervencija u kojima je bilo 17 smrtno stradalih i 69 ozlijeđenih osoba, a vatrogasci postupaju u različitim situacijama“, rekao je Golub, dodavši kako je iznimno važno kontinuirano ulaganje u opremu, s obzirom na velike potrebe sustava.

Zastupnica Marijana Petir zahvalila je vatrogascima na njihovu doprinosu zaštiti i spašavanju te osjećaju sigurnosti koji pružaju stanovništvu, istaknuvši kako su uvijek pravodobno na terenu. Naglasila je da se intervencije danas ne odnose samo na požare, već i na posljedice klimatskih promjena poput poplava i potresa, kao i na prometne nesreće te druge tehničke intervencije.

Istaknula je kako država kontinuirano izdvaja sredstva za opremanje javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava, koji predstavljaju važan stup domovinske sigurnosti, s ciljem da budu adekvatno opremljeni i spremni odgovoriti na sve izazove. Posebno je naglasila važnu ulogu vatrogasaca u ruralnim sredinama, gdje osim što su nositelji sustava zaštite i spašavanja, predstavljaju i važan dio društvenog i socijalnog života zajednice.

„Naša je obveza osigurati vatrogascima uvjete dostojne njihove odgovornosti i požrtvovnosti, jer snažno i opremljeno vatrogastvo znači sigurnu i otpornu Hrvatsku“, zaključila je Petir.

<p>The post Petir primila Goluba first appeared on Marijana Petir.</p>

1.Sudjelovali ste na tribini o najavljenim inicijativama izgradnje velikih peradarskih farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Što je bio glavni cilj vašeg sudjelovanja i što ste željeli poručiti sudionicima?

Na tribini u Sisku sudjelovala sam jer dijelim zabrinutost građana i poljoprivrednika vezano uz najavljene investicije izgradnje peradarskih farmi i klaonica na području Sisačko-moslavačke županije. Više od godinu dana tražim očitovanja nadležnih ministarstava na predstavke građanskih inicijativa iz različitih općina i gradova Sisačko-moslavačke županije, u kojima izražavaju zabrinutost zbog najave gradnje peradarskih farmi i klaonica te upozoravaju na nedostatnost informacija i netransparentnost postupka.

Kako bi se dobili točni podaci potrebni za donošenje odluka, tražila sam izradu kumulativne procjene utjecaja ovih projekata na ekološki kapacitet okoliša, kao i na poljoprivredu.

Tribina u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, okupila je širok krug sugovornika – zainteresiranih strana za ovu temu. Kao zastupnici i predsjednici Odbora za poljoprivredu, izravna komunikacija s građanima i predstavnicima poljoprivrednih proizvođača iznimno mi je važna, posebice kada je riječ o projektima koji dugoročno mogu promijeniti život i razvoj Sisačko-moslavačke županije, koja se već duže vrijeme suočava s demografskim, gospodarskim i infrastrukturnim izazovima.

Osobno želim potaknuti transparentnost u postupku donošenja odluka i inzistirati na dobivanju cjelovitih informacija, jer bi bilo pogrešno donositi odluke utemeljene na parcijalnim podacima. Planirani zahvati trebaju se sagledati objedinjeno kako bi se mogao procijeniti njihov utjecaj s aspekta okoliša, zdravlja ljudi, sigurnosti, tržišta i, u konačnici, budućnosti domaće poljoprivrede.

Takva pitanja legitimno je postavljati i tražiti odgovore, a naši građani imaju pravo znati kakav će utjecaj na kvalitetu njihova života, tlo, vodu, šume, sigurnost i infrastrukturu imati provedba ovih projekata i imaju pravo sudjelovati u donošenju odluka važnih za njihov život.

2. U Sabor ste uputili zastupničko pitanje Vladi o planiranoj izgradnji klaonica i farmi pilića. Koje su konkretne informacije koje očekujete dobiti od Vlade? Na što posebno želite ukazati?

Prije godinu dana zatražila sam od nadležnih ministarstava da se izradi kumulativna procjena utjecaja svih planiranih zahvata na ekološki kapacitet okoliša i na hrvatsku poljoprivredu, posebno peradarski sektor te mala i srednja OPG-a. Budući da odgovori koje sam dobila nisu sadržavali te informacije, svoje zastupničko pitanje uputila sam predsjedniku Vlade.

Pitanje sam proširila na način da sam, uz procjenu utjecaja na ekološki kapacitet okoliša i poljoprivredu, zatražila i procjenu utjecaja na stratešku energetsku infrastrukturu, s obzirom na to da je provedba projekta planirana u blizini podzemnog skladišta plina Okoli.

Evidentno je kako ovaj projekt može imati značajan utjecaj na domaću peradarsku proizvodnju, na mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, na okoliš, kvalitetu života i sigurnost. Otvara se niz ekoloških, zdravstvenih i biosigurnosnih pitanja koja mogu utjecati na očuvanje ruralnih zajednica.

