Novosti članci – Marijana Petir

Petir: Očuvanje šuma i voda preduvjet je zaštite nacionalne sigurnosti

Marijana Petir — Fri, 20 Mar 2026 15:19:06 +0000

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir dala je izjavu povodom obilježavanja Međunarodnog dana šuma (21. ožujka) i Svjetskog dana voda (22. ožujka), istaknuvši kako su šume i vodni resursi među najvrjednijim prirodnim bogatstvima Hrvatske.
Odbor za poljoprivredu matično je radno tijelo Hrvatskoga sabora za donošenje zakona i strateških dokumenata vezanih uz poljoprivredu, morsko i slatkovodno ribarstvo, marikulturu, veterinarstvo, selo i ruralni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo.
„Gotovo svi najvažniji resursi Hrvatske u našem su portfelju te se zakoni i strateški dokumenti koji pokrivaju ta područja tiču svih građana“, rekla je Marijana Petir.
Osvrnuvši se na ovogodišnje teme obilježavanja, istaknula je kako moto Svjetskog dana voda „Gdje voda teče, raste i jednakost“ te tema Međunarodnog dana šuma „Šume i gospodarstva“ jasno ukazuju na snažnu povezanost prirodnih resursa s društvenim i gospodarskim razvojem te kvalitetom života.
Hrvatska raspolaže značajnim šumskim resursima – više od 45 posto kopnene površine prekriveno je šumama, a gotovo 97 posto šuma visoke je prirodnosti, dok je 53 posto šuma visoke kvalitete, što je rezultat više od dva i pol stoljeća duge tradicije održivog gospodarenja hrvatskim šumama.
„Naši neprocjenjivi šumski i vodni resursi obvezuju nas na odgovorno upravljanje kako bismo ovo bogatstvo očuvali za generacije koje dolaze“, poručila je Petir.
Naglasila je kako šume imaju višestruku ulogu – od očuvanja bioraznolikosti i ublažavanja klimatskih promjena do važnog doprinosa razvoju ruralnih područja, zapošljavanju lokalnog stanovništva i korištenju obnovljivih izvora energije, osobito kroz održivo korištenje drvne biomase.
„Šume nisu samo ekološki resurs – one su temelj života i razvoja ruralnog prostora te važan izvor radnih mjesta i energije“, istaknula je Petir.
Govoreći o vodnim resursima, rekla je kako je Hrvatska jedna od vodom najbogatijih zemalja u Europskoj uniji, s najvećim zalihama vode po stanovniku. Opskrba stanovništva u najvećoj mjeri temelji se na podzemnim vodama koje osiguravaju visoku zdravstvenu ispravnost, a voda iz javnih vodoopskrbnih sustava sigurna je za piće.
Unatoč obilju vode, postoje regionalne razlike u dostupnosti te se kontinuirano ulaže u zaštitu vodnih izvora, održivo upravljanje vodama te izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje.
„Šume i vode nisu samo prirodni resursi – one su temelj života. Nitko od nas ne može živjeti bez vode za piće ni bez kisika koji proizvode šume. Zato je njihovo očuvanje i održivo upravljanje preduvjet zaštite naše nacionalne sigurnosti“, naglasila je Petir.
Dodala je kako je u uvjetima klimatskih promjena nužno dodatno ulagati u obnovu šumskih ekosustava, izgradnju sustava navodnjavanja te jačati suradnju između institucija, znanstvene zajednice, poljoprivrednika i šumara.
„Svatko od nas može doprinijeti očuvanju šuma i voda. Zbrajanjem pojedinačnih doprinosa stvaramo promjene koje nadilaze lokalnu razinu te postaju globalni doprinos očuvanju našeg jedinog planeta“, zaključila je Petir.

The post Petir: Očuvanje šuma i voda preduvjet je zaštite nacionalne sigurnosti first appeared on Marijana Petir.

Izaslanstvo Odbora za poljoprivredu u posjetu tvrtki Podravka Agri

Marijana Petir — Fri, 20 Mar 2026 15:16:17 +0000

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i članovi Odbora Ljubica Jembrih, Dubravka Lipovac Pehar, Dragana Jeckov, Stipan Šašlin, Mate Vukušić, Josip Đakić, Ljubomir Kolarek i Ivo Zelić na poziv su tvrtke Podravka Agri u utorak 17.ožujka posjetili sastavnice te tvrtke u Baranji. Tom su se prilikom upoznali s radom, poslovanjem te razvojnim planovima tvrtke Podravka Agri, a obišli su i poljoprivredni kompleks Mitrovac koji objedinjuje farmu mliječnih krava, bioplinsku elektranu i staklenik za hidroponsku proizvodnju rajčica. Izaslanstvo Odbora obišlo je i proizvodne pogone Vinarije Belje te vinograde koji se prostiru na gotovo 600 hektara.

Podravka Agri treći je stup Podravkinog poslovanja uz prehranu i farmaceutiku. S 33.000 hektara oranica i ukupno 37 farmi (18 svinjogojskih i 19 govedarskih), Podravka Agri i njene operativne kompanije Belje, Vupik i PIK Vinkovci, predstavljaju značajne proizvodne kapacitete hrvatske poljoprivrede. Podravka Agri proizvodi 50 % domaće proizvodnje tovljenika i 12 % domaćeg hrvatskog mlijeka, a uz vlastite resurse ima i razgranatu kooperaciju, kako u stočarstvu, tako i u ratarstvu.

„Zadovoljstvo mi je što smo članove saborskog Odbora za poljoprivredu danas ugostili u Podravka Agri, najvećoj poljoprivrednoj kompaniji u Hrvatskoj koja upravlja desecima farmi i desecima tisuća hektara oranica i zapošljava nekoliko tisuća hektara oranica te zapošljava nekoliko tisuća ljudi diljem Slavonije i Baranje. Ovdje se, kroz ulaganja u novu poljoprivrednu opremu, navodnjavanje i širenje proizvodnje svakodnevno stvaraju preduvjeti za veću samodostatnost Hrvatske u proizvodnji hrane. Podravka Agri već danas pokazuje kako se odgovornim upravljanjem i snažnim osloncem na domaće proizvođače može istovremeno jačati hrvatska poljoprivreda, osigurati siguran otkup našim kooperantima i potrošačima pružiti kvalitetne domaće proizvode“ – istaknula je otvarajući radni sastanak predsjednica Uprave Podravka Grupe, Martina Dalić.

O investicijama kojima tvrka Podravka Agri u razdoblju od 2025. – 2030. planira preokrenuti proizvodne trendove hrvatske poljoprivrede i zaustaviti pad na agregatnoj razini govorio je predsjednik Uprave Podravka Agri, Davor Doko, koji je posebno istaknuo važnost ulaganja u sustave navodnjavanja, tehnološku modernizaciju ratarstva, stočarstva i industrije, robotizaciju i digitalne tehnologije na mliječnim farmama, rast poslovanja Tvornice stočne hrane, ali i izgradnju četiri nove svinjogojske farme. Naglasio je kako će ove investicije u značajnoj mjeri pridonijeti podizanju stupnja samodostatnosti u proizvodnji ključnih prehrambenih proizvoda.

