1. Novi predsjednik HSS-a Darko Vuletić poručuje da su vrata stranke otvorena svim bivšim članovima koji dijele vrijednosti HSS-a. Biste li vi bili spremni razgovarati s novim vodstvom o mogućem povratku u HSS?

Ja iz HSS-a nisam otišla. Isključena sam iz stranke jer se nisam slagala s načinom na koji ju je tadašnje vodstvo vodilo. To je važna razlika. Od tada sam nezavisna zastupnica, a budući da ja nisam napustila HSS, prirodno je da inicijativa za eventualni razgovor dođe od novog vodstva stranke.

2. Vuletić je rekao da ste ostavili značajan trag u HSS-u i otvorio mogućnost razgovora o vašem povratku. Jeste li spremni na taj razgovor i pod kojim biste se uvjetima vratili u HSS?

U mojoj su se obiteljskoj kući obnavljali ogranci HSS-a i odrasla sam na vrijednostima na kojima je HSS utemeljen. Te vrijednosti nisu nestale mojim isključenjem iz stranke i one su i danas dio mog političkog djelovanja. Vodstvo HSS-a sa mnom o povratku nije razgovaralo, a takva se pitanja, ako za njih postoji interes, ne rješavaju putem medija.

3. Vi ste nezavisna zastupnica, ali ste u Sabor izabrani na listi HDZ-a. Koliko ste zaista politički nezavisni? Postoji li odluka Vlade ili parlamentarne većine protiv koje biste danas bez problema glasali?

Nezavisnost za mene znači da imam vlastiti stav i da ga mogu braniti. S koalicijskim partnerima nastojim uskladiti stajališta i riješiti otvorena pitanja prije glasovanja; da smo o svemu istomišljenici, svi bismo bili u istoj stranci. Ako se s nečim ne mogu složiti i za to imam čvrste argumente, to pokazujem i glasovanjem, kao u slučaju mog protivljenja izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

4. Vi ste tijekom političke karijere prošli HSS, Europski parlament i nacionalnu politiku, a danas nastupate kao nezavisna zastupnica. Postoji li danas u Hrvatskoj politička opcija kojoj biste mogli potpuno pripadati ili ste svjesno odlučili da više ne želite stranačku iskaznicu?

Nisam od onih koji mijenjaju stranke ovisno o okolnostima. Cijeli sam politički život bila članica HSS-a, a nakon što sam izbačena ostala sam nezavisna zastupnica. To je teži put jer nemam stranačku infrastrukturu ni izvore financiranja za politički rad i velik dio posla moram odraditi sama. S druge strane, imam veću slobodu i fleksibilnost. O stranačkoj iskaznici ne razmišljam kao o cilju samom po sebi.

5. HDZ je već dugo dominantna politička snaga u Hrvatskoj. Je li takva dugotrajna dominacija dobra za političku stabilnost ili s vremenom postaje problem za demokraciju i kvalitetu institucija?

HDZ je na izborima više puta uzastopno dobio povjerenje birača. To se nekome može sviđati ili ne, ali rezultat demokratskih izbora sam po sebi nije problem za demokraciju. Kvaliteta demokracije ovisi o tome rade li institucije, postoji li politička konkurencija i jesu li pravila jednaka za sve.

6. Korupcija ostaje jedna od tema koje najviše opterećuju hrvatsku politiku. Nakon svih afera i smjena ministara posljednjih godina, vjerujete li da je hrvatski sustav sposoban sam sebe očistiti ili se korupcijom uglavnom bavimo tek kada slučaj završi kod istražitelja?

Korupcija je ozbiljan problem, ali nije svojstvena samo politici i javnom sektoru – postoji svugdje gdje netko zloupotrebljava položaj, ovlasti ili povjerenje radi osobne koristi. Zato kažem da korupcija ima ime i prezime. Odgovornost je osobna, ali ako sustav ostavlja prostor za zloupotrebe, onda taj sustav treba mijenjati. Zato treba jačati transparentnost, nadzor i odgovornost te osigurati da institucije djeluju brzo i jednako prema svima.

7. Hrvatska ostaje bez stanovništva, sela se prazne, a istodobno uvozimo desetke tisuća stranih radnika. Jesmo li zakasnili s ozbiljnom demografskom politikom i može li se taj proces uopće više preokrenuti?

Ne treba bacati koplje u trnje, ali moramo pogledati istini u oči: Hrvatska se suočava s velikom demografskom krizom u kojoj je 200 sela ostalo bez ijednog stanovnika, dok je 700 sela pred izumiranjem. Zadržavanje mladih na selu mora biti prioritet jer to nije samo demografsko nego i pitanje nacionalne sigurnosti. Vlada je prihvatila moj amandman na proračun kojim su osigurana sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na selu i ta se mjera pokazala vrlo uspješnom. Konkretnih mjera poput ove treba biti više.

8. Kako gledate na veliki priljev stranih radnika? Hrvatskoj oni očito trebaju, ali jesmo li dovoljno razmišljali o integraciji, sigurnosti, stanovanju, školstvu i o tome kakvu Hrvatsku želimo imati za deset ili dvadeset godina?

Evidentno je da Hrvatska nema dovoljno domaćih radnika i da je dolazak strane radne snage danas prije svega nužnost, a ne pitanje političkog izbora. Upravo zato pri useljavanju treba voditi računa i o tome koliko se ljudi koji dolaze mogu uspješno integrirati u naše društvo. Dobro je snažnije se usmjeravati prema onima koji dijele slične vrijednosti i kojima će prilagodba na naš način života biti lakša. U tom smislu treba snažnije poticati dolazak Hrvata i njihovih potomaka iz Južne Amerike, ali i ozbiljnije razmotriti model koridora solidarnosti, na koji je pozivao papa Franjo, za organiziran i siguran prihvat progonjenih kršćanskih obitelji iz trećih zemalja uz podršku lokalnih i župnih zajednica.

9. Europa ulaže sve više novca u obranu, rat u Ukrajini promijenio je sigurnosnu arhitekturu kontinenta, a svijet postaje sve nestabilniji. Treba li Hrvatska nastaviti snažno povećavati izdvajanja za obranu čak i ako to znači manje prostora za neke socijalne i razvojne politike?

Obrana je godinama bila zapostavljena, a geopolitičke okolnosti jasan su znak da moramo ulagati u obrambenu spremnost. Ali sigurnost države nije samo vojska. One koji nas brane netko mora hraniti, zato prehrambena sigurnost nije ništa manje važna. Upravo zato predložila sam da se dio izdvajanja od 1,5 % BDP-a za NATO i civilno-vojne namjene usmjeri i u stratešku poljoprivrednu infrastrukturu jer to nisu samo ulaganja u poljoprivredu, nego i u otpornost i sigurnost države.

10. Europska unija govori o strateškoj autonomiji, ali u ključnim sigurnosnim pitanjima i dalje snažno ovisi o SAD. Može li Europa stvarno postati samostalna geopolitička sila ili ćemo još dugo sigurnosno ovisiti o Washingtonu?

Europa može i mora jačati svoju stratešku autonomiju, ali za to nije dovoljna politička odluka. Umjesto ovisnosti o trećim zemljama, potrebni su vlastiti industrijski i obrambeni kapaciteti, energija, tehnologija, hrana te siguran pristup kritičnim sirovinama. Strateška autonomija zato ne znači odricanje od savezništva sa SAD-om, nego sposobnost Europe da sama zaštiti svoje ključne interese i da ne ovisi o jednom dobavljaču ili partneru.

11. Godinama ste bili zastupnica u Europskom parlamentu. Je li Bruxelles danas otišao predaleko u reguliranju života država članica? Postoje li područja u kojima biste dio ovlasti vratili nacionalnim državama?

