Zaslugom zastupnice Petir uvedene su stipendije za mlade progonjene kršćane - Marijana Petir
Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu i Nacionalna strategija razvojne suradnje od 2017. do 2021. godine, doprinose oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu.
Službena razvojna pomoć Republike Hrvatske u 2021. godini iznosila je 624,22 milijuna kuna, što predstavlja porast od 20,8% u odnosu na 2020. godinu. Najviše sredstava službene razvojne pomoći bilo je usmjereno na razvojnu suradnju, 84,90% dok se je ostatak od 15,10% odnosio se na humanitarnu pomoć. ¼ tog novca usmjerena je na bilateralne programe i projekte što pozdravljam jer nam je cilj pomoći konkretnim ljudima koji su u potrebi. Najviše bilateralnih projekata provedeno je u državama jugoistoka Europe, te je Bosna i Hercegovina najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske.
Politika razvojne suradnje važan je instrument vanjske politike Republike Hrvatske u čijem fokusu je ljudsko dostojanstvo.
“Borba za ljudsko dostojanstvo postala je jedna od najtežih, a samim time i jedna od najvažnijih borbi današnjice. Ljudsko dostojanstvo nalazi se u samim temeljima Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, a na njega se poziva i Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sloboda vjerovanja temeljno je ljudsko pravo koje se sve češće pokušava svesti na čisto obrednu slobodu ili se pod izlikom uvođenja i promoviranja nekih drugih prava za koje nismo sigurni mogu li se definirati kao temeljna ljudska prava, pokušava ograničiti”, rekla je zastupnica Marijana Petir.
Ona je podsjetila kako se je čak 6500 kandidata/kinja javilo na natječaj koji su raspisali Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova za dodjelu stipendija za preddiplomski i diplomski sveučilišni studij mladim kršćanima iz zemalja u razvoju – Bliskog Istoka, Azije i Afrike. Broj prijavljenih kandidata/kinja izvan svih očekivanja, no kada se analiziraju podaci organizacija koje prate trendove vjerskih sloboda, onda dolazimo do “crnih brojeva” kada su u pitanju kršćani – diskriminacija i progon kojem su izloženi, stoga je ovako velik broj prijava za hrvatske stipendije ne čudi.
“Financijska sredstva od 1,5 milijuna kuna odnosno 200 000 eura predviđena su u državnom proračunu kao posljedica mog amandmana te zahvaljujem Ministarstvu i Vladi na podršci, a ta su sredstva namijenjena za stipendiranje mladih ljudi koji su progonjeni zbog svoje vjere na način da im se omogući da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog društva”, rekla je Petir.
Kršćani su najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. Prema istraživanju Papinske fondacije „Aid to Church in need“, 300 milijuna kršćana je u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere. To znači da jedan od sedam kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista dolazi s rizikom od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava, pa čak i smrti.
Kršćane ubijaju diljem Afrike, napadaju njihove crkve, a sela sravnjuju sa zemljom. U Pakistanu su kršćani nepravedno pritvoreni pod lažnim optužbama za bogohuljenje. Maloljetne kršćanske djevojke otimaju, siluju, prisiljavaju na preobraćenje i udaju za sredovječne muškarce u zemljama kao što su Egipat, Mozambik i Pakistan. U Kini i Sjevernoj Koreji, totalitarne vlade doslovce gaze vjernike, prateći svaki njihov korak. “Zaklada papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji objavila je najnovije izvješće koje pokazuje da se u protekle dvije godine u 75% od 24 zemlje u kojima je najteže biti kršćanin, položaj kršćana bitno pogoršao. Da bi se ubijanje zaustavilo, mora se objaviti istinu o onome što se događa kršćanima diljem svijeta i mora se djelovati kako kršćani ne bi ostali progonjeni i zaboravljeni”, zaključila je Petir i pozvala nadležna ministarstva da raspišu novi javni poziv za stipendiranje mladih kršćana progonjenih zbog svoje vjere.