Petir: Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora poziva na pokretanje Nacionalne kampanje o važnosti poljoprivrede - Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon rasprave koja je na tematskoj sjednici Odbora, provedena o izazovima visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva u Republici Hrvatskoj, u čijem radu su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, stručne javnosti, nadležnih komora i studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu, usvojio preporuke za popularizaciju sektorskog obrazovanja u kojima je pozvao na pokretanje Nacionalne kampanje o važnosti poljoprivrede.

„Visokoškolsko obrazovanje u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu susreće se s brojim izazovima koji imaju veliki utjecaj na te sektore, ali i na ruralna područja. Uloga znanosti je podcijenjena, a njen potencijal nije prepoznati to želimo promijeniti jer nam znanost može ponuditi odgovore na izazove tržišnih kretanja, utvrđivanje proizvođačkih cijena i suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi, propisivanje kvalitete proizvoda i zaštitu domaće proizvodnje, ublažavanje klimatskih promjena, elementarnih nepogoda, europskih zelenih ambicija, upravljanja šumama, suzbijanja bolesti, dostupnosti nužno potrebnih sektorskih usluga i radne snage, a neposredno i na smanjenje rizika od depopulacije ruralnih područja“ – istaknula je predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir i dodala kako je to bio razlog zbog kojega su u rad sjednice uključeni svi dionici sektora, te je temeljem rasprave Odbor usvojio i uputio nadležnim tijelima slijedeće

P R E P O R U K E

• Kako se sve manji broj studenata odlučuje za studije iz područja poljoprivrede, potrebno je povećati zainteresiranost javnosti, posebice mlađe populacije za poljoprivredu, te u tom smislu Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora poziva Ministarstvo poljoprivrede da pokrene Nacionalnu kampanju o važnosti poljoprivrede, kao temeljne ljudske djelatnosti važne za život i očuvanje ruralnih područja te najvažnijih nacionalnih strateških resursa. Potrebno je provoditi i druge aktivnosti za popularizaciju obrazovanja u poljoprivredi kroz srednjoškolske i visokoškolske ustanove, strukovna udruženja i komore i predstaviti pozitivne primjere u javnom prostoru, poglavito u medijima, kao i organizirati radionice i seminare ali i osuvremeniti postojeće studijske programe s novim trendovima i znanstveno stručnim dostignućima u poljoprivrednoj proizvodnji.

• Poseban naglasak treba staviti na transfer znanja između znanstvenih institucija i gospodarstva, a taj transfer mora biti pokretač rasta produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Zbog toga, s ciljem stalne prilagodbe i osuvremenjivanja studijskih programa potrebama tržišta rada, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora poziva da se u donošenje studijskih programa aktivno uključi poslodavce, alumnije, komore i resorna Ministarstva, te da se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i strukovnim komorama kreiraju programi za cjeloživotno obrazovanje u području agronomije.

• Zbog velikog broja visokoškolskih ustanova koje obrazuju profil agronoma, potrebno je napraviti analizu i utvrditi mogućnost udruživanja i obrazovanja po pojedinim područjima u kojima je određena ustanova kadrovski snažnija, vrednujući njen znanstveni opus te atraktivnost programa koji se nudi studentima. U tom smislu važno je poticati funkcionalnu integraciju visokoškolskih ustanova iz