Odbor za poljoprivredu predložio ograničenje uporabe glifosata - Marijana Petir

„Oko uporabe glifosata, kao aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja, lome se koplja već duže vrijeme. Bila sam među onim zastupnicima Europskog parlamenta koji su uputili prigovor na prijedlog Europske komisije da se produži odobrenje za herbicide na bazi glifosata na 10 godina“, rekla je zastupnica Marijana Petir u Hrvatskom saboru i pojasnila kako je tada s kolegama podnijela zahtjev da se zbog interesa učinkovite zaštite bilja u poljoprivrednoj proizvodnji u roku od dvije godine razvije zamjenska aktivna tvar koja bi bila prijateljskija prema okolišu i ljudskom zdravlju, a jednako učinkovita u suzbijanju štetnika kao glifosat.  Podsjetila je kako taj prijedlog o ograničenju uporabe glifosata na samo dvije godine nije podržan te je na kraju izglasano kompromisno rješenje u kojem je odobrenje produženo na 5 godina, do prosincu 2022. godine. Dok je većina država članica podržala prijedlog da se produži odobrenje za korištenje glifosata na još godinu dana, usprotivile su se Hrvatska, Luksemburg i Malta, dok su Francuska, Njemačka i Slovenija bile suzdržane. Komisija je unatoč tom protivljenju produžila odobrenje za korištenje sredstava za zaštitu bilja na bazi glifosata u Uniji do 15. prosinca 2023. godine i Republika Hrvatska je dužna to poštivati bez obzira što je glasovala protiv takvog prijedloga.

Zaključci EFSE, o kojima će ovisiti i mogućnost ponovnog odobravanja ili ne odobravanja sredstava za zaštitu bilja na bazi glifosata,  biti će dostupni u srpnju ove godine, a one države članice koje su najavile zabranu upotrebe glifosata u poljoprivrednoj proizvodnju na kraju su od te odluke morale odustati zbog zajedničkih pravila EU. Europska komisija je u nekoliko navrata jasno dala do znanja da države članice ne smiju u potpunosti zabraniti upotrebu sredstava za zaštitu bilja koja sadrže odobrene aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja. Međutim, moguće je opravdano ograničenje/restrikcija zahtjeva kako bi se uzeli u obzir posebni uvjeti u državi članici pa primjerice, Francuska ima samo 22 sredstva za zaštitu bilja na osnovi glifosata, dok ih je prije bilo više od 100, Republika Austrija ima trenutno registrirana 23, Italija ima 104, Njemačka 58, a Hrvatska 22 registrirana sredstva za zaštitu bilja na bazi glifosata.

Sve države članice EU-a su dužne ograničavati uporabu sredstava za zaštitu bilja na osnovi glifosata te drugih aktivnih tvari sukladno ograničenjima koja su propisana u propisima o održivoj uporabi pesticida. „Hrvatska je prošle godine donijela Zakon o održivoj uporabi pesticida kojim se na temelju članka 70. zabranjuje uporaba svih kemijskih sredstava za zaštitu bilja, prema tome i sredstva za zaštitu bilja na osnovi glifosata i to na svim javnim površinama koja koristi šira javnost ili osjetljive skupine kao što su javne zelene površine, uključujući i javne vrtove i parkove, sportski i rekreacijski tereni, školska i dječja igrališta, područja u neposrednoj blizini zdravstvenih objekata, različita urbana područja, područja ekološke mreže Natura 2000, parkovi prirode i dr.“, rekla je Petir. Dodala je kako je cilj Europske komisije, koji slijedi i Hrvatska, smanjiti uporabu pesticida za 50% do 2030. godine. No, u domaćoj poljoprivredi i sada se upotrebljava manje pesticida nego u ostatku EU. „Ako to gledamo na prosjeku EU u promatranom razdoblju od 2011. do 2019. godine to se očituje u smanjenju od gotovo 40% upotrebe pesticida u odnosu na EU prosjek koji je 20%“, rekla je Petir.

Vidljivo je da se taj broj sredstava za zaštitu bilja na bazi glifosata smanjuje no poljoprivrednici smatraju glifosat jednim od najučinkovitijih sredstava u borbi protiv korova i protive se njegovoj zabrani. Stav poljoprivrednika se ne smije zanemariti jer u nekim proizvodnjama trenutno nema adekvatne zamjene poput primjerice suzbijanja višegodišnjih korova u trajnim nasadima, suzbijanja višegodišnjih korova nakon žetve, suzbijanju korova u kanalima i uz pruge, privođenja zapuštenih parcela nekoj poljoprivrednoj proizvodnji, te u šumarstvu u održavanju šumskih sastojina. Poljoprivrednici smatraju da bi im ukidanje glifosata značajno povećalo troškove proizvodnje, a time u konačnici izazvalo podizanje cijena poljoprivrednih proizvoda. Kada bi ukinuli dopuštenje na području Republike Hrvatske, uz istodobno produljenje dopuštenja korištenja glifosata u susjednim državama, to bi stavilo naše poljoprivredne proizvođače u Republici Hrvatskoj u neravnopravan položaj i ugrozilo njihovu konkurentnost.

„U očekivanju zajedničke znanstveno utemeljene odluke o uporabi glifosata u budućnosti, u obzir treba uzeti sve elemente i pokrenuti sve aktivnosti koje bi mogle utjecati na smanjenje korištenja glifosata u poljoprivrednoj proizvodnji. Ovdje bih spomenula važnost pronalaženja zamjenskih sredstava za zaštitu bilja koja će biti manje štetna za okoliš i ljudsko zdravlje, ali i potrebu osiguranja kompenzacijskih potpora kojima ćemo obeštetiti one poljoprivrednike koji odluče prestati koristiti sredstava za zaštitu bilja na bazi glifosata“, rekla je Marijana Petir. Primjerice Francuska je za svoje poljoprivrednike, korištenjem sredstava iz mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu, ugradila i potporu za poljoprivredne proizvođače koji ne koriste glifosat, te na taj način daje doprinos smanjenju njegove uporabe.

Treba podržati zaključke Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora koji su na tragu ograničenja uporabe glifosata na način da se zaduži Ministarstvo poljoprivrede na komunikaciju s Europskom Komisijom po pitanju kompenzacije za poljoprivrednike koji prestanu koristiti sredstva za zaštitu bilja na bazi glifosata, uzimajući pri tome u obzir kako je važno potaknuti Europsku komisiju da kroz istraživanja i razvoj  pronađe alternativu za ovu vrstu sredstava za zaštitu bilja, tj. zamjensku aktivnu tvar koja će za prirodu, okoliš i zdravlje ljudi i životinja biti sigurnija i manje škodljiva, a jednako učinkovita u zaštiti bilja i poljoprivrednoj proizvodnji.

„Naš je cilj potaknuti kompenzacijskim mjerama poljoprivrednike da napuste upotrebu glifosata i da tim subvencijama pokriju povećane troškove koje će imati zbog agro ekološke tranzicije“, rekla je Petir. Ta bi mjera pomogla poljoprivrednim gospodarstvima za koja se smatra da bi mogla biti u najnepovoljnijem položaju zbog odustajanja od glifosata, npr. ona koja uzgajaju trajne usjeve, ona s obradivim površinama, ili stočne farme koje također imaju takvu vrstu usjeva. Uz to, primjerenim mjerama je moguće očuvati i promovirati biološku raznolikost poljoprivrednih krajolika, uključujući njihove autohtone korisne organizme te njihova staništa i skloništa. To uključuje, povećanje raznolikosti samoniklog bilja ili stvaranje skloništa  za korisne organizme kao što su pčele i drugi oprašivači.