Petir otvorila samit o obnovljivim izvorima energije i simpozij agronoma - Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir otvorila je 12. veljače 2023. godine, kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, Gordana Jandrokovića, Međunarodni samit o obnovljivim izvorima energije, 58. hrvatski i 18. međunarodni Simpozij agronoma, koji se održavaju u Dubrovniku u organizaciji zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Petir je rekla kako ogroman i neiskorišten potencijal za proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije leži u poljoprivredno-prehrambenom sektoru koji se suočava s izazovima održivosti zbog sve veće globalne potražnje za energijom, rasta cijene energenata, geopolitičkih zbivanja, nedovoljne primjene energetski učinkovitih rješenja u sektoru, ali i europske zelene ambicije za smanjenjem utjecaja sektora na klimatske promjene.

„U Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora stava smo da je poljoprivredno-prehrambenom sektoru potrebno otkloniti prepreke i osigurati alate kojima će na održiv način zadovoljiti energetske potrebe u proizvodnji hrane uz manji ugljični otisak, a što će posljedično utjecati na jačanje otpornosti sektora, kao i gospodarstva u cjelini“, rekla je Marijana Petir i dodala kako je proizvodnja dostatnih količina hrane strateški interes svake države i predstavlja pitanje nacionalne sigurnosti, kao što je to i proizvodnja energije. Zbog toga je, rekla je Petir,  proizvodnju hrane i proizvodnju energije potrebno promatrati cjelovito, povezujući ih međusobno i vodeći računa o očuvanju i zaštiti prirodnih resursa kao temelja za njihovu proizvodnju. Tome bi mogle pripomoći i mjere planirane u nacionalnom Strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za korištenje obnovljivih izvora energije, no Petir upozorava da je nužna višesektorska podrška ukoliko želimo pametno i učinkovito koristiti resusrse koje imamo i postići potrebnu prilagodbu te prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo.

„Ja doista ne vidim bolje mogućnosti od one da u vlastitom dvorištu proizvodimo zelenu energiju, zato moramo učiniti sve što je potrebno da se to napokon i dogodi i da na taj način doprinesemo otvaranju zelenih održivih radnih mjesta, povećanju prosječnog dohodka poljoprivrednika, smanjenju stope rizika od siromaštva u ruralnim područjima i povećanju udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.“ – zaključila je Petir.

Dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica Kisić, istaknuo je kako je ključni prioritet aktualne politike zaštite okoliša na razini Europske unije, učinkovito korištenje resursa, što se nastoji postići usmjeravanjem gospodarskih i društvenih aktivnosti prema cirkularnoj ekonomiji i „zelenom društvu“. „Sve svjetske projekcije upravo predviđaju daljnji rast korištenja prirodnih resursa, što povećava ne samo potencijalni negativni učinak na okoliš, već i smanjivanje raspoloživosti resursa. Upravo iz tog razloga dodatno se daje na važnosti upravo korištenju primarnih sirovina za proizvodnju hrane, koji se istovremeno mogu koristiti i za proizvodnju energije“, rekao je Kisić.

Podsjetio je kako je Europska unija postavila cilj uspostave održivoga europskoga gospodarstva do 2050. godine, a pravila koja će se primijeniti trebala bi omogućiti ekonomski rast na način da se ne premaše resursi planeta i ne naruši ravnoteža ekosustava i kvaliteta okoliša općenito u čemu poljoprivreda i proizvodnja energije moraju biti u velikoj sprezi. Izgradnja snažnog i otpornog energetskog sustava u kojem obnovljivi izvori energije imaju veliku ulogu je jedan od strateških interesa svake države, pa tako i Hrvatske, što se pokazalo ključnim u ovim izazovnim vremenima u kojem je glavni cilj upravo ostvarenje energetske samodostatnosti Hrvatske. „Zbog toga je zadaća ovog Samita predstaviti i raspraviti moguća rješenja za implementaciju klimatski prihvatljivih inovacija, tehnologija obnovljivih izvora energije i agronomskih rješenja u praksi.“ – zaključio je Kisić.

Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković rekla je kako je otvaranje 58. nacionalnog kongresa agronoma i 18. međunarodnog kongresa agronoma, organiziranjem samita o obnovljivim izvorima energije, poprimilo dodatnu dimenziju. Hrvatski agronomi raspravljaju o budućnosti proizvodnje hrane uz obveze smanjivanja ugljičnog otiska, dodatnog doprinosa sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju bioraznolikosti. „Posebno se raspravlja o mogućnostima razvoja biogospodarstva koje počiva na inicijativama u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prije svega, a zatim i nekim drugim područjima poput farmaceutike, industrije zdravlja, smanjivanja otpada, bio kemikalija itd. Agronomski fakultet u Zagrebu, kao organizator, predavanjima i panelima na kojima se raspravlja o ulozi mikroorganizama i enzima u budućoj proizvodnji hrane, diverzifikaciji sektora obnovljivih izvora energije te industriji vodika, uz nove studijske programe, pokazuje potrebnu spremnost na inovacije i svoju ulogu u modernizaciji i transformaciji sektora“, rekla je Vučković. Ministrica je izvijestila o novom rastu površina pod ekološkom proizvodnjom u RH u dvogodišnjem razdoblju i to gotovo za 15% (sa 107 na 123 tisuće hektara), eko shemama koje potiču raznolikost usjeva, konzervacijsku poljoprivredu i leguminoze na poljoprivrednom tlima te održivo pašarenje i gospodarenje značajnim ekološkim područjima. Ujedno je podsjetila na gotovo 400 projekata ulaganja u obnovljive izvore energije financiranih iz Programa ruralnog razvoja.
„Dodatne iskorake u razvoju biogospodarstva i hrvatskom putu u eru kružnosti trebala bi donijeti nova Strategija razvoja biogospodarstva koju Ministarstvo poljoprivrede, nakon usvojenih strateških planova, već izrađuje. Posebna novost je i planirana operacija u okviru nedavno odobrenog programa za ribarstvo i akvakulturu koja predviđa više od 10 milijuna eura za razvoj kapaciteta za preradu otpada i nusproizvoda u sektorima ribarstva i akvakulture“, zaključila je Vučković.