Ključno pitanje nije koje ovlasti treba vraćati državama članicama, nego poštuje li Europska unija granice ovlasti koje su joj države članice povjerile. Potrebna je stvarna supsidijarnost – da Europa bude snažna ondje gdje zajednički možemo biti učinkoviti, ali da ne uređuje pitanja koja države članice mogu i trebaju uređivati same. To osobito vrijedi za vrijednosna pitanja te politike vezane uz obitelj, obrazovanje i zdravstvo, koja su u nadležnosti država članica.

12. Poljoprivrednici diljem Europe posljednjih godina prosvjeduju zbog troškova, birokracije, uvoza i zelenih politika. Vi upozoravate da Europski zeleni plan ne smije dovesti do pada proizvodnje. Je li Bruxelles pogriješio kada je pokušao provesti zelenu tranziciju prebrzo i bez dovoljno razumijevanja ljudi koji proizvode hranu?

Pogreška je kada se odluke donose iz ureda, bez dovoljno razumijevanja stanja na terenu. Hrvatski poljoprivrednici već sada koriste upola manje pesticida, antibiotika i mineralnih gnojiva od prosjeka EU-a, pa nove zelene obveze moraju uvažavati ono što je svaka država članica već postigla u zaštiti okoliša. Zelena tranzicija ne smije dovesti do pada proizvodnje, rasta troškova i gubitka konkurentnosti. Istodobno, ne možemo europskim poljoprivrednicima nametati sve strože uvjete, a uvoziti proizvode iz trećih zemalja koji nisu proizvedeni prema usporedivim standardima.

13. Hrvatska ima zemlju, vodu, šume i poljoprivrednu tradiciju, a ipak velik dio hrane uvozimo. Kako smo došli do situacije da država s takvim resursima nije samodostatna u proizvodnji hrane?

Prirodni resursi sami po sebi nisu dovoljni. Predugo smo izvozili sirovinu, a uvozili gotove proizvode s većom dodanom vrijednošću. Treba nam zaokret prema finalizaciji proizvodnje, jačem povezivanju proizvođača s preradom i tržištem te proizvodnji u sektorima u kojima smo deficitarni. Ali prije svega moramo više cijeniti i zaštititi poljoprivrednike koji za nas proizvode hranu, među ostalim i od nepoštenih trgovačkih praksi, te ljude koji žive na selu i čuvaju hrvatski prostor. Bez njih nema ni prehrambene ni nacionalne sigurnosti.

14. Kada bi sutra došlo do velike europske ili globalne krize i ozbiljnog poremećaja uvoza, može li Hrvatska prehraniti vlastito stanovništvo? Što je danas najslabija točka naše prehrambene sigurnosti?

U ozbiljnoj krizi Hrvatska bi u pojedinim sektorima bila ranjiva jer ne proizvodimo dovoljno mlijeka, mesa, voća i povrća pa manjak nadomještamo uvozom. Zato samodostatnost u tim sektorima mora postati strateški cilj, uz izgradnju skladišnih, preradbenih i logističkih kapaciteta. Kao dodatni sigurnosni mehanizam predložila sam diverzifikaciju robnih zaliha uključivanjem malih i srednjih proizvođača i prehrambene industrije te njihovim raspoređivanjem na više lokacija, kako bismo bili otporniji na poremećaje u opskrbi.

15. Vi upravo hranu, vodu i šume sve češće povezujete s nacionalnom sigurnošću. Jesmo li predugo nacionalnu sigurnost poistovjećivali samo s vojskom i granicama, a zanemarivali pitanje tko kontrolira zemlju, vodu i proizvodnju hrane?

Nacionalna sigurnost širi je pojam od vojske i granica. Ona podrazumijeva sposobnost države da zaštiti svoj suverenitet i stanovništvo te osigura funkcioniranje ključnih sustava i u kriznim okolnostima. Zato su hrana, voda, zemljište i šume strateški resursi, a prehrambena sigurnost važan element nacionalne moći i otpornosti države. To uključuje i očuvanje domaćih proizvodnih kapaciteta te života u ruralnim područjima.

16. U tijeku je velika europska rasprava o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2027. Što Hrvatska konkretno mora izboriti u Bruxellesu i što bi za vas bila crvena linija preko koje Hrvatska ne bi smjela prijeći?

Prijedlog Komisije smanjuje proračun za poljoprivredu za petinu i ukida ZPP kao samostalnu politiku. U jedinstvenom fondu poljoprivreda bi se za novac natjecala s drugim prioritetima, a države članice same bi određivale koliko će izdvojiti. Time bi visina potpora sve više ovisila o financijskoj snazi pojedine države, a europski poljoprivrednici više ne bi imali jednake uvjete. Moja je crvena linija da ZPP ne smije prestati biti zajednička politika. Hrvatska mora izboriti stabilno i dostatno financiranje te zaštititi svoje poljoprivrednike od nepovoljnijeg položaja.

17. Kada pogledate današnji Hrvatski sabor, imate li osjećaj da se još vodi ozbiljna politička rasprava ili su društvene mreže, politički performansi i međusobne uvrede počeli pobjeđivati argumente?

Ozbiljne i argumentirane rasprave postoje, ali često ne dobivaju prostor ako nema sukoba, uvreda ili atraktivnog isječka za medije. Problem je što takva medijska i politička logika nagrađuje performans, a ne sadržaj. Društvene mreže dodatno potiču vrijeđanje iza anonimnih profila i stvaranje poželjne slike umjesto stvarnog rada. Politika bi trebala vraćati vrijednost argumentima, pristojnosti i radu za opće dobro.

18. Imate li još većih političkih ambicija? Vidite li Marijanu Petir za nekoliko godina ponovno u Europskom parlamentu, u izvršnoj vlasti, možda kao ministricu,ili na nekoj još višoj političkoj funkciji?

Politikom se nikada nisam bavila zato da bih zauzela određenu poziciju, nego zato što želim aktivno doprinositi poboljšanju uvjeta života naših građana. Nikada mi se nije sviđalo stajati sa strane i samo kritizirati; radije nudim rješenja i preuzimam odgovornost. Mislim da još uvijek imam što za reći i napraviti.

19. Kako komentirate situaciju s opasnim otpadom u Lici?

Pozivam na hitnu sanaciju otpada u Lici, u potpunosti u skladu sa zakonom, te na utvrđivanje i sankcioniranje svih odgovornih za ovaj ekocid. Potrebno je utvrditi ne samo tko je sudjelovao u nezakonitom odlaganju otpada, nego i tko je za takvo postupanje znao, a nije ga prijavio niti poduzeo potrebne mjere.

Posebno zabrinjava činjenica da se otpad godinama skladištio protivno propisima, a da takva praksa nije pravodobno zaustavljena. Lika i njezini stanovnici zaslužuju jasne odgovore, punu odgovornost svih uključenih i učinkovitu zaštitu okoliša i zdravlja ljudi.

<p>The post Zastupnica Petir dala veliki interview za Večernji list first appeared on Marijana Petir.</p>

Petir je istaknula kako Glina zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj i nacionalnoj povijesti te kako otvorenje Trga hrvatske himne predstavlja trajni podsjetnik na vrijednosti koje treba čuvati i prenositi budućim naraštajima.

„Himna je jedan od najvažnijih simbola identiteta svakoga naroda. U njezinim stihovima i melodiji sažeti su pripadnost, zajedništvo i ljubav prema domovini. ‘Lijepa naša’ posebna je jer govori o ljepoti naše zemlje, miru i slobodi, a Glina s pravom zauzima važno mjesto u povijesti njezina nastanka“, poručila je Petir.

Podsjetila je i na veliku žrtvu koju su Glina i Banovina podnijele tijekom Domovinskog rata, istaknuvši kako je upravo na glinskom području završena vojno-redarstvena operacija Oluja.

„S posebnim poštovanjem prisjećamo se hrvatskih branitelja, poginulih, nestalih i civilnih žrtava te zahvaljujemo svima koji su pridonijeli stvaranju slobodne Hrvatske. Poštovanje prema prošlosti istodobno nas obvezuje da odgovorno gradimo budućnost“, naglasila je.

Govoreći o razvojnim prioritetima, Petir je posebno izdvojila potrebu bolje prometne povezanosti Gline i cijele Banovine te najavila nastavak zalaganja za realizaciju brze ceste od Popovače, preko Siska, Petrinje, Gline i Slunja, prema autocesti A1.

„Ta cesta nije samo prometni projekt. Ona znači nova ulaganja, lakši pristup radnim mjestima i javnim uslugama te kvalitetniji život stanovnika ovoga kraja. Bolja prometna povezanost jedan je od ključnih preduvjeta gospodarskog i demografskog oporavka Banovine“, rekla je Petir.

Kao jedan od najvažnijih izazova istaknula je i zadržavanje mladih i mladih obitelji u Glini i drugim ruralnim sredinama. Naglasila je važnost projekata stambenog zbrinjavanja kojima bi se mladima omogućili siguran dom i uvjeti za ostanak, rad i osnivanje obitelji.

„Glina zaslužuje razvoj koji će poštovati njezinu povijest, ali istodobno stvarati nove prilike. Zaslužuje biti grad u kojem se može dostojanstveno živjeti, raditi i planirati budućnost“, poručila je Petir.

Na kraju je svim građankama i građanima čestitala Dan Grada Gline te zahvalila svima koji su sudjelovali u uređenju i otvorenju Trga hrvatske himne.

„Neka Glina i dalje bude grad ponosa, zajedništva i nade“, zaključila je Marijana Petir.

<p>The post Petir o brzoj cesti Popovača-Sisak-Petrinja-Glina-Slunj first appeared on Marijana Petir.</p>

Petir je položila vijenac i zapalila svijeću u znak počasti Gordanu Ledereru te sudjelovala u prigodnom komemorativnom programu.

U izjavi za Hrvatsku radioteleviziju, čiji je Lederer bio ratni snimatelj, podsjetila je da je imao 33 godine kada je 10. kolovoza 1991., obavljajući svoj profesionalni zadatak, smrtno stradao na brdu Čukur.

„Na ovom mjestu pogled seže daleko. I upravo je ovdje prekinut život čovjeka koji je svojim radom želio da se vidi i zapamti ono što se događa Hrvatskoj“, rekla je Petir.

Istaknula je da je Lederer stradao u vrijeme otvorene agresije na Hrvatsku, razaranja, progona i velikih ljudskih stradanja, dok međunarodna zajednica još nije podržavala hrvatsko osamostaljenje.

„Hrvatska se tada nije borila samo na bojištu, nego i za to da svijet vidi i razumije što se doista događa. U toj borbi protiv propagande i dezinformacija ratni snimatelji i izvjestitelji imali su važnu ulogu. Gordan Lederer bio je jedan od njih, a njegove su snimke ostale vjerodostojno svjedočanstvo o agresiji na Hrvatsku, stradanju i borbi hrvatskoga naroda za slobodu“, naglasila je.

Petir je podsjetila i da je sloboda koju Hrvatska danas živi izborena hrabrošću hrvatskih branitelja i plaćena životima mnogih koji je nisu dočekali.

Govoreći o Ledererovu profesionalnom i osobnom izboru, istaknula je kako je svoj poziv živio hrabro i odgovorno, svjestan da postoje trenuci u kojima čovjek ne smije okrenuti pogled.

„Nije bilo svejedno hoćeš li se skloniti ili ostati. Nije bilo svejedno hoće li ono što se događa biti zabilježeno ili prepušteno tuđem tumačenju. Gordan Lederer svoj je izbor napravio“, rekla je Petir.

Naglasila je i odgovornost prema generacijama koje Domovinski rat nisu doživjele te potrebu čuvanja činjenica, poštovanja prema hrvatskim braniteljima i vjerodostojnog pamćenja vremena u kojem je stvarana hrvatska sloboda, istaknuvši kako mir i sloboda koje danas imamo nikada ne smiju postati nešto što se podrazumijeva.

„Gordan Lederer prije 35 godina svojim je izborom pokazao što mu znači Hrvatska. Na nama je da svakoga dana svojim postupcima pokažemo što Hrvatska znači nama“, zaključila je Petir.

<p>The post Petir sudjelovala na obilježavanju 35. obljetnice pogibije Gordana Lederera first appeared on Marijana Petir.</p>

Na obilježavanju obljetnice logora Glina, u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora – Podružnice Sisačko-moslavačke županije, Petir je položila vijenac i zapalila svijeću u spomen na žrtve i sve koji su prošli strahote zatočeništva.

Kod Zida pobjede u Gornjem Viduševcu, Petir se kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora obratila okupljenima istaknuvši kako je 8. kolovoza jedan od najznačajnijih dana novije hrvatske povijesti. Upravo se na tom mjestu 8. kolovoza 1995. godine 21. kordunski korpus krajiške vojske predao generalu Hrvatske vojske Petru Stipetiću.

„Predajom 21. kordunskog korpusa završena su borbena djelovanja Oluje i time je ova pobjednička vojno-redarstvena operacija privedena kraju. Taj trenutak ostao je trajno upisan u hrvatsku povijest. Bio je to trenutak pobjede, ali i trenutak koji je pokazao kakav smo pobjednik bili – dostojanstven, odgovoran i bez potrebe da ponizimo poraženu stranu. Upravo se u takvim trenucima vidi veličina pobjede i snaga države i naroda koji zna pobijediti, ali i sačuvati ljudsko dostojanstvo“, rekla je Petir.

Naglasila je kako Zid pobjede nije samo spomenik, nego povjesnica Domovinskog rata – zapis puta od agresije na Republiku Hrvatsku, stradanja i otpora, preko obrane i žrtve, do pobjede i slobode.

„Iza tih velikih povijesnih riječi – pobjeda, sloboda, Domovina – stoje ljudi. Stoje hrvatski branitelji koji su ostavili svoje obitelji i domove i krenuli braniti Hrvatsku. Stoje oni koji se nikada nisu vratili. Stoje njihove majke, supruge, djeca i suborci koji i danas nose uspomenu na njih. Zato se ovdje ne okupljamo samo kako bismo obilježili jedan datum. Okupljamo se da kažemo – pamtimo. Pamtimo žrtvu, hrabrost i ljubav prema Domovini koja je bila jača od straha“, istaknula je.

Petir je poručila kako se ljubav prema Hrvatskoj mora znati živjeti i danas, u miru, stvarajući uvjete da ljudi na području Gline, Banovine i Sisačko-moslavačke županije ostanu na svojoj zemlji, da mladi ovdje stvaraju obitelji i budućnost te da ovaj kraj dobije prilike kakve zaslužuje.

„Najbolji način da zahvalimo onima koji su se borili za slobodnu Hrvatsku jest da tu slobodu pretvorimo u dostojan život njezinih ljudi“, rekla je.

Posebno se osvrnula na simboliku 8. kolovoza, podsjetivši da je na taj dan 1928. godine od posljedica ranjavanja u beogradskoj Narodnoj skupštini preminuo Stjepan Radić, velikan hrvatske političke povijesti i vođa hrvatskoga naroda.

Radić je, naglasila je Petir, hrvatske interese i prava nastojao štititi parlamentarnim i političkim putem, vjerujući u snagu riječi i pravo hrvatskoga naroda da odlučuje o svojoj sudbini.