Marijana Petir je rekla kako je Odbor za poljoprivredu dao niz preporuka kojima se može povećati samodostatnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje i osnažiti prehrambena sigurnost te je naglasila kako bi istome pripomogla i ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu koje je moguće osigurati iz 1,5 % sredstava namijenjenih za vojno-civilnu namjenu u okviru izdvajanja za NATO. Kako je pojasnila, sa adekvatnom infrastrukturom, obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogla bi biti nositelji diversifikacije državnih robnih rezervi. Istaknula je da je Odbor predložio pooštravanje Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom na način da se u te prakse uključi i prodaja poljoprivrednih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene čime bi se smanjio utjecaj nelojalne konkurencije na naše tržište.

Stipan Šašlin pozitivnim je ocijenio kooperaciju Podravka Agri s malim proizvođačima u mliječnom govedarstvu i vinogradarstvu i dodao kako bi u krizi mliječnog sektora bilo dobro razmišljati i o promjeni strukture govedarske proizvodnje i više se usmjeriti prema mesnom govedarstvu. Mate Vukušić je rekao kako je Podravka strateški partner države koji sa 33.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje koristi itekako pripomaže samodostatnosti u proizvodnji hrane. Odgovor na pitanje „kako vratiti osnovno stado“ ključ je rješavanja problema u hrvatskom svinjogojstvu i govedarstvu, rekao je član Odbora, Ljubomir Kolarek. Josip Đakić i Dragana Jeckov su istaknuli kako naučene lekcije iz dosadašnjih modela suzbijanja afričke svinjske kuge treba primijeniti kako se ne bi ponavljale iste pogreške. Na sastanku se razgovaralo o važnosti učinkovitog raspolaganja poljoprivrednim zemljištem što je preduvjet za poljoprivrednu proizvodnju te rast produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.

The post Izaslanstvo Odbora za poljoprivredu u posjetu tvrtki Podravka Agri first appeared on Marijana Petir.

EU dala zeleno svjetlo: države mogu uvesti potporu po pčelinjoj zajednici

Marijana Petir — Fri, 13 Mar 2026 19:45:00 +0000

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora još je 2023. godine, nakon tematske rasprave o stanju u sektoru pčelarstva u Republici Hrvatskoj, usvojio preporuku o uvođenju potpore po pčelinjoj zajednici s ciljem vrednovanja oprašivačke uloge pčela i pravednije raspodjele potpora među pčelarima te ju je dostavio nadležnim tijelima na postupanje.
U međuvremenu je Odbor pokrenuo i politički dijalog s Europskom komisijom o ovoj temi, a prijedlog je predstavljen i povjereniku Christopheu Hansenu prilikom njegove posjete Odboru u svibnju prošle godine. Komisija je pozitivno reagirala na ovu inicijativu Odbora te potvrdila mogućnost uvođenja potpore po pčelinjoj zajednici u okviru Zajedničke poljoprivredne politike s početkom ove godine.
Riječ je o pravilima Europske unije koja uređuju način dodjele poljoprivrednih potpora kroz nacionalne strateške planove Zajedničke poljoprivredne politike. „Nedavnim izmjenama tih pravila državama članicama omogućeno je da se potpore za određene okolišne i klimatske mjere mogu obračunavati i po košnici, odnosno po pčelinjoj zajednici, a ne samo po hektaru zemljišta ili kroz paušalne iznose“, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i izrazila zadovoljstvo što je ova inicijativa Odbora prihvaćena.
Pojasnila je da odluku o uvođenju potpore po pčelinjoj zajednici, kao i njezin oblik, uvjete i visinu, donose same države članice kroz svoje nacionalne strateške planove poljoprivredne politike.
Na poticaj Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora već je ranije pokrenut dijalog s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u kojem aktivno sudjeluje i Hrvatski pčelarski savez, a razgovara se o mogućim modalitetima uvođenja potpore po pčelinjoj zajednici u Republici Hrvatskoj.
Jedan od ključnih preduvjeta za uvođenje takve potpore je točna i pouzdana evidencija broja pčelinjih zajednica, koja omogućuje pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava.
„Pčele imaju ključnu ulogu u oprašivanju velikog broja poljoprivrednih kultura i samoniklog bilja, a njihov doprinos proizvodnji hrane i očuvanju ekosustava višestruko nadilazi vrijednost samih pčelinjih proizvoda. Upravo zato je važno da javne politike prepoznaju i vrednuju tu oprašivačku uslugu koju pčele pružaju društvu u cjelini“, rekla je Marijana Petir.
Dodala je kako bi se uvođenjem potpore po pčelinjoj zajednici osigurala ravnomjernija raspodjela sredstava među pčelarima, ali i stabilniji okvir za razvoj pčelarstva, osobito u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena, smanjenja pčelinjih paša i povećanih troškova proizvodnje.
Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora nastavit će pratiti ovaj proces i poticati rješenja koja doprinose jačanju hrvatskog pčelarstva, zaštiti pčela, očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji hrane.

The post EU dala zeleno svjetlo: države mogu uvesti potporu po pčelinjoj zajednici first appeared on Marijana Petir.

Petir: Društvo napreduje kada ženama omogući da vode

Marijana Petir — Fri, 13 Mar 2026 19:37:41 +0000

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je danas kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, na otvorenju međunarodne konferencije „Napredak žena. Napredak ekonomije. Ostvari potencijal!“ koju u Zagrebu organizirala Mreža hrvatskih žena povodom obilježavanja 10. obljetnice svoga djelovanja.

Konferencija, koja se održava pod motom „Nasljeđe u pokretu“, okuplja uspješne Hrvatice iz Hrvatske i iseljeništva te brojne sudionice iz različitih područja javnog i profesionalnog života. Tijekom konferencije raspravlja se o ulozi i utjecaju žena u diplomaciji i politici, poduzetništvu, znanosti, kulturi, obrazovanju, sigurnosti i drugim područjima.

U svom obraćanju zastupnica Petir je zahvalila predsjednici i vodstvu Mreže hrvatskih žena na dugogodišnjem radu u povezivanju i osnaživanju žena hrvatskog podrijetla diljem svijeta, istaknuvši kako Mreža predstavlja važnu platformu za razmjenu znanja, iskustava i međusobnu potporu.

Posebno je čestitala ovogodišnjim dobitnicama priznanja koja Mreža dodjeljuje uspješnim Hrvaticama iz cijeloga svijeta.

„Vi ste dokaz da hrvatske žene ostavljaju trag — gdje god djelovale. Ova konferencija važna je jer ne govori samo o uspjehu, nego i o uvjetima koji uspjeh omogućuju. Govorimo o liderstvu, sudjelovanju u odlučivanju, gospodarstvu, diplomaciji, sigurnosti i obrazovanju, ali i o tome kako društvo može i mora stvarati prostor za puni potencijal žena“, poručila je Petir.

