Hrvatska poljoprivreda počiva na OPG-ima - Marijana Petir

“Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31. prosinca 2022. u Upisniku poljoprivrednika evidentirano je 166.430 poljoprivrednika. Promatrano po organizacijskom obliku najzastupljenija su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, njih 128.290, u ukupnom broju poljoprivrednika čine 77,1%. Mladi poljoprivrednici, u ukupnom broju poljoprivrednika čine 14,4%. U prosjeku jedan poljoprivrednik koristi 7 ha poljoprivrednog zemljišta”, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom objedinjene saborske rasprave o Zakonu o obiteljskom poljoprivrednog gospodarstvu i Zakonu o hrani.

Petir je rekla kako je jasno iz tih podataka da hrvatska poljoprivreda počiva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te zato, naši poljoprivrednici koji za nas proizvode hranu i čuvaju hrvatsko selo, zaslužuju posebnu pažnju i podršku. Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu utvrđuju se uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, odgovornost, prava i obveze nositelja OPG-a i članova OPG-a.

Zakonom se predlaže jasnije propisivanje kriterija odabira novog nositelja OPG-a. Predloženo je preciznije reguliranje uvjeta za osnivanje dva ili više OPG-ova na istoj adresi sjedišta na način da se zahtijeva razdvajanje resursa i obavljanja poljoprivredne djelatnosti od strane više OPG-ova s iste adrese sjedišta, a radi sprječavanja pojavnih oblika zlouporaba u cilju stvaranja umjetnih uvjeta. Naime, konačni prijedlog zakona člankom 16. predviđa dopunu članka 19. (novi stavak 6.) prema kojoj na istoj adresi sjedišta mogu biti registrirana dva ili više OPG-a, no samo ukoliko se radi o zasebnim obiteljskim kućanstvima, pri čemu je obavljanje poljoprivredne djelatnosti i korištenje proizvodnih resursa OPG-ova međusobno odvojeno i nepovezano. Prilikom upisa u Upisnik OPG-ova, OPG je dužan upisati vlastite ili unajmljene proizvodne resurse kojima raspolažu nositelj OPG-a i/ili članovi OPG-a i to temeljem vlasništva, posjeda, suglasnosti ili ugovornog odnosa.

“Dokazi koji se prilažu prilikom upisa proizvodnih resursa u Upisnik OPG-ova omogućuju jasno razdvajanje proizvodnih resursa dvaju kućanstava koji žive na istoj adresi te vjerujmo da ćemo time spriječiti zlouporabe koje su se događale”, rekla je Petir.

Zakonom se propisuju uvjeti pod kojima OPG može pružati usluge informacijskog društva i zakonito obavljati prodaju svojih proizvoda putem web shopa radi usklađenja s propisanim uvjetima važećeg Zakona o elektroničkoj trgovini. Dodane su odredbe o upisu i uvjetima za obavljanje dopunskih djelatnosti. Cilj dopunskih djelatnosti jest omogućavanje boljeg korištenja proizvodnih kapaciteta radi stvaranja uvjeta za proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti i povećanja dohotka OPG-ova.

Odredbe o dopunskim djelatnostima predložene Konačnim prijedlogom zakona u bitnome odražavaju sadržaj članaka 11. i 12. važećeg Pravilnika o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Sustav dopunskih djelatnosti na OPG-u normativno je uređen podzakonskim aktom još prije desetak godina i od tada je pobudio snažan interes OPG-ova i kvalitetno je zaživio u praksi.  U području prekršajnih mjera predloženo je propisivanje blažeg postupanja za slučajeve kada se utvrdi da su prekršaji počinjeni prvi puta, a za određenu skupinu prekršaja smanjena je visina novčane kazne.

“U Republici Hrvatskoj prevladavaju stariji nositelji poljoprivrednih gospodarstava čija znanja i iskustava mladi poljoprivrednici trebaju prepoznati i cijeniti, ali još važnije – trebaju ih nadograditi kako bi se očuvali osnovni resursi za proizvodnju hrane i zaštitili naši nacionalni interesi, u koje se svakako ubraja i osiguranje dovoljnih količina hrane za naše građane, po priuštivim cijenama”, rekla je Petir.

Upozorila je da iako broj mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj raste i ima ih gotovo 24 000,  ako želimo postići generacijsku obnovu, moramo predano otklanjati prepreke koje stoje na putu ulasku mladih poljoprivrednika u poljoprivredu, poput ograničenog pristupa poljoprivrednom zemljištu, nepokrivenosti svih ruralnih područja širokopojasnim Internetom, dostupnosti financijskih i kreditnih sredstava za pokretanje proizvodnje, kao i otklanjati ograničenja koja su vezana uz gospodarsku, prometnu, komunalnu, socijalnu i društvenu infrastrukturu.

“To je razlog zašto smo upravo mlade poljoprivrednike nagradili dodatnim bodovima kod donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi lakše ušli u posjed poljoprivrednog zemljišta, a kroz mjere ruralnog razvoja za više od 1.800 mladih poljoprivrednika ugovoreno je 84 milijuna eura za realizaciju njihovih projekata“, rekla je Petir.

Uz sve navedeno, moramo razgovarati i o mogućnostima formalnog, stručnog i visokoškolskog obrazovanja, ali i drugih oblika savjetovanja i edukacije, koje su mladim ljudima dostupne na ruralnim područjima. Udio poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem u Hrvatskoj je i dalje za 52% ispod prosjeka EU. Govorili smo o tome kako jedan savjetodavac u Hrvatskoj dolazi na 585 gospodarstava što je nedovoljno pa savjetodavnu službu treba kapacitirati i ulagati u znanja i vještine savjetnika, a osim javne, dragon am je da naš prijedlog usvojen i da će se financirati i privatnu savjetodavnu službu.