„Gotovo sedam desetljeća poslije, na isti datum, Hrvatska je završetkom Oluje ostvarila slobodu za koju su se generacije prije nje borile i koju su sanjale. Zato 8. kolovoza nije samo datum u kalendaru. On nas podsjeća koliko je dug i težak bio hrvatski put prema slobodi i koliko smo je dužni čuvati“, poručila je Petir.

Zaključno je pozvala na čuvanje istine o Domovinskom ratu bez mržnje, ali s ponosom; bez zaborava, ali okrenuti budućnosti.

„Neka nam Zid pobjede bude trajni podsjetnik da sloboda nije bila darovana. Za nju se borilo, za nju se žrtvovalo i za nju su položeni životi. Hvala hrvatskim braniteljima. Vječna slava i zahvalnost svima koji su dali život za Hrvatsku“, zaključila je Petir.

<p>The post Petir u Glini: Sloboda nije bila darovana – za nju se borilo, žrtvovalo i polagalo živote first appeared on Marijana Petir.</p>

Petir je predstavnike Komore upoznala s time da Odbor za poljoprivredu već godinama traži izmjene Zakona o lovstvu i održivo rješenje za štete od divljači, koje treba oblikovati u dijalogu sa svim zainteresiranim stranama. Istaknula je da se poljoprivrednici više ne mogu nositi s velikim i ponavljajućim štetama na usjevima i nasadima.

Govoreći o rješenjima koja bi trebalo ugraditi do drugog čitanja Zakona, Petir je izdvojila reviziju lovnogospodarskih osnova, kako bi se utvrdilo odgovaraju li podaci o brojnosti divljači stvarnom stanju na terenu.

„Ako lovnogospodarska osnova na papiru pokazuje jedno stanje, a poljoprivrednici na terenu trpe velike i ponavljajuće štete, tada sustav nije održiv. Potrebno je provjeriti stvarnu brojnost divljači i gospodarenje divljači jasnije povezati s razinom šteta koje ona prouzrokuje“, rekla je Petir.

Posebno je upozorila da samo povećanje udjela županija u prihodima od lovozakupnina nije dovoljno ukoliko se Zakonom istodobno ne propiše jasan model utvrđivanja i isplate šteta.

„Dati županijama više novca, a ne propisati tko zaprima prijavu štete, u kojem roku izlazi na teren, tko izrađuje zapisnik, tko procjenjuje štetu, iz kojih se sredstava ona isplaćuje i tko nadzire provedbu, nije rješenje. Poljoprivrednicima treba jasan, pravedan i provediv model obeštećenja ugrađen izravno u Zakon“, istaknula je Petir.

Naglasila je da se odgovornost za štetu ne može prebaciti samo na poljoprivrednika, koji ne gospodari divljači, ne određuje njezinu brojnost i ne upravlja lovištem.

„Poljoprivrednik koji ostane bez uroda, usjeva, nasada, vinograda ili stoke trpi stvarnu gospodarsku štetu. Ta šteta nije manje važna zato što se dogodila na njivi. Ako se štete ponavljaju i ugrožavaju opstanak proizvodnje, poljoprivrednik ne može ostati sam“, poručila je.

Petir je podsjetila da je upravo na inicijativu Odbora za poljoprivredu uvedena mjera sufinanciranja nabave zaštitnih ograda, električnih pastira i druge opreme za sprječavanje šteta od divljači. Budući da se ta mjera pokazala korisnom i potrebnom, Odbor je pozvao Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da ponovno otvori natječaj i na taj način pomogne poljoprivrednicima u zaštiti usjeva i nasada.

„Ako od poljoprivrednika očekujemo da poduzimaju preventivne mjere, moramo im osigurati i dostupne instrumente za njihovu provedbu. Ne možemo ih obvezati na postavljanje skupe zaštitne infrastrukture, a zatim ih ostaviti da sami snose sve troškove“, rekla je Petir.

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore složili su se s iznesenim stajalištima te predložili da se do drugog čitanja Zakona u tekst ugrade konkretne odredbe kojima će se jasnije urediti odgovornost za štete od divljači i zaštititi poljoprivredni proizvođači.

Predložili su da teret dokazivanja o provedbi mjera gospodarenja divljači, smanjenju njezine brojnosti, odstrelu i drugim postupanjima bude na lovoovlašteniku, a ne na poljoprivredniku. Zatražili su i propisivanje jasnih rokova za izlazak na teren, obvezno sastavljanje zapisnika, neovisnu i stručnu procjenu štete te obvezno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo lovoovlaštenika za naknadu šteta.

Predstavnici HPK podržali su i zahtjev za revizijom lovnogospodarskih osnova te predložili uspostavu redovitih i neovisnih kontrola brojnosti divljači kako bi se planski podaci uskladili sa stvarnim stanjem na terenu. Predloženo je i propisivanje obveznih mjera smanjenja brojnosti divljači na područjima na kojima se štete ponavljaju te veća transparentnost podataka o odstrelu i uklanjanju divljači.

Posebno su predložili da se u slučajevima pojave divljači i ponavljajućih šteta propiše obveza koordiniranog istjerivanja divljači te provedbe drugih dopuštenih mjera njezina odvraćanja od poljoprivrednih površina. Istaknuli su i potrebu redovite prihrane i uređenja polja za divljač unutar lovišta kako bi se smanjio njihov ulazak na usjeve i nasade.

Predstavnici Komore podržali su prijedlog Odbora za poljoprivredu za sufinanciranje nabave zaštitnih ograda, električnih pastira i druge infrastrukture iz sredstava sustava lovstva i povećanih prihoda županija od lovozakupnina.

„Do drugog čitanja očekujem konkretna rješenja: reviziju lovnogospodarskih osnova, utvrđivanje stvarnog brojnog stanja divljači, jasan postupak prijave i procjene štete, održiv model isplate naknade za štetu te ponovno otvaranje natječaja za sufinanciranje zaštitnih ograda i električnih pastira. Poljoprivrednici to traže godinama i sada je vrijeme da se pitanje šteta od divljači konačno i pravedno riješi Zakonom“, zaključila je Petir.

<p>The post Petir s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore o izmjenama Zakona o lovstvu first appeared on Marijana Petir.</p>

Sudionici sastanka potvrdili su dobre odnose između dviju država te izrazili spremnost za njihovo daljnje unaprjeđenje u područjima od zajedničkog interesa.

Tijekom sastanka razmijenjena su stajališta o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije.

Petir je veleposlanika izvijestila o političkom dijalogu koji je Odbor za poljoprivredu uputio Europskoj komisiji i nadležnim odborima nacionalnih parlamenata radi zaštite interesa poljoprivrednika i ribara te stanovnika ruralnih i obalnih područja. Istaknula je kako je potpora politikama i ciljevima od zajedničkog interesa iznimno važna za očuvanje nacionalne i europske poljoprivrede te održivost ruralnih područja.

Razgovaralo se i o aktualnim pitanjima u području energetike te o pitanjima povezanima s energetskom infrastrukturom. Sugovornici su se pritom suglasili o važnosti otvorenog dijaloga, transparentne razmjene informacija i uvažavanja interesa obiju država kada je riječ o projektima koji mogu imati prekogranični značaj.

Govoreći o mogućnostima daljnjeg unaprjeđenja bilateralnih odnosa, Demcsák je, uz jačanje gospodarske suradnje, istaknuo važnost suradnje u okviru Višegradske skupine te se osvrnuo na ideju njezina proširenja na Republiku Hrvatsku. Posebno je naglasio kako su redovita razmjena mišljenja i otvoren dijalog važni za daljnje produbljivanje suradnje između Hrvatske i Mađarske.

Razgovaralo se i o izazovima povezanima s očuvanjem europskog načina života i kršćanskih vrijednosti, kao i o programima koje Hrvatska i Mađarska provode u okviru razvojne suradnje i humanitarne pomoći, među kojima je i program stipendiranja mladih progonjenih kršćana iz Afrike, Azije i s Bliskog istoka.

Petir je veleposlaniku Demcsáku zahvalila na aktivnostima koje je tijekom svojega mandata provodio u Republici Hrvatskoj s ciljem unaprjeđenja odnosa između dviju država, posebice na pomoći koju je mađarska Vlada pružila u obnovi objekata na području Sisačko-moslavačke županije stradalih u razornom potresu.

<p>The post Petir primila u oproštajni posjet veleposlanika Mađarske first appeared on Marijana Petir.</p>

Petir je sudjelovala na Međuparlamentarnoj konferenciji „Osiguranje budućnosti poljoprivrede: od politike do prakse – generacijska obnova, žene u poljoprivredi i sigurnost hrane“, održanoj u okviru parlamentarne dimenzije irskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Konferencija je održana u Međunarodnoj godini žena poljoprivrednica, koju su Ujedinjeni narodi proglasili kako bi se snažnije prepoznao doprinos žena proizvodnji hrane, otpornosti poljoprivrede i održivosti ruralnih zajednica.

Položaj žena u ruralnim područjima već je godinama tema europskih rasprava. Europski parlament usvojio je 2017. godine izvješće o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima, za koje je Marijana Petir bila izvjestiteljica. Iako su od tada provedene različite analize i pokrenute pojedine inicijative, Europski parlament još nije donio novo cjelovito izvješće posvećeno položaju žena u ruralnim područjima.

“Potpora poljoprivrednicima nije akt milosti već investicija u europsku sigurnost hrane”, rekla je Verona Murphy, predsjednica irskog Parlamenta i posebno naglasila važnost i potrebu kontinuiteta europske proizvodnje sigurne, zdrave i visoko kvalitetne hrane. Poljoprivreda je više od same proizvodnje i industrije, ona je postala način života, zaključila je Murphy i otvorila Konferenciju.

“Europska sigurnost opskrbe hranom izložena je rizicima zbog kojih je važno da Europska unija i nacionalni parlamenti osiguraju mladim poljoprivrednicima i ženama poljoprivrednicama jaku ruralnu infrastrukturu, dostupnost zemljištu, financijskim sredstvima, obrazovanju, savjetodavnim uslugama”, rekao je Aindrias Moynihan, predsjednik Odbora za poljoprivredu i hranu irskog Parlamenta.

“Procjenjuje se kako bi se jedan od tri europska poljoprivrednika uskoro trebao umiroviti, što potvrđuje kako je za generacijsku obnovu europskog sela i europske poljoprivrede potrebna što žurnija koordinirana aktivnost svih razina vlasti”, rekla je voditeljica Ureda povjerenika Europske komisije za poljoprivredu i hranu, Ester de Lange i dodala kako je upravo zbog toga Europska komisija predložila da se u nacionalnim strateškim planovima planiraju sredstva za generacijsku obnovu.

Na poziv organizatora, Petir je sudjelovala u panelu konferencije, upozorivši da je priznanje važnosti žena u poljoprivredi prečesto ostalo deklarativno, bez cjelovitog pristupa i dovoljno konkretnih instrumenata.

Istaknula je da su države članice u prethodnom programskom razdoblju imale mogućnost uspostaviti poseban potprogram za žene u poljoprivredi, sličan programu za mlade poljoprivrednike, ali tu mogućnost nije iskoristila nijedna država članica.

Istaknula je da žene čine više od polovice radne snage u poljoprivredi, ali su samo u približno 30 posto slučajeva nositeljice poljoprivrednih gospodarstava. Iako obavljaju velik dio posla, znatno rjeđe upravljaju gospodarstvima, raspolažu zemljištem i odlučuju o ulaganjima.

„Uz proizvodnju hrane, žene čuvaju okoliš i bioraznolikost, prenose tradiciju, kulturu, jezik, identitet i vrijednosti na mlade generacije te skrbe o obitelji i lokalnoj zajednici. Zato mjere usmjerene prema ženama nisu pitanje simbolike ili ideologije, nego konkretan dio odgovora na depopulaciju, generacijsku obnovu i prehrambenu sigurnost“, poručila je Petir.

Kao jedan od ključnih problema izdvojila je profesionalni status žena koje rade na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

“Hrvatska je to pitanje regulirala prije puno godina, tako da nositeljice i registrirane članice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava imaju uređen profesionalni status te mirovinsko i zdravstveno osiguranje”, rekla je Petir. Upozorila je da takva rješenja još nisu uspostavljena u svim državama članicama Europske unije.

„Profesionalni status temelj je priznanja rada žene, njezine socijalne sigurnosti i ekonomske samostalnosti. No ženi koja se želi baviti poljoprivredom potrebno je osigurati i pristup zemljištu, ulaganjima, znanju i procesima odlučivanja“, naglasila je.

Govoreći o hrvatskim primjerima dobre prakse, Petir je navela dodatno bodovanje žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup.

Ta je mogućnost uvedena na inicijativu Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, a dodatne bodove ostvaruju i mladi te lokalni poljoprivrednici.

„Prednost se na taj način daje ljudima koji na određenom prostoru žive, rade i žele dugoročno razvijati poljoprivrednu proizvodnju. Za žene je ta mjera osobito važna jer im olakšava pristup zemljištu kao osnovnom preduvjetu za proizvodnju hrane, razvoj vlastitoga gospodarstva i gospodarsku samostalnost“, rekla je Petir.

Kao drugi primjer izdvojila je povećani intenzitet potpore za žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava. Nacionalnim Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike omogućeno je da žene koje su najmanje tri godine nositeljice gospodarstva ostvare dodatnih 15 postotnih bodova potpore za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i obnovljive izvore energije.

Time im se olakšavaju modernizacija proizvodnje, nabava nove opreme i tehnologije te jačanje konkurentnosti njihovih gospodarstava.

Petir je posebno naglasila važnost uključivanja žena u tijela koja donose odluke o razvoju ruralnih područja.

U upravljačkim tijelima hrvatskih lokalnih akcijskih grupa propisana je zastupljenost od najmanje 40 posto žena.

„Žene ne trebaju biti samo korisnice pojedinih mjera, nego moraju sudjelovati i u određivanju razvojnih prioriteta svojih ruralnih zajednica“, istaknula je.

U okviru Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike osnovana je i Tematska radna grupa „Žene u ruralnom području“. Njezin je rad usmjeren na razvoj poduzetničkih, digitalnih i upravljačkih vještina, financijsku pismenost, marketing, pripremu poslovnih projekata te pristup tržištu i izvorima financiranja.

„Financijske instrumente povezujemo sa znanjem i informacijama potrebnima da bi žene svoje poslovne ideje pretvorile u održiva i konkurentna poljoprivredna gospodarstva“, rekla je Petir.

Petir je upozorila da poljoprivredne potpore same po sebi nisu dovoljne žele li države članice zadržati žene, mlade ljude i obitelji u ruralnim područjima.

Kao važan hrvatski primjer predstavila je Program potpore za unapređenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima, koji se provodi na temelju njezina amandmana na državni proračun. Upravo je ta mjera izazvala najveći interes sudionika konferencije.

Programom se podupiru mlade obitelji u  jedinicama lokalne samouprave s manje od šest tisuća stanovnika, posebno izložene depopulaciji, koje su osigurale vlastita sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.

Udruživanjem državnih i lokalnih sredstava mladim obiteljima pomaže se pri kupnji, izgradnji ili obnovi kuće, pri čemu prednost imaju obitelji koje se bave poljoprivredom.

„Na taj način mladim obiteljima pomažemo riješiti jedno od najvažnijih životnih pitanja, prazne kuće vraćamo u funkciju stanovanja i stvaramo uvjete za generacijsku obnovu sela i poljoprivrede. To nije samo socijalna ili demografska mjera. To je i mjera poljoprivredne politike te preduvjet prehrambene sigurnosti“, istaknula je Petir.

Ocijenila je da bi hrvatski model potpore stambenom zbrinjavanju mladih obitelji trebalo dodatno poduprijeti europskim sredstvima te potaknuti druge države članice da uspostave slične programe.

„Ne možemo očekivati da mladi ostanu na selu ako im nudimo samo potporu za mehanizaciju, nasad ili proizvodni objekt. Potrebni su im dom i uvjeti za kvalitetan obiteljski život. Kada žena odluči ostati živjeti na selu, ostaje cijela obitelj. Kada obitelj na selu vidi svoju budućnost, opstaju i poljoprivredno gospodarstvo i lokalna zajednica“, poručila je.

Zaključno je istaknula da održivi razvoj ruralnih područja zahtijeva povezivanje profesionalnog statusa žena, pristupa zemljištu i financiranju, povoljnijih uvjeta ulaganja, obrazovanja, sudjelovanja u odlučivanju te kvalitetnih uvjeta za obiteljski život.

„To nije poseban tretman, nego prepoznavanje stvarne i višestruke uloge žena u poljoprivredi i ruralnim područjima. Bez žena nema generacijske obnove, bez obitelji nema živoga sela, a bez živoga sela nema ni dugoročne sigurnosti proizvodnje hrane“, zaključila je Petir.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir susrela se na marginama Konferencije s predsjednicom irskog Parlamenta, Veronom Murphy te razmijenila stajališta s predsjednikom Odbora za poljoprivredu i hra

<p>The post Petir u Dublinu predstavila hrvatske mjere za osnaživanje žena u poljoprivredi first appeared on Marijana Petir.</p>

Nezavisna saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir amandmanima na državni proračun izborila je sredstva za pokretanje i proširenje Programa potpore za unapređenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima.

Vlada Republike Hrvatske na 186. sjednici, održanoj 23. srpnja 2026. godine, donijela je Odluku o provedbi Programa za 2026. godinu.

Petir je 2024. godine podnijela amandman na Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu, kojim je izborila milijun eura za pomoć pri stambenom zbrinjavanju mladih obitelji koje se bave poljoprivredom u ruralnim područjima.

Nakon što su jedinice lokalne samouprave iskazale velik interes za provedbu mjere i ukazale na potrebu da se ona proširi, Petir je 2025. godine podnijela novi amandman na Državni proračun za 2026. godinu. Tim je amandmanom izborila da se Program proširi na sve mlade obitelji u ruralnim područjima, neovisno o tome kojom se djelatnošću bave.

Donošenjem Odluke za 2026. godinu nastavlja se provedba tako proširenog Programa, kojim država i jedinice lokalne samouprave udružuju sredstva radi pomoći mladim obiteljima u rješavanju njihova stambenog pitanja.

Korisnici Programa su jedinice lokalne samouprave s manje od 6000 stanovnika. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva raspisat će javni poziv na koji će se moći prijaviti jedinice lokalne samouprave koje su u svojim proračunima osigurale sredstva i donijele vlastiti program potpore za unapređenje uvjeta stanovanja mladih obitelji.

Jedinice lokalne samouprave prijavljivat će se u ime krajnjih primatelja potpore, odnosno mladih obitelji sa svojega područja.

„Nakon donošenja ove Odluke Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva raspisat će javni poziv za provedbu Programa, na koji će se jedinice lokalne samouprave prijavljivati u ime mladih obitelji. Na taj način država udružuje svoja sredstva sa sredstvima lokalne samouprave kako bi se mladim obiteljima pomoglo u rješavanju njihova stambenog pitanja“, pojasnila je Petir.

Krajnji primatelji potpore su mlade obitelji koje ispunjavaju uvjete propisane programima jedinica lokalne samouprave, pri čemu prednost mogu imati mladi poljoprivrednici.

Jedinice lokalne samouprave u svojim programima mogu kao krajnje primatelje potpore predvidjeti i mlade obitelji useljenika, povratnika iz hrvatskog iseljeništva te njihovih potomaka.

Programom se mladim obiteljima pomaže pri kupnji, izgradnji, obnovi ili proširenju kuće. Istodobno se prazne kuće u ruralnim područjima vraćaju u funkciju stanovanja te se stvaraju uvjeti za ostanak i doseljavanje mladih obitelji.

U 2025. godini pravo na potporu ostvarile su 682 mlade obitelji na području 88 jedinica lokalne samouprave.

„Iskreno se nadam i vjerujem da ćemo provedbom ovoga Programa, Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine te drugim mjerama i aktivnostima, koje se već provode ili planiraju, pridonijeti generacijskoj obnovi hrvatskih sela i poljoprivrede te odluci mladih obitelji da ostanu živjeti i raditi u ruralnim područjima“, rekla je Petir.

Zahvalila je svim jedinicama lokalne samouprave koje su prepoznale njezinu inicijativu, osigurale vlastita sredstva i uključile se u provedbu Programa.

Petir je o mogućnostima dodatnog financiranja ovakvih mjera razgovarala i s europskim povjerenikom za poljoprivredu i hranu Christopheom Hansenom, predloživši da se u budućem europskom proračunu osiguraju posebna sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji u ruralnim područjima.

„Ne možemo očekivati da mladi ostanu na selu ako im ne osiguramo dom i uvjete za kvalitetan obiteljski život. Ne radi se samo o demografskoj ili socijalnoj mjeri, već o mjeri koja utječe na očuvanje poljoprivredne proizvodnje i proizvodnih resursa, a time i na sigurnost proizvodnje hrane“, zaključila je Petir.

Pozvala je sve jedinice lokalne samouprave koje ispunjavaju uvjete javnog poziva da se uključe u provedbu Programa i iskoriste mogućnost da udruživanjem državnih i lokalnih sredstava pomognu mladim obiteljima u rješavanju njihova stambenog pitanja.

<p>The post Zahvaljujući amandmanima Marijane Petir provodi se Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na selu first appeared on Marijana Petir.</p>

U sklopu programa položila je vijenac ispred spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima te odala počast svima koji su svoje živote položili za slobodu Hrvatske. Sudjelovala je i na svetoj misi u župnoj crkvi svetoga Ilije, služenoj za poginule, nestale i stradale u Domovinskom ratu te za preminule počasne građane Općine.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Petir je naglasila važnost ostanka stanovništva, demografske obnove i stvaranja kvalitetnijih uvjeta za život u ruralnim sredinama.

„Općinu ne čine samo zgrade i ceste. Općinu čine ljudi – ljudi koji svojim radom, trudom i upornošću grade bolje sutra za svoje obitelji i svoju zajednicu“, poručila je.

Istaknula je kako ljudi koji ostaju živjeti na ruralnom prostoru ne čuvaju samo svoje domove, vrijednosti i način života, nego i hrvatski prostor, poljoprivrednu proizvodnju i nacionalnu sigurnost.

Petir je naglasila važnost pomoći države u realizaciji razvojnih i infrastrukturnih projekata Općine Donji Kukuruzari, kako bi se stanovnicima osigurali bolji uvjeti za život, a mladim obiteljima omogućio ostanak i stvaranje budućnosti u vlastitom kraju.

Podsjetila je i na svoj amandman kojim je u državnom proračunu osigurano milijun eura za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na selu. Sredstva su namijenjena sufinanciranju kupnje kuća mladim obiteljima u općinama s do 6000 stanovnika, na način da država udružuje svoja sredstva s jedinicama lokalne samouprave koje su uvele tu mjeru.

„Ulaganja u mlade obitelji, nova radna mjesta, infrastrukturu i kvalitetu života ključna su za budućnost Općine Donji Kukuruzari i cijele Sisačko-moslavačke županije. Država mora biti i jest pouzdan partner lokalnim zajednicama u provedbi projekata koji ljudima omogućuju da ostanu živjeti i raditi u svome kraju“, istaknula je Petir.

Zastupnica Petir svim mještanima čestitala Dan Općine Donji Kukuruzari i blagdan svetoga Ilije.

<p>The post Petir: Ljudi koji ostaju na ruralnom prostoru čuvaju nacionalnu sigurnost first appeared on Marijana Petir.</p>

Izvješće je predstavila članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, a uz članove Odbora na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Zadružnog saveza Dalmacije, Udruge maslinara otoka Šolte – Zlatna Šoltanka, Poljoprivredne zadruge Postira, Udruge maslinara Vela Luka, Poljoprivredne zadruge Cres i OPG-a Petar Rikato.

„Riječ je o izvješću koje dolazi u važnom trenutku za europski i hrvatski sektor maslinarstva. Europski revizorski sud upozorio je na slabosti i neujednačenosti u sustavima kontrole maslinova ulja, osobito u pogledu autentičnosti, sigurnosti, sljedivosti i primjene tržišnih standarda”, uvodno je istaknula predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Petir je naglasila kako je cilj sjednice razmotriti mogućnosti jačanja sustava kontrole, zaštite potrošača i domaćih proizvođača, osobito onih koji ulažu u kvalitetu, izvornost i održivost proizvodnje. Podsjetila je kako izvješće pokazuje da Europska unija ima uspostavljen pravni okvir za kontrole maslinova ulja, ali se on u državama članicama ne primjenjuje ujednačeno. Sud pritom upozorava na potrebu snažnijeg nadzora, bolje koordinacije, jasnijih pravila o miješanju djevičanskih maslinovih ulja te učinkovitijih provjera sljedivosti i kontaminanata.

„Za Hrvatsku je ova tema posebno važna jer naši maslinari svojim radom, znanjem i predanošću stvaraju proizvode vrhunske kvalitete. Moramo osigurati da proizvođači koji poštuju pravila ne budu stavljeni u nepovoljan položaj u odnosu na one koji ih zaobilaze”, poručila je Petir.

Predstavljajući izvješće, Ivana Maletić istaknula je kako je važno osigurati vidljivost tematskog izvješća u državama članicama kako bi se poboljšale prakse proizvodnje i stavljanja maslinova ulja na tržište, što je važno i za europske potrošače i za proizvođače.

Maletić je pojasnila kako je Europska unija vodeći svjetski proizvođač maslinova ulja, dok je Republika Hrvatska manji proizvođač. Najveći dio maslinova ulja u EU-u proizvode Španjolska, Italija, Grčka i Portugal, dok značajan dio uvoznog maslinova ulja u EU ulazi preko Belgije, zbog čega su upravo te države bile obuhvaćene revizijom.

Revizijom je utvrđeno da države članice ne provode uvijek potreban minimalni broj provjera sukladnosti, a Europska komisija ima samo djelomičan pregled nad funkcioniranjem sustava kontrola u državama članicama jer one nisu obvezne Komisiji dostaviti iscrpnu dokumentaciju o svojim provjerama. Maletić je istaknula da sustavi kontrole ostataka pesticida u maslinovu ulju uglavnom dobro funkcioniraju, ali je kontrola drugih kontaminanata manje razvijena. Dodala je i da se u maslinovu ulju uvezenom iz zemalja izvan EU-a ne provjerava sustavno prisutnost pesticida i drugih kontaminanata.

Naglasila je kako EU ima stroga pravila o tome što treba biti označeno na etiketi maslinova ulja i kako se mora pratiti njegovo podrijetlo, od maslinika do police u trgovini, no države članice različito tumače zahtjeve u pogledu sljedivosti. Europski revizorski sud izdao je pet preporuka kojima traži jačanje Komisijina nadzora nad sustavima kontrole, pojašnjavanje pravila za miješanje različitih djevičanskih maslinovih ulja, poboljšanje smjernica za provjere kontaminanata, pojašnjenje zahtjeva za provjeru sljedivosti i poboljšanje sljedivosti maslinova ulja.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak rekao je kako Republika Hrvatska, kao i većina država članica, izuzev Španjolske, Italije i Grčke, još uvijek nema cjelovit sustav sljedivosti za maslinovo ulje. Dodao je kako je temeljem Pravilnika o upisniku maslinika dodatno unaprijeđena postojeća baza podataka te kako preporuke Suda odražavaju i dosadašnje primjedbe, prijedloge i rasprave na stručnoj razini u tijelima Europske komisije. Preporuke Suda, istaknuo je Majdak, mogu biti korisne smjernice za pravnu jasnoću budućeg regulatornog okvira, izmjene postojećih pravila i razvoj elektroničkog sustava koji bi unaprijedio kontrole maslinova ulja na tržištu.

Zastupnik Antun Kliman rekao je kako je izvješće dobro prepoznalo probleme u sektoru proizvodnje maslinova ulja te upozorio na dostupnost ulja niže i upitne kvalitete na tržištu, što zahtijeva reakciju regulatora. Dubravka Lipovac Pehar upitala je za rokove i sankcije za proizvođače koji se ne pridržavaju pravila, dok je Stipan Šašlin istaknuo kako kvaliteta hrvatskog maslinova ulja može biti naša prednost za bolje tržišno pozicioniranje. Ljubomir Kolarek upozorio je na slične probleme u proizvodnji i stavljanju na tržište bučina ulja te upitao mogu li se takvi izazovi regulirati podzakonskim aktima radi zaštite domaće proizvodnje.

Marijana Petir istaknula je kako hrvatski maslinari problem ne osjećaju samo kao pitanje provedbe europskih pravila, nego kao pitanje svakodnevne tržišne pozicije. „Proizvođači koji ulažu u podrijetlo, kvalitetu, kontrolu i oznake izvornosti moraju imati sigurnost da se na tržištu natječu pod jednakim uvjetima”, rekla je Petir. Kao konkretne probleme izdvojila je prodaju ulja nejasnog podrijetla izvan uređenih prodajnih kanala, prodaju uz ceste i odmorišta, uvozna i miješana ulja koja se pojavljuju u trgovačkim lancima po vrlo niskim cijenama te primjere iz ugostiteljstva u kojima se gostima predstavlja da se poslužuje domaće ili lokalno ulje, iako to nije slučaj. Naglasila je kako zaštićena oznaka izvornosti mora predstavljati dodanu vrijednost, ali i stvarnu zaštitu na tržištu.

Predstavnici maslinara iznijeli su konkretne probleme s kojima se susreću na tržištu. Zlatko Burić iz Udruge maslinara otoka Šolte „Zlatna Šoltanka“ istaknuo je kako potrošače treba bolje informirati o praksama koje se koriste u mješavinama maslinovih ulja te jasnije pokazati prednosti kvalitete hrvatskih maslinovih ulja. Predložio je i uvođenje nadkategorije iznad ekstra djevičanskog maslinova ulja, u kojoj bi bila propisana obveza da najmanje 80 posto ulja bude od domaćih maslinovih sorti.

Ranko Surjan, predsjednik Udruge maslinara Vela Luka rekao je kako je u lancu opskrbe hranom potrebno pojačati kontrole kod prodavatelja maslinovih ulja jer bi se time učinkovitije zaštitila domaća proizvodnja. Mateo Ferarić, upravitelj PZ Cres istaknuo je da rješenje vidi u snažnijim kontrolama podrijetla maslinova ulja, edukaciji potrošača i jasnijem deklariranju na etiketama. Upozorio je i na potrebu stavljanja u funkciju maslinika u vlasništvu Republike Hrvatske te na žurno pronalaženje rješenja za zbrinjavanje komine na što važeći Pravilnik nije dao pravi odgovor.

Petar Rikato upozorio je na snažan rast troškova prerade za 2,5 puta, izostanak kontrole prodaje ulja na štandovima te nepravilne ili netočne deklaracije na maslinovim uljima koja se prodaju u supermarketima. Upozorio je kako takvi uvjeti mogu dovesti do odustajanja od proizvodnje maslinova ulja. Petra Matulić, upraviteljica PZ Postire naglasila je da, uz kontrolu prodaje putem interneta, maslinovo ulje treba kontrolirati i na granici jer je, nakon ulaska u veleprodaju, sljedivost teško nadzirati. Dodala je kako upravo izostanak takvih kontrola male proizvođače izlaže nelojalnoj konkurenciji.

Predstavnica Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša i voditeljica Laboratorija za prehrambenu tehnologiju i analitiku maslinova ulja,  Mirella Žanetić ukazala je na važnost kontrole etiketa, edukacije proizvođača i potrošača te jačanja sustava kontrole. Istaknula je kako je maslinovo ulje jedini proizvod za koji je potrebna organoleptička ocjena, što dodatno potvrđuje važnost stručne provjere kvalitete.

Profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Đani Benčić upozorio je na potrebu izrade Strategije ili Akcijskog plana razvoja hrvatskog maslinarstva. Naglasio je da je kvaliteta hrvatskog maslinova ulja jedinstvena jer imati vlastitu sortu znači imati i jedinstven proizvod. Pritom je podsjetio kako se Hrvatska, osobito Istra, ne može natjecati količinama, ali se može natjecati kvalitetom te da se Istra prema međunarodnim ocjenama već godinama svrstava među najuspješnije svjetske regije za ekstra djevičanska maslinova ulja, uz bok Toskani. Velik broj malih proizvođača koji proizvode kvalitetna ulja ocijenio je hrvatskom prednošću, a u budućnosti je, uz kvalitetu i jedinstvenost, posebno važno poticati i ekološku proizvodnju maslinovih ulja u Republici Hrvatskoj.

Ivana Svetić iz Zadružnog saveza Dalmacije istaknula je kako su kroz aktivnosti koje Savez provodi, posebice manifestaciju „Noćnjak“ posvećeni edukaciji proizvođača i potrošača te da je ovakva sjednica koju je Odbor za poljoprivredu organizirao dobar model za pronalaženje odgovora na izazove kojima je sektor maslinarstva izložen.

U završnom osvrtu Ivana Maletić istaknula je kako su daljnji kontakti s nacionalnim i europskim institucijama važni za zaštitu domaće proizvodnje maslinova ulja i provedbu preporuka Suda, osobito radi osiguravanja jednake primjene pravila. Dodala je kako treba pronaći načine da se hrvatsko maslinovo ulje bolje tržišno pozicionira, u skladu s prednostima koje Hrvatska ima.

Zaključeno je kako hrvatski maslinari ne traže povlašten položaj, nego pravedna pravila, učinkovite kontrole i zaštitu od nelojalne konkurencije. Odbor za poljoprivredu nastavit će pratiti provedbu preporuka Europskog revizorskog suda, osobito u dijelu koji se odnosi na sljedivost, kontrole uvoznog i miješanog maslinova ulja, zaštitu potrošača, jačanje tržišnog nadzora i bolju zaštitu ulja sa zaštićenim oznakama izvornosti.

Nakon sjednice Odbora za poljoprivredu, u Hrvatskom saboru održana je degustacija maslinovih ulja, organizirana u suradnji sa Zadružnim savezom Dalmacije na kojoj su predstavljena hrvatska maslinova ulja s oznakom izvornosti.

<p>The post Maslinova ulja s oznakom izvornosti predstavljena u Hrvatskom saboru first appeared on Marijana Petir.</p>

U svom obraćanju Petir je istaknula kako ove obljetnice nisu samo brojke, nego svjedočanstvo kontinuiteta znanja, odgovornosti i predanosti generacija hrvatskih šumara, koji su tijekom gotovo dva stoljeća gradili hrvatsko šumarstvo kao struku utemeljenu na znanosti, iskustvu i poštovanju prirode.

Naglasila je da hrvatske šume nisu samo prirodni resurs, nego dio hrvatskoga identiteta, krajolika, povijesti i budućnosti. One čuvaju biološku raznolikost, ublažavaju posljedice klimatskih promjena, štite tlo i vodu te imaju neprocjenjivu ekološku, gospodarsku i društvenu vrijednost.

„Zato je hrvatsko šumarstvo oduvijek bilo više od gospodarenja šumama. Ono je primjer dugoročnog promišljanja i odgovornosti prema budućim naraštajima. U vremenu klimatskih promjena upravo stručnost, znanje i odgovorno gospodarenje predstavljaju temelj očuvanja naših šuma za buduće generacije”, poručila je Petir.

Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva akademik Igor Anić u svojoj je prezentaciji predstavio povijest Društva te istaknuo da je Hrvatsko šumarsko društvo treća najstarija šumarska udruga u Europi, osnovana prije srodnih udruga u Beču i Budimpešti. Podsjetio je i da Šumarski list već 150 godina neprekidno izlazi te se ubraja među deset najstarijih šumarskih časopisa u svijetu. Danas Hrvatsko šumarsko društvo djeluje kroz 19 ogranaka i šest sekcija te okuplja 2.852 člana.

U nastavku programa predstavljena je knjiga „Priče o ritskim šumama Vukovarskih dunavskih ada – Homilije o vremenu” autora Zvonimira Grgljanića, monografija „20 godina Bjelovarskog salona fotografije Šuma okom šumara”, koju je predstavila Martina Pavičić, te je prikazan film „Kronika povratka dabra” prof. dr. sc. Marijana Grubešića.

Okupljenima su se, uz zastupnicu Marijanu Petir i akademika Igora Anića, obratili i dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić, te izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, saborski zastupnik Darko Vuletić. Obilježavanju su nazočili i saborska zastupnica Ivana Ribarić Majanović te predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Joško Radanović.

<p>The post Obilježen Dan hrvatskog šumarstva first appeared on Marijana Petir.</p>

Petir je istaknula da je Kutina grad znanja, industrije, obrtnika i poduzetnika, grad tehnologije, ali i grad važan za hrvatsku poljoprivredu.

„Vesele me projekti koji se realiziraju kako bi se Kutina razvijala ravnomjerno, održivo i na dobrobit svih svojih građana“, rekla je Petir.

Dodala je kako su najvrjednije što Kutina ima njezini ljudi – pitomi, vrijedni i dobrodušni, ljudi koji su svojim radom i poštenjem izborili svoje mjesto pod suncem.

„Kutina je razvijen kraj, ali to ne znači da joj ništa ne treba. Upravo suprotno – potrebna joj je podrška kako bi bila još bolja, snažnija i ugodnija za život svih njezinih građana“, poručila je Petir.

Svim građankama i građanima zastupnica Petir uputila je čestitku povodom Dana Grada Kutine i 770. rođendana grada, uz želju da Kutina nastavi biti grad prilika, znanja, rada i zajedništva te mjesto u kojem će svaka nova generacija poželjeti ostati.

<p>The post Marijana Petir čestitala Kutini 770. rođendan first appeared on Marijana Petir.</p>