Ne treba zaboraviti ni strateške dokumente u kojima smo odredili smjer razvoja hrvatske poljoprivrede, stoga investicije moraju biti u skladu s njima. Smatram da je potrebno sagledati ukupni utjecaj planiranih zahvata na tlo, vodu, šumske površine i infrastrukturu, kao i njihov potencijalni utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, najvažnije hrvatsko ramsarsko područje i retencijski prostor od iznimne važnosti za obranu od poplava.

Iz informacija iznesenih na tribini proizlazi da je projekt rascjepkan na način da svaki pojedinačno ne ulazi u kategoriju koja zahtijeva izmjene prostorno-planske dokumentacije jedinica lokalne samouprave, ali bi zbirno mogao imati znatno veći učinak i iziskivati izmjene prostorno-planske dokumentacije na razini županije te drugačiji pristup procjeni utjecaja na okoliš.

Pojedinačne studije ne daju uvijek cjelovitu sliku ako se ne promatraju zajedno. Stoga ih je potrebno sagledati objedinjeno, ali i u svjetlu Strategije hrvatske poljoprivrede do 2030. godine te odredbi Zakona o poljoprivredi, koji naglašavaju važnost održivog upravljanja prirodnim resursima, prilagodbe klimatskim promjenama i okolišno prihvatljive proizvodnje.

3. Na tribini i u saborskom pitanju ističete zabrinutost oko utjecaja ovih projekata na domaću peradarsku proizvodnju. Možete li nam objasniti konkretne rizike koje vidite za domaće proizvođače i poljoprivrednike? Jedan od argumenata investitora i Vlade je da Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji pilića te da su ulaganja dobrodošla. Kako odgovarate na taj argument?

Na relativno malom prostoru planira se koncentracija velikog broja proizvodnih kapaciteta, što može bitno promijeniti tržišne odnose. Zato je nužno procijeniti kakav bi bio učinak takve investicije na tržišnu ravnotežu, pregovaračku snagu domaćih peradara i mogućnost plasmana proizvoda malih i srednjih proizvođača.

Upozorila sam i na pitanje raspodjele potpora. Prema podacima iz nacionalnog Strateškog plana ZPP-a, 20 % korisnika u Republici Hrvatskoj prima 77 % izravnih plaćanja. Ako bi se realizirao ovako velik sustav bez jasno definiranih zaštitnih mehanizama za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, postoji opasnost dodatne koncentracije potpora i tržišne moći.

Zakonom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima mala i srednja gospodarstva prepoznata su kao strateški važna i na njima počiva hrvatska poljoprivredna proizvodnja. Cilj tog zakona je jačanje njihove konkurentnosti i očuvanje prirodnih resursa. Zato je važno unaprijed definirati zaštitne mjere u slučaju da bi realizacija ovako velikog projekta dovela domaće proizvođače u neravnopravan položaj.

Uz tržišne aspekte, upozorila sam i na rizike povezane s velikom koncentracijom peradarskih objekata na malom području, uključujući mogućnost širenja bolesti poput ptičje gripe. Upravo zato procjena kumulativnog učinka ima ključnu važnost kako bi se odluke donosile na temelju potpunih i pouzdanih informacija.

Kada je riječ o argumentu nedovoljne samodostatnosti, Hrvatska treba jačati domaću proizvodnju, ali ne na modelu koji istiskuje male i srednje proizvođače i stvara ovisnost o jednom velikom sustavu. Tijekom COVID krize upravo su mala i srednja obiteljska gospodarstva pokazala otpornost i osigurala stabilnost lanca opskrbe hranom.

Održiv model je onaj koji jača široku bazu proizvođača i lokalne lance opskrbe. Mali i srednji proizvođači ističu da mogu pridonijeti samodostatnosti ako im se omogući pristup EU fondovima i financijska potpora za izgradnju novih peradarnika, budući da takva mjera do sada nije bila dostupna.

4. Jesu li studije utjecaja na okoliš i gospodarski učinak dovoljno detaljne i transparentne po vašem mišljenju? Treba li inzistirati na dodatnim procjenama i analizama prije nego se donesu konačne odluke?

Naravno da treba inzistirati na dodatnim procjenama i analizama. Pojedinačne studije utjecaja na okoliš mogu formalno zadovoljavati propisane uvjete, no ako ih ne promatramo kumulativno, nećemo imati potpune informacije na temelju kojih općine, gradovi i županija – a u konačnici i država – trebaju donijeti odluke o provedbi ovih projekata.

Iako izričita zakonska obveza za kumulativnu procjenu utjecaja na ekološki kapacitet okoliša i na poljoprivredu ne postoji, smatram da odgovorno upravljanje prostorom, okolišem i resursima zahtijeva izradu takve analize prije donošenja konačnih odluka.