Govoreći o važnosti jačanja položaja žena u društvu, Petir je naglasila kako napredak društva i gospodarstva ovisi o stvaranju uvjeta u kojima žene mogu u potpunosti razviti svoje potencijale.

„Društvo ne napreduje samo onda kada ima sposobne žene — nego onda kada im omogući da one vode“, istaknula je Petir.

Dodala je kako mnoge žene na svom profesionalnom putu nisu imale idealne okolnosti ni sustavnu podršku, ali su uspjele zahvaljujući znanju, ustrajnosti i spremnosti na preuzimanje odgovornosti.

„Zato imamo obvezu graditi okruženje u kojem buduće generacije žena neće morati uspijevati unatoč preprekama, nego zahvaljujući pravednim prilikama“, poručila je Marijana Petir.

Istaknula je i važnost povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske, naglasivši kako su takve veze važan doprinos razvoju gospodarstva, institucija i jačanju zajedništva.

Na kraju obraćanja Petir je svim sudionicama konferencije čestitala nadolazeći Međunarodni dan žena te im poželjela uspješan i inspirativan rad.

The post Petir: Društvo napreduje kada ženama omogući da vode first appeared on Marijana Petir.

Petir primila Mrežu hrvatskih žena

Marijana Petir — Fri, 13 Mar 2026 19:35:13 +0000

Izaslanstvo globalne Mreže hrvatskih žena posjetilo je u četvrtak, 5. ožujka, Hrvatski sabor gdje ih je u svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića primila predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Mreža hrvatskih žena sa sjedištem u Torontu ove godine obilježava 10. obljetnicu svog osnutka međunarodnom konferencijom „Napredak žena, napredak ekonomije, ostvari potencijal!“ u zagrebačkom hotelu Westin 6. ožujka.

Na konferenciji koja će uoči Međunarodnog dana žena okupiti približno 150 Hrvatica iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Australije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine, sudionice će na nizu predavanja i panela raspravljati o položaju i utjecaju žena u diplomaciji i politici, poduzetništvu znanosti, kulturi, umjetnosti, humanitarnom radu i oružanim snaga, kako u Hrvatskoj tako i diljem svijeta.

Tijekom konferencije 30 Hrvatica primit će priznanje za osobitu uspješnost u svom djelokrugu rada. Upravo s njima je predsjednica Odbora za poljoprivredu imala priliku razgovarati u Saboru i razmijeniti mišljenja o položaju žena na rukovodećim pozicijama u gospodarstvu i politici. – Sudjelovanje žena u javnom političkom životu je važno, jer je riječ o radu za opće dobro. Stoga ohrabrujem žene da se što više angažiraju upravo na mjestima gdje se donose odluke, naglasila je Petir uputivši čestitke svim dobitnicama godišnjeg priznanja Mreže hrvatskih žena. –Mreža radi sjajan posao, uloženo je puno truda u osnaživanje i vidljivost žena hrvatskog porijekla diljem svijeta. Svi mi koji pratimo vaš rad izrazito smo ponosni na sva postignuća Mreže u proteklih deset godina, dodala je Petir.

–Čast nam je danas biti u Hrvatskome saboru, ali i u Hrvatskoj, mnoge od nas i prvi put u svome životu, rekla je u emotivnom izlaganju predsjednica Mreže hrvatskih žena Caroline Spivak naglasivši kako je svim članicama Mreže povezanost s matičnom državom veliki poticaj u životu i svakodnevnom radu. Veliki dio rada Mreže usmjeren je na podršku ženama u ostvarivanju svojih profesionalnih ciljeva, neovisno o kojem području djelovanja bilo riječi. –Vremena su se promijenila. Ženama je danas mjesto za svakim stolom, istaknula je Spivak.

Na poziv Marijane Petir da se zajedničkom suradnjom izgradi šira platforma za povratak Hrvata iz dijaspore u domovinu, Caroline Spivak je potvrdila veliko zanimanje mladih osoba i mladih obitelji za nastanjivanje u Hrvatskoj. Petir je okupljene članice Mreže hrvatskih žena nadalje pozvala da se angažiraju projektima u suradnji s vladinim Uredom za Hrvate izvan RH.

Uz organizaciju i sudjelovanje na konferenciji, izaslanstvo Mreže hrvatskih žena posjetit će tijekom svog petodnevnog boravka u Hrvatskoj, među ostalim, i Hrvatsku maticu iseljenika u Zagrebu i grad Osijek.

The post Petir primila Mrežu hrvatskih žena first appeared on Marijana Petir.

Petir o prehrambenoj sigurnosti razgovarala s veleposlanikom De Beatsom

Marijana Petir — Fri, 13 Mar 2026 19:30:16 +0000

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir primila je u petak, 27. veljače, u Hrvatskom saboru Nj. E. Williama De Baetsa, veleposlanika Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj. U otvorenom i konstruktivnom razgovoru razmotrene su teme prehrambene sigurnosti, novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te pojačanih ulaganja u obranu na razini Europske unije.
Predsjednica Odbora Marijana Petir istaknula je kako obrambene sigurnosti nema bez prehrambene sigurnosti, naglasivši da je snažna i konkurentna poljoprivreda temelj nacionalne otpornosti i strateške autonomije. Posebno se zauzela za stabilnost i dostatnost financiranja ZPP-a u okviru novog VFO-a, upozorivši da je očuvanje snažne i jasno definirane europske poljoprivredne politike ključno za dugoročnu sigurnost opskrbe hranom, održivost ruralnih područja i povećanje samodostatnosti država članica. Naglasila je potrebu jačanja domaće proizvodnje i smanjenja ovisnosti o vanjskim dobavnim pravcima i ključnim inputima, osobito u svjetlu geopolitičkih nestabilnosti i poremećaja na globalnim tržištima, istaknuvši kako prehrambena sigurnost mora biti sastavni dio nacionalnog sigurnosnog okvira.
Veleposlanik De Baets predstavio je belgijski pristup prehrambenoj sigurnosti, istaknuvši da je Belgija sigurnost opskrbe hranom integrirala u okvir nacionalne sigurnosne strategije kao dio „vitalnih interesa” države. Naglasio je kako Belgija stabilnost opskrbe temelji na snažnom i konkurentnom poljoprivredno-prehrambenom sektoru, poticanju inovacija te osiguravanju nesmetanog funkcioniranja ključne infrastrukture, osobito luka i prometnih pravaca, kako bi se u kriznim okolnostima spriječili poremećaji u opskrbi hranom.
U razgovoru je istaknuta i razlika u regionalnim pristupima unutar Belgije: Flandrija naglasak stavlja na visoku produktivnost, tehnološke inovacije i snažnu izvoznu orijentaciju poljoprivrede, dok Valonija u većoj mjeri promiče koncept prehrambenog suvereniteta, autonomije proizvodnih inputa i jačanja lokalnih lanaca vrijednosti. Obje regije, međutim, dijele cilj osiguravanja stabilne i održive opskrbe hranom u okviru europskog tržišta.
Sugovornici su se složili kako se puna obrambena spremnost Europske unije ne može očekivati bez osigurane prehrambene sigurnosti, čiji je temelj snažna i stabilno financirana Zajednička poljoprivredna politika, koja stoga mora zadržati stratešku poziciju u okviru novog Višegodišnjeg financijskog okvira.