Sve ovo utječe na ostanak mladih u poljoprivredi i na ruralnim područjima. Ako mladima ne damo alate da od proizvodnje koju već obavljaju ili koju planiraju raditi u budućnosti stvore dodanu vrijednost, onda nećemo daleko stići.

“Nije na odmet ponoviti da su nam poljoprivrednici važni za proizvodnju hrane, a Hrvatska kao članica EU, na zajedničkom je tržištu koje je izloženo izaovima kada je riječ o sigurnosti hrane. Ključne novine Konačnog prijedloga zakona o hrani odnose se na zakonodavni okvir za upravljanje krizom u području sigurnosti hrane i hrane za životinje s fokusom na pripravnost u slučaju kriza, uspostavu jedinstvene kontakt točke za neometanu razmjenu informacija s nadležnim tijelima drugih država članica, kao i uspostavu zakonodavnog okvira za proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu ljekovite hrane za životinje”, pojasnila je Petir.

Novim Zakonom o hrani došlo je do preraspodjele određenih nadležnosti pri čemu provedba sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, tzv. RASFF sustav te postupanje u slučaju kriza vezanih uz hranu više nisu u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede već su u nadležnosti Državnog inspektorata, a za što je dan preduvjet Zakonom o službenim kontrolama. Također, jasnije se uređuju postupanja oko suzbijanja prijevara vezanih uz hranu te se Državni inspektorat određuje kao jedinstvena nacionalna kontakt točka u mreži za suzbijanje prijevara  povezanih s hranom i suradnju.

Petir je upozorila kako rivotvorenje nije svojstveno samo za parfeme, odjeću ili umjetnička djela, već se i hrana krivotvori. Zato treba biti na oprezu i dobro se informirati jer unatoč velikom broju zakona, inspekcija i kontrola krivotvorenje hrane se i dalje događaju. Osim informiranja potrošača, treba stvoriti uvjete koji će smanjiti krivotvorenje, dati brži odgovor nadležnih institucija vezan uz povlačenje neispravne hrane s tržišta te postrožiti kazne po tomu pitanju.

“Osim toga, i sami uočavamo određene pravne praznine koje postoje na EU razini i možemo potaknuti njihovo rješavanje kao što je utvrđivanje roka zamrznutog mesa, ili izmjena direktive o medu i obveza navođenja na etiketi država iz kojih se med uvoze, kao i mnoge druge. Na taj način štitimo naše potrošače i garantiramo im kvalitetu ali štitimo i poljoprivredne proizvođače od nelojalne konkurencije”, rekla je Petir.

Zaključcima koje je, na inicijativu Odbora za poljoprivredu, usvojio  Hrvatski sabor, prilikom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, pokrenut će se postupci izrade i usvajanja općih zahtjeva/standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode na hrvatskom tržištu radi zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje i interesa naših potrošača kao i preciziranje postupaka zelene javne nabave kako bi u ukupnoj potrošnji postigla veća zastupljenost ekoloških proizvoda, proizvoda s oznakom izvornosti te onih proizvoda koji se dopremaju kroz kratke lance ospkrbe hranom.

Vlade Republike Hrvatske donijela je uz podršku Hrvatskog sabora odluku o osiguranju besplatnih obroka za sve osnovnoškolce, a koji bi se, kada je god to moguće, trebali dobavljati kroz kratke lance opskrbe hranom s lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Za tu je namjenu u proračunu osigurano 544 milijuna kuna za jedan besplatni obrok dnevno za 311 000 učenika osnovnih škola.

„Naš je interes da se u hrvatskim školama ali i u drugim javnim institucijama priprema hrvatska hrana i da pomažemo hrvatsku poljoprivredu, a ne ono što stiže iz uvoza.  U tom smislu nam je stalo da takav model bude podržan od svih nadležnih službi jer je riječ o nacionalnom interesu. Svjesni smo i slabosti koje se mogu dogoditi u provedbi zbog nepoštenih trgovačkih praksi s kojima se još uvijek borimo, ali i nedostatnih količina proizvoda zbog nevoljkosti naših proizvođača da se udružuju, što pak predstavlja jednu od ključnih prepreka i snažnijem povezivanju poljoprivrede i turizma, no svaki napor koji u tom segmentu uložimo, sigurno će se višestruko isplatiti“, rekla je Petir.

Podsjetila je da poljoprivreda mora biti naš nacionalni strateški prioritet a prehrambena sigurnost je važnija nego ikad te ćemo nastaviti snažno podržavati domaće proizvođače hrane.

Dostupnost hrane nije dovedena u pitanje u Hrvatskoj, no naš poljoprivredni sektor je ranjiv zbog visokih ulaznih troškova, što predstavlja proizvodne izazove za poljoprivrednike i rizik od povećanja cijena hrane.

“Pitanje dostatne proizvodnje hrane po pristupačnim cijenama za naše građane i zadržavanje stanovnika u ruralnom području, pitanje je nacionalne sigurnosti. Zato kao država koja ozbiljno promišlja o svojoj budućnosti, poljoprivredu trebamo tretirati kao stratešku gospodarsku granu i to pokazati  otklanjanjem administrativnih prepreka, donošenjem dobrih zakonskih rješenja, inovativnim pristupom preferiranja domaće proizvodnje i primjerenim financiranjem”, zaključila je Petir.