Na tribini smo od pojedinih načelnika već čuli najave da će inzistirati na pribavljanju dodatnih informacija prije nego što donesu svoje odluke. To smatram odgovornim pristupom.

Transparentnost postupka i dostupnost potpunih informacija ključni su za povratak povjerenja građana, i na tome treba sustavno raditi.

5. Postoje li alternativni modeli razvoja peradarske proizvodnje koji bi, po vašem mišljenju, bili prihvatljiviji i održiviji za hrvatsku poljoprivredu i ruralne zajednice? 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora već duže vrijeme inzistira na osiguravanju savjetodavne i financijske potpore usmjerene prema udruživanju malih i srednjih proizvođača. Time se jača njihova pregovaračka pozicija, smanjuju troškovi plasmana i marketinga te osigurava bolja dostupnost tržišta, što u konačnici povećava produktivnost i konkurentnost.

Kada je riječ o malim peradarima, oni traže da se kroz Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike osiguraju sredstva za izgradnju novih peradarnika i u tome ih treba podržati. Prostor za to vidim u okviru najavljenih sektorskih natječaja.

Odbor je potaknuo i izmjene Odluke o provedbi zelene javne nabave čime smo osigurali da se proizvodima s oznakama kvalitete i onima iz kratkih lanaca opskrbe hranom (domaćim) olakša plasman na tržište.

Razvoj hrvatskog peradarskog sektora ne smije ovisiti isključivo o veličini proizvodnih kapaciteta, nego i o strukturi proizvodnje, standardima kvalitete te ulaganjima u preradbene kapacitete. Riječ je o modelu koji istodobno osnažuje proizvođače i doprinosi vitalnosti ruralnih područja.

Jer ovdje se ne radi samo o proizvodnji hrane, nego i o očuvanju života u ruralnim zajednicama. A tko može bolje voditi brigu o njima od onih koji u tim područjima žive i rade?

6. Kao predsjednica Odbora za poljoprivredu redovito sudjelujete i na drugim temama važnim za sektor (npr. digitalizacija, ruralni razvoj). Kako se ova problematika „mega-farma“ uklapa u vaše šire ciljeve za razvoj hrvatskog sela i poljoprivrede?

Živimo u vremenima obilježenima klimatskim, sigurnosnim i drugim geopolitičkim izazovima i svima nam je jasno da je potrebna moderna, digitalizirana poljoprivreda temeljena na inovacijama.

Hrvatska je Zakonom o poljoprivredi, Strategijom poljoprivrede do 2030. godine i Zakonom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima prepoznala obiteljska gospodarstva kao temelj poljoprivredne proizvodnje. Kroz ovaj projekt nudi se drugačiji pristup – izgradnja nekoliko velikih proizvodnih sustava – i zato će konačna odluka o njegovoj provedbi poslati jasnu poruku o tome kakvu poljoprivredu u Republici Hrvatskoj podržavamo.

Smatram da se sve planirane investicije moraju uklopiti u postojeće zakonske i strateške okvire te doprinositi održivosti poljoprivredne proizvodnje, očuvanju prirodnih resursa i stabilnosti tržišta.

Kako bismo mogli procijeniti jesu li ti uvjeti ispunjeni, nužni su dijalog, dostupnost relevantnih analiza i potpuna transparentnost postupka. Samo na temelju potpunih informacija može se donijeti odluka koja će biti u interesu hrvatskih poljoprivrednika, ruralnih zajednica i lokalnog stanovništva.

7. Poznate su i brojne Vaše druge aktivnosti, sudjelovali ste na ‘Molitvenom doručku’ Sisačke biskupije, podržavate 40 dana za život… Što je Vama osobito drago među tim aktivnostima i što rado ističete?

Molitveni doručak Sisačke biskupije uspostavljen je na moju inicijativu prije više od desetljeća kako bi na susretu i u dijalogu okupio političke neistomišljenike koji su u svom životu odlučili slijediti Krista. Cilj je, oslonjeni na vjeru, tražiti ono što nas povezuje, a ne ono što nas razdvaja, te tako zajednički doprinositi izgradnji općeg dobra.

Rad udruge Hrvatska za život podržavam kontinuirano godinama, ne samo riječima nego i djelima. U najtežim trenucima pružaju utočište trudnim majkama koje su ostale bez podrške okoline i pomažu im da donesu odluku o životu. Svojim su djelovanjem do sada spasili na stotine života i to zaslužuje podršku, jer pravo na život je temeljno ljudsko pravo – bez njega se ne mogu ostvariti ni sva druga prava.

<p>The post Petir za Narod.hr o zabrinutosti zbog najave gradnje peradarskih farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji first appeared on Marijana Petir.</p>

<p>The post Uoči prosvjeda protiv peradarskih farmi, Petir i Vlajčić održali sastanak s građanskim inicijativama first appeared on Marijana Petir.</p>