The post Petir o prehrambenoj sigurnosti razgovarala s veleposlanikom De Beatsom first appeared on Marijana Petir.

Zastupnica Petir otvorila najslađi sajam u Hrvatskoj

Marijana Petir — Fri, 13 Mar 2026 19:27:50 +0000

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Marijana Petir otvorila je danas u Gudovcu 21. međunarodni pčelarski sajam, 12. izložbu vina i vinogradarske opreme te 2. sajam voćarstva i opreme za voćarstvo, istaknuvši kako ovi sajmovi potvrđuju snagu i raznolikost hrvatske poljoprivrede.

Govoreći o pčelarskom sektoru, Petir je podsjetila kako je od prošlog sajma, u stalnom dijalogu sa svim relevantnim institucijama, potvrđena opravdanost zahtjeva Odbora za poljoprivredu za uvođenje potpore po pčelinjoj zajednici, a zeleno svjetlo takvom prijedlogu dala je i Europska komisija, o čemu je obavijest stigla ovih dana. „Time osiguravamo stabilniji i pravedniji okvir za pčelare te štitimo sektor koji je temelj oprašivanja, poljoprivredne proizvodnje i sigurnosti opskrbe hranom“, poručila je.

Naglasila je i važnost udruživanja proizvođača u voćarskom sektoru, istaknuvši kako je upravo zahvaljujući organiziranosti voćara država mogla pomoći u izgradnji distributivnih centara koji pridonose boljem skladištenju, pripremi i plasmanu domaćeg voća. „To je primjer kako zajedničko djelovanje jača konkurentnost i stabilnost domaće proizvodnje“, rekla je Petir.

Osvrnuvši se na vinarski sektor, istaknula je kako hrvatski vinari osvajaju brojna međunarodna priznanja i potvrđuju visoku kvalitetu svojih vina, ali se istodobno suočavaju s izazovima na tržištu i bolestima poput zlatne žutice vinove loze, što zahtijeva sustavnu zaštitu i pravodobno djelovanje.

Petir je upozorila i na šire strateške izazove pred poljoprivredom – klimatske promjene, novu Zajedničku poljoprivrednu politiku te pregovore o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije. Naglasila je potrebu snažnog zastupanja interesa hrvatskih poljoprivrednika i očuvanja financijskih sredstava namijenjenih poljoprivredi.

Podsjetila je kako je zalaganjem saborskog Odbora za poljoprivredu izmijenjena Odluka o zelenoj javnoj nabavi, kojom se javne naručitelje obvezuje na veću zastupljenost domaćih proizvoda, a uskoro se očekuju izvješća o provedbi te odluke u prvoj godini primjene. Također je istaknula prijedlog Odbora da se prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene proglasi nepoštenom trgovačkom praksom kako bi se zaštitili domaći proizvođači, napomenuvši da su na razini Europske unije u tijeku rasprave o reviziji Direktive koja uređuje to područje, te je izrazila nadu da će i resorno Ministarstvo podržati njihov prijedlog.

„Poljoprivreda nije samo proizvodnja – ona je čuvanje hrvatskog ruralnog prostora i jamstvo prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske“, poručila je Petir te proglasila sajmove otvorenima.

U sklopu sajma proglašeni su šampioni ocjenjivanja „Mladih vina – berba 2025.“, kojima je zastupnica Marijana Petir uručila pehare, kao i pobjednici II. ocjenjivanja kvalitete meda „Bjelovar 2025.“, čime je dodatno potvrđena izvrsnost i visoka kvaliteta hrvatskih vinara i pčelara.

Nakon svečanog otvorenja i dodjele priznanja, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir zajedno s direktorom Bjelovarskog sajma Zlatkom Salajem, predsjednikom Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Davorom Taritašem, predsjednikom Hrvatskog pčelarskog saveza Draženom Kocetom, bjelovarsko-bilogorskim županom Markom Marušićem, zamjenikom gradonačelnika Grada Bjelovara Igorom Brajdićem te državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravkom Tušekom obišla je izlagače i razgledala bogatu sajamsku ponudu.

The post Zastupnica Petir otvorila najslađi sajam u Hrvatskoj first appeared on Marijana Petir.

Petir primila Goluba

Marijana Petir — Fri, 13 Mar 2026 19:25:52 +0000

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu i zastupnica Marijana Petir primila je u Hrvatskom saboru zapovjednika Županijske vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačke županije Miroslava Goluba, koji ju je izvijestio o stanju i aktivnostima vatrogastva na području županije.

„Vatrogastvo u Sisačko-moslavačkoj županiji ima tradiciju dugu 160 godina, a naša vatrogasna zajednica sastavljena je od 139 članica i broji 13.500 vatrogasaca“, istaknuo je Golub. Naglasio je kako se vatrogasci kontinuirano osposobljavaju te da je tijekom prošle godine 350 vatrogasaca prošlo različite oblike edukacija.

„U prošloj godini odrađeno je 1.658 intervencija u kojima je bilo 17 smrtno stradalih i 69 ozlijeđenih osoba, a vatrogasci postupaju u različitim situacijama“, rekao je Golub, dodavši kako je iznimno važno kontinuirano ulaganje u opremu, s obzirom na velike potrebe sustava.

Zastupnica Marijana Petir zahvalila je vatrogascima na njihovu doprinosu zaštiti i spašavanju te osjećaju sigurnosti koji pružaju stanovništvu, istaknuvši kako su uvijek pravodobno na terenu. Naglasila je da se intervencije danas ne odnose samo na požare, već i na posljedice klimatskih promjena poput poplava i potresa, kao i na prometne nesreće te druge tehničke intervencije.

Istaknula je kako država kontinuirano izdvaja sredstva za opremanje javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava, koji predstavljaju važan stup domovinske sigurnosti, s ciljem da budu adekvatno opremljeni i spremni odgovoriti na sve izazove. Posebno je naglasila važnu ulogu vatrogasaca u ruralnim sredinama, gdje osim što su nositelji sustava zaštite i spašavanja, predstavljaju i važan dio društvenog i socijalnog života zajednice.

„Naša je obveza osigurati vatrogascima uvjete dostojne njihove odgovornosti i požrtvovnosti, jer snažno i opremljeno vatrogastvo znači sigurnu i otpornu Hrvatsku“, zaključila je Petir.

The post Petir primila Goluba first appeared on Marijana Petir.

Petir za Narod.hr o zabrinutosti zbog najave gradnje peradarskih farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji

Marijana Petir — Mon, 23 Feb 2026 19:25:05 +0000

Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, sudjelovala je na tribini u Sisku posvećenoj planovima izgradnje velikih peradarskih farmi i klaonica u Sisačko-moslavačkoj županiji. U razgovoru za Narod.hr s Ivanom Josipović govorila je o razlozima zabrinutosti građana i poljoprivrednika, potrebi za dodatnim analizama utjecaja na okoliš i gospodarstvo te o tome kakav model razvoja poljoprivrede smatra održivim za Hrvatsku. Cijeli interview donosimo u nastavku.

1.Sudjelovali ste na tribini o najavljenim inicijativama izgradnje velikih peradarskih farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Što je bio glavni cilj vašeg sudjelovanja i što ste željeli poručiti sudionicima?

Na tribini u Sisku sudjelovala sam jer dijelim zabrinutost građana i poljoprivrednika vezano uz najavljene investicije izgradnje peradarskih farmi i klaonica na području Sisačko-moslavačke županije. Više od godinu dana tražim očitovanja nadležnih ministarstava na predstavke građanskih inicijativa iz različitih općina i gradova Sisačko-moslavačke županije, u kojima izražavaju zabrinutost zbog najave gradnje peradarskih farmi i klaonica te upozoravaju na nedostatnost informacija i netransparentnost postupka.

Kako bi se dobili točni podaci potrebni za donošenje odluka, tražila sam izradu kumulativne procjene utjecaja ovih projekata na ekološki kapacitet okoliša, kao i na poljoprivredu.

Tribina u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, okupila je širok krug sugovornika – zainteresiranih strana za ovu temu. Kao zastupnici i predsjednici Odbora za poljoprivredu, izravna komunikacija s građanima i predstavnicima poljoprivrednih proizvođača iznimno mi je važna, posebice kada je riječ o projektima koji dugoročno mogu promijeniti život i razvoj Sisačko-moslavačke županije, koja se već duže vrijeme suočava s demografskim, gospodarskim i infrastrukturnim izazovima.

Osobno želim potaknuti transparentnost u postupku donošenja odluka i inzistirati na dobivanju cjelovitih informacija, jer bi bilo pogrešno donositi odluke utemeljene na parcijalnim podacima. Planirani zahvati trebaju se sagledati objedinjeno kako bi se mogao procijeniti njihov utjecaj s aspekta okoliša, zdravlja ljudi, sigurnosti, tržišta i, u konačnici, budućnosti domaće poljoprivrede.

Takva pitanja legitimno je postavljati i tražiti odgovore, a naši građani imaju pravo znati kakav će utjecaj na kvalitetu njihova života, tlo, vodu, šume, sigurnost i infrastrukturu imati provedba ovih projekata i imaju pravo sudjelovati u donošenju odluka važnih za njihov život.

2. U Sabor ste uputili zastupničko pitanje Vladi o planiranoj izgradnji klaonica i farmi pilića. Koje su konkretne informacije koje očekujete dobiti od Vlade? Na što posebno želite ukazati?

Prije godinu dana zatražila sam od nadležnih ministarstava da se izradi kumulativna procjena utjecaja svih planiranih zahvata na ekološki kapacitet okoliša i na hrvatsku poljoprivredu, posebno peradarski sektor te mala i srednja OPG-a. Budući da odgovori koje sam dobila nisu sadržavali te informacije, svoje zastupničko pitanje uputila sam predsjedniku Vlade.

Pitanje sam proširila na način da sam, uz procjenu utjecaja na ekološki kapacitet okoliša i poljoprivredu, zatražila i procjenu utjecaja na stratešku energetsku infrastrukturu, s obzirom na to da je provedba projekta planirana u blizini podzemnog skladišta plina Okoli.

Evidentno je kako ovaj projekt može imati značajan utjecaj na domaću peradarsku proizvodnju, na mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, na okoliš, kvalitetu života i sigurnost. Otvara se niz ekoloških, zdravstvenih i biosigurnosnih pitanja koja mogu utjecati na očuvanje ruralnih zajednica.

Ne treba zaboraviti ni strateške dokumente u kojima smo odredili smjer razvoja hrvatske poljoprivrede, stoga investicije moraju biti u skladu s njima. Smatram da je potrebno sagledati ukupni utjecaj planiranih zahvata na tlo, vodu, šumske površine i infrastrukturu, kao i njihov potencijalni utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, najvažnije hrvatsko ramsarsko područje i retencijski prostor od iznimne važnosti za obranu od poplava.

Iz informacija iznesenih na tribini proizlazi da je projekt rascjepkan na način da svaki pojedinačno ne ulazi u kategoriju koja zahtijeva izmjene prostorno-planske dokumentacije jedinica lokalne samouprave, ali bi zbirno mogao imati znatno veći učinak i iziskivati izmjene prostorno-planske dokumentacije na razini županije te drugačiji pristup procjeni utjecaja na okoliš.

Pojedinačne studije ne daju uvijek cjelovitu sliku ako se ne promatraju zajedno. Stoga ih je potrebno sagledati objedinjeno, ali i u svjetlu Strategije hrvatske poljoprivrede do 2030. godine te odredbi Zakona o poljoprivredi, koji naglašavaju važnost održivog upravljanja prirodnim resursima, prilagodbe klimatskim promjenama i okolišno prihvatljive proizvodnje.

3. Na tribini i u saborskom pitanju ističete zabrinutost oko utjecaja ovih projekata na domaću peradarsku proizvodnju. Možete li nam objasniti konkretne rizike koje vidite za domaće proizvođače i poljoprivrednike? Jedan od argumenata investitora i Vlade je da Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji pilića te da su ulaganja dobrodošla. Kako odgovarate na taj argument?

Na relativno malom prostoru planira se koncentracija velikog broja proizvodnih kapaciteta, što može bitno promijeniti tržišne odnose. Zato je nužno procijeniti kakav bi bio učinak takve investicije na tržišnu ravnotežu, pregovaračku snagu domaćih peradara i mogućnost plasmana proizvoda malih i srednjih proizvođača.

Upozorila sam i na pitanje raspodjele potpora. Prema podacima iz nacionalnog Strateškog plana ZPP-a, 20 % korisnika u Republici Hrvatskoj prima 77 % izravnih plaćanja. Ako bi se realizirao ovako velik sustav bez jasno definiranih zaštitnih mehanizama za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, postoji opasnost dodatne koncentracije potpora i tržišne moći.

Zakonom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima mala i srednja gospodarstva prepoznata su kao strateški važna i na njima počiva hrvatska poljoprivredna proizvodnja. Cilj tog zakona je jačanje njihove konkurentnosti i očuvanje prirodnih resursa. Zato je važno unaprijed definirati zaštitne mjere u slučaju da bi realizacija ovako velikog projekta dovela domaće proizvođače u neravnopravan položaj.

Uz tržišne aspekte, upozorila sam i na rizike povezane s velikom koncentracijom peradarskih objekata na malom području, uključujući mogućnost širenja bolesti poput ptičje gripe. Upravo zato procjena kumulativnog učinka ima ključnu važnost kako bi se odluke donosile na temelju potpunih i pouzdanih informacija.

Kada je riječ o argumentu nedovoljne samodostatnosti, Hrvatska treba jačati domaću proizvodnju, ali ne na modelu koji istiskuje male i srednje proizvođače i stvara ovisnost o jednom velikom sustavu. Tijekom COVID krize upravo su mala i srednja obiteljska gospodarstva pokazala otpornost i osigurala stabilnost lanca opskrbe hranom.

Održiv model je onaj koji jača široku bazu proizvođača i lokalne lance opskrbe. Mali i srednji proizvođači ističu da mogu pridonijeti samodostatnosti ako im se omogući pristup EU fondovima i financijska potpora za izgradnju novih peradarnika, budući da takva mjera do sada nije bila dostupna.

4. Jesu li studije utjecaja na okoliš i gospodarski učinak dovoljno detaljne i transparentne po vašem mišljenju? Treba li inzistirati na dodatnim procjenama i analizama prije nego se donesu konačne odluke?

Naravno da treba inzistirati na dodatnim procjenama i analizama. Pojedinačne studije utjecaja na okoliš mogu formalno zadovoljavati propisane uvjete, no ako ih ne promatramo kumulativno, nećemo imati potpune informacije na temelju kojih općine, gradovi i županija – a u konačnici i država – trebaju donijeti odluke o provedbi ovih projekata.

Iako izričita zakonska obveza za kumulativnu procjenu utjecaja na ekološki kapacitet okoliša i na poljoprivredu ne postoji, smatram da odgovorno upravljanje prostorom, okolišem i resursima zahtijeva izradu takve analize prije donošenja konačnih odluka.

Na tribini smo od pojedinih načelnika već čuli najave da će inzistirati na pribavljanju dodatnih informacija prije nego što donesu svoje odluke. To smatram odgovornim pristupom.

Transparentnost postupka i dostupnost potpunih informacija ključni su za povratak povjerenja građana, i na tome treba sustavno raditi.

5. Postoje li alternativni modeli razvoja peradarske proizvodnje koji bi, po vašem mišljenju, bili prihvatljiviji i održiviji za hrvatsku poljoprivredu i ruralne zajednice?

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora već duže vrijeme inzistira na osiguravanju savjetodavne i financijske potpore usmjerene prema udruživanju malih i srednjih proizvođača. Time se jača njihova pregovaračka pozicija, smanjuju troškovi plasmana i marketinga te osigurava bolja dostupnost tržišta, što u konačnici povećava produktivnost i konkurentnost.

Kada je riječ o malim peradarima, oni traže da se kroz Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike osiguraju sredstva za izgradnju novih peradarnika i u tome ih treba podržati. Prostor za to vidim u okviru najavljenih sektorskih natječaja.

Odbor je potaknuo i izmjene Odluke o provedbi zelene javne nabave čime smo osigurali da se proizvodima s oznakama kvalitete i onima iz kratkih lanaca opskrbe hranom (domaćim) olakša plasman na tržište.

Razvoj hrvatskog peradarskog sektora ne smije ovisiti isključivo o veličini proizvodnih kapaciteta, nego i o strukturi proizvodnje, standardima kvalitete te ulaganjima u preradbene kapacitete. Riječ je o modelu koji istodobno osnažuje proizvođače i doprinosi vitalnosti ruralnih područja.

Jer ovdje se ne radi samo o proizvodnji hrane, nego i o očuvanju života u ruralnim zajednicama. A tko može bolje voditi brigu o njima od onih koji u tim područjima žive i rade?

6. Kao predsjednica Odbora za poljoprivredu redovito sudjelujete i na drugim temama važnim za sektor (npr. digitalizacija, ruralni razvoj). Kako se ova problematika „mega-farma“ uklapa u vaše šire ciljeve za razvoj hrvatskog sela i poljoprivrede?

Živimo u vremenima obilježenima klimatskim, sigurnosnim i drugim geopolitičkim izazovima i svima nam je jasno da je potrebna moderna, digitalizirana poljoprivreda temeljena na inovacijama.

Hrvatska je Zakonom o poljoprivredi, Strategijom poljoprivrede do 2030. godine i Zakonom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima prepoznala obiteljska gospodarstva kao temelj poljoprivredne proizvodnje. Kroz ovaj projekt nudi se drugačiji pristup – izgradnja nekoliko velikih proizvodnih sustava – i zato će konačna odluka o njegovoj provedbi poslati jasnu poruku o tome kakvu poljoprivredu u Republici Hrvatskoj podržavamo.

Smatram da se sve planirane investicije moraju uklopiti u postojeće zakonske i strateške okvire te doprinositi održivosti poljoprivredne proizvodnje, očuvanju prirodnih resursa i stabilnosti tržišta.

Kako bismo mogli procijeniti jesu li ti uvjeti ispunjeni, nužni su dijalog, dostupnost relevantnih analiza i potpuna transparentnost postupka. Samo na temelju potpunih informacija može se donijeti odluka koja će biti u interesu hrvatskih poljoprivrednika, ruralnih zajednica i lokalnog stanovništva.

7. Poznate su i brojne Vaše druge aktivnosti, sudjelovali ste na ‘Molitvenom doručku’ Sisačke biskupije, podržavate 40 dana za život… Što je Vama osobito drago među tim aktivnostima i što rado ističete?

Molitveni doručak Sisačke biskupije uspostavljen je na moju inicijativu prije više od desetljeća kako bi na susretu i u dijalogu okupio političke neistomišljenike koji su u svom životu odlučili slijediti Krista. Cilj je, oslonjeni na vjeru, tražiti ono što nas povezuje, a ne ono što nas razdvaja, te tako zajednički doprinositi izgradnji općeg dobra.

Rad udruge Hrvatska za život podržavam kontinuirano godinama, ne samo riječima nego i djelima. U najtežim trenucima pružaju utočište trudnim majkama koje su ostale bez podrške okoline i pomažu im da donesu odluku o životu. Svojim su djelovanjem do sada spasili na stotine života i to zaslužuje podršku, jer pravo na život je temeljno ljudsko pravo – bez njega se ne mogu ostvariti ni sva druga prava.

The post Petir za Narod.hr o zabrinutosti zbog najave gradnje peradarskih farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji first appeared on Marijana Petir.

Uoči prosvjeda protiv peradarskih farmi, Petir i Vlajčić održali sastanak s građanskim inicijativama

Marijana Petir — Mon, 23 Feb 2026 19:14:34 +0000

“Dijelim zabrinutost građana i poljoprivrednika zbog najavljenih investicija u izgradnju peradarskih farmi i klaonica u Sisačko-moslavačkoj županiji te smatram da svaka odluka mora biti donesena na temelju cjelovitih i transparentnih analiza”, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na sastanku koji je održan uoči prosvjeda u Zagrebu protiv izgradnje peradarskih farmi i klaonica u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ministar David Vlajčić i zastupnica Marijana Petir razgovarali su s predstavnicima udruga i građanskih inicijativa o njihovim primjedbama i zabrinutostima vezanima uz navedeni projekt.Ministar David Vlajčić odbacio je optužbe invstitora da je odbio dijalog s njima, nego, kako je rekao, “odbijen je format parcijalnog sastanka u ovoj fazi postupka”.

“Projekt je izazvao velik javni interes i uključuje više razina vlasti i više institucija. U takvim okolnostima smatramo da je odgovorno voditi komunikaciju tako da bude jednaka za sve sudionike i potpuno transparentna”, rekao je Vlajčić i dodao da je zato Ministarstvo organiziralo okrugli stol u Sisku i na njega pozvalo investitora, zajedno sa svim relevantnim sudionicima. Investitor je mogao doći i na ovaj sastanak u Ministarstvo uoči prosvjeda na koji su došle građanske inicijative, ali se nije odazvao javnom pozivu Ministarstva.

“Prije donošenja odluke, potrebno je osigurati potpunu transparentnost postupka i provesti kumulativnu procjenu učinaka projekta na ekološki kapacitet okoliša, poljoprivredu i sigurnost građana, čiju sam izradu već zatražila od nadležnih tijela, kao i kroz zastupničko pitanje upućeno predsjedniku Vlade”, podsjetila je Petir i rekla kako građani imaju pravo sudjelovanja u donošenju odluka koje su važne za okoliš ali i za njihov život.

The post Uoči prosvjeda protiv peradarskih farmi, Petir i Vlajčić održali sastanak s građanskim inicijativama first appeared on Marijana Petir.

Zastupnica Petir sudjelovala na prijemu makedonsko-hrvatske poslovne zajednice

Marijana Petir — Mon, 23 Feb 2026 18:35:08 +0000

Predsjednica Odbora za poljoprivredu i članica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Sjeverna Makedonija, zastupnica Marijana Petir sudjelovala je na događaju koji je okupio makedonsko-hrvatsku poslovnu zajednicu pod nazivom „Nova poslovna platforma, zajednička vizija i pogled u budućnost“, održanom 19. veljače 2026. godine u Zagrebu u organizaciji Veleposlanstva Republike Sjeverne Makedonije u Republici Hrvatskoj i Makedonske pravoslavne crkve „Sv. Zlata Meglenska“ – Zagreb.

Događaj je okupio predstavnike hrvatskih i makedonskih kompanija te gospodarskih komora, a bio je posvećen jačanju gospodarske suradnje i otvaranju novih mogućnosti partnerstva.

U svom obraćanju zastupnica Petir istaknula je kako hrvatsko-makedonski gospodarski odnosi bilježe stabilan rast i pozitivnu dinamiku te naglasila važnost daljnjeg produbljivanja suradnje.

„Brojke pokazuju pozitivan trend rasta robne razmjene, ali istodobno i značajan prostor za napredak. Postoji realan potencijal za povećanje investicija, jačanje suradnje malih i srednjih poduzeća te snažnije povezivanje kroz zajedničke projekte na trećim tržištima“, poručila je Petir.

Naglasila je kako su hrvatske i makedonske tvrtke spremne iskoristiti taj potencijal te izrazila uvjerenje da će susret rezultirati konkretnim partnerstvima i novim projektima.

Zastupnica Petir također je ponovila snažnu potporu Republike Hrvatske europskom putu Makedonije, istaknuvši kako proces pristupanja Europskoj uniji mora biti pravedan, vjerodostojan i utemeljen na jasno definiranim kriterijima, bez postavljanja nerealnih prepreka.

U sklopu programa, osim zastupnice Petir, održana su obraćanja g. Tanea Dimovskog, ministra savjetnika u Kabinetu ministra vanjskih poslova i vanjske trgovine Republike Sjeverne Makedonije, direktorice Agencije za inovacije, znanstveno-tehnološki razvoj i poduzetništvo Republike Sjeverne Makedonije, te Nj. E. dr. Dragana Gjurčevskog, izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Sjeverne Makedonije u Republici Hrvatskoj.

Da podsjetimo, robna razmjena između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije u 2024. godini iznosila je 330,6 milijuna eura, što predstavlja rast od 2,1 % u odnosu na prethodnu godinu.

Hrvatski izvoz u Republiku Sjevernu Makedoniju iznosio je 198,3 milijuna eura, dok je uvoz iz Republike Sjeverne Makedonije u Hrvatsku iznosio 132,3 milijuna eura. Hrvatska od 2012. godine kontinuirano ostvaruje suficit u robnoj razmjeni s Republikom Sjevernom Makedonijom, koji je u 2024. iznosio 66 milijuna eura.

U prvih jedanaest mjeseci 2025. ukupna robna razmjena dosegnula je 308,5 milijuna eura, što je rast od 1,1 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Hrvatski izvoz u Republiku Sjevernu Makedoniju iznosio je 183,0 milijuna eura, dok je uvoz iz Republike Sjeverne Makedonije u Hrvatsku iznosio 125,5 milijuna eura.

The post Zastupnica Petir sudjelovala na prijemu makedonsko-hrvatske poslovne zajednice first appeared on Marijana Petir.

Budućnost paškog sirarstva

Marijana Petir — Mon, 23 Feb 2026 18:33:31 +0000

U Hrvatskom saboru održan je Okrugli stol „Budućnost paškog sirarstva“ u organizaciji saborskog Odbora za poljoprivredu i Udruge proizvođača Paškog sira. Uz zastupnike, predstavnike proizvođača i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, Hrvatske mljekarske udruge te predstavnici lokalnih zajednica i Zadarske županije.

„Danas ovdje ne razgovaramo samo o siru. Razgovaramo o identitetu, opstanku i budućnosti hrvatskog ruralnog i otočnog prostora.“ – uvodno je istaknula Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora te dodala da Paški sir nije samo proizvod – on je simbol znanja, tradicije, truda i prirodnih posebnosti koje Hrvatsku čine jedinstvenom. “U tom smislu, proizvodi sa zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, poput Paškog sira, predstavljaju našu konkurentsku prednost – kvalitetu, autentičnost i visoku dodanu vrijednost”, rekla je Petir

Naglasila je kako sam potencijal neće biti dovoljan ako proizvođači od njega ne budu imali stvarnu korist. Osvrnula se na realne probleme poput pada proizvodnje ovčjeg mlijeka, nedostatka radne snage, administrativnih opterećenja, nepoštene trgovačke prakse, bolesti i štete od divljači te istaknula da ti izazovi zahtijevaju sustavna rješenja – od obrazovanja i savjetodavne podrške do pravednijih tržišnih uvjeta i otvorenije javne nabave prema domaćim proizvodima i onima s oznakama kvalitete. Podsjetila je kako je upravo Odbor za poljoprivredu inicirao izmjene Odluke o zelenoj javnoj nabavi, čime je osigurana veća prednost tim proizvodima u postupcima javne nabave. Zaključno je poručila kako je udruživanje proizvođača ključno za ozbiljno tržišno pozicioniranje te da očuvanje paškog sirarstva znači ulaganje u održivi razvoj, dostojanstven život u ruralnim sredinama i jačanje domaće proizvodnje kao temelja hrvatske budućnosti.

„Priča o paškom sirarstvu je priča o kamenu, buri, soli i vrijednom trudu ovčara i sirara“, istaknula je predsjednica Udruge Martina Pernar Škunca predstavljajući rad Udruge te dodala kako je riječ o najnagrađivanijem hrvatskom siru i strateški važnom proizvodu koji predstavlja dio nacionalnog identiteta, nasljeđa i tradicije. Ukazala je na potrebu pronalaska rješenja za pad proizvodnje ovčjeg mlijeka i osiguravanje potpore koja će proizvodima s oznakama kvalitete donijeti veću prepoznatljivost.

“Iako proizvodnja mlijeka stagnira, zbog stalnog rasta potražnje postoji perspektiva za budućnost proizvodnje ovčjeg mlijeka”, rekao je predsjednik Hrvatske mljekarske udruge Zdravko Barać. U posljednjih deset godina izgubljeno je 100.000 ovaca, što predstavlja ozbiljan izazov i za proizvodnju sira, a slični trendovi prisutni su i u Europskoj uniji. Uz pad broja uzgajivača i visoke ulazne troškove, kao dodatne izazove naveo je bolesti, klimatske promjene, starenje populacije uzgajivača i izostanak interesa mladih za ovu vrstu proizvodnje. Sve navedeno dovelo je do smanjenja proizvodnje ovčjeg mlijeka s 2,3 milijuna kilograma u 2022. na 1,6 milijuna kilograma u 2025. godini, što ukazuje na potrebu povećanja broja grla obuhvaćenih uzgojnim radom, rasta ukupne populacije te nastavka potpora na svim razinama.

Profesor Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Samir Kalit upozorio je na prevelike administrativne zahtjeve, nelojalnu konkurenciju i izostanak sustavne edukacije za sirare te istaknuo kako je, uz smanjenje stope PDV-a na sir na 5 %, potrebno planirati potpore za rad sektorskih organizacija, osigurati proizvođačima dostatnu potporu i zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora. Na važnost edukacije upozorio je i profesor Antun Kostelić, naglasivši potrebu održivijeg upravljanja štetama od divljači i invazivnim biljnim vrstama. “Paška ovca otporna je na vremenske ekstreme, ali ne i na bolesti, stoga je važno unaprijediti uzgojno-selekcijski rad, uzgajati rasplodne ovnove i osigurati stručnu pomoć uzgajivačima”, rekao je Kostelić. Istaknuta je i potreba snažnije suradnje sa znanstvenim i stručnim ustanovama te promocije paškog ovčarstva turistima, čemu bi doprinijelo ulaganje u Centar za razvoj ovčarstva na Pagu, za koji su već osigurani objekti i potrebne lokacije.

O mjerama koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te potporama koje su osigurane za ovčarstvo i proizvodnji sira govorio je ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić, dok se predstavnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Dragan Solić posebno osvrnuo na neobvezni sustav označavanja „Hrana hrvatskih farmi“, putem kojeg kupci kupnjom domaćih proizvoda doprinose održivosti hrvatske poljoprivrede, apeliravši na paške proizvođače da ga češće koriste. Predstavnica Državnog inspektorata Republike Hrvatske Željana Brkić izvijestila je kako Inspektorat kontrolira označavanje, kvalitetu i sljedivost u proizvodnji te da je u devet nadzora paškog sira utvrđeno pet nepravilnosti – jedna vezana uz sukladnost, a četiri uz zlouporabu naziva u ugostiteljstvu.

Predsjednica Udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“ Dijana Katica istaknula je da se proizvodnja paškog sira ne smije promatrati samo kao poljoprivredna djelatnost, već i kao ključni dio turističkog identiteta destinacije. Predložila je integraciju paških sirana i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u tematsku rutu „Ceste paškog sira“, naglasila važnost standardizacije kvalitete te je predložila da se kroz mjere ruralnog razvoja i konkurentnosti u turizmu potaknu mladi proizvođači na otvaranje kušaonica i smještajnih kapaciteta, zaključivši kako je Paški sir jedan od ključnih alata za jačanje prepoznatljivosti Republike Hrvatske kao zemlje kvalitetnih proizvoda.

„Paška ovca je Otok Pag upisala na hrvatsku i svjetsku gastronomsku kartu“, rekao je gradonačelnik Novalje i saborski zastupnik Ivan Dabo, osvrnuvši se na ulogu i potporu jedinica lokalne samouprave u promociji paškog sirarstva. Istaknuo je potrebu sustavnog upravljanja populacijom čagljeva koji uzrokuju velike štete te predložio razmatranje uvrštavanja ovčarske proizvodnje u sustav potpora za iznimno osjetljive sektore radi očuvanja kontinuiteta proizvodnje ovčjeg mlijeka. Podržao je i nastavak aktivnosti vezanih uz izgradnju Centra za razvoj ovčarstva na Pagu, koji bi trebao biti zajednički projekt dviju županija i četiriju jedinica lokalne samouprave. Potporu izgradnji Centra dao je i pročelnik za poljoprivredu Zadarska županija Daniel Segarić, podsjetivši da je Zadarska županija pružila potporu tijekom postupka zaštite Paškog sira.

„Naša udruga poziva neregistrirane proizvođače paškog sira da se registriraju i spremna im je pružiti podršku u tome, apeliramo na smanjenje PDV-a na pet posto, a uz potporu jedinica lokalne samouprave, jako nam je važno udruživanje proizvođača“, rekao je predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Tomislav Vidas. Radi sprječavanja nelojalne konkurencije, osobito u ugostiteljstvu, predložio je uvođenje obveze navođenja proizvođača sira na jelovnicima ugostiteljskih objekata.

Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački najavio je isplatu izravnih plaćanja do 1. travnja ove godine te izvijestio o provedbi sektorskih natječaja za ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, od kojih će oko 60 milijuna eura biti namijenjeno stočarskom sektoru. Istaknuo je kako Agencija zaprima sve kvalitetnije i bolje pripremljene projekte, što će rezultirati učinkovitijim korištenjem dostupnih sredstava.

Snimka Okruglog stola dostupna je na poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=Frl_7gOvplo

The post Budućnost paškog sirarstva first appeared on Marijana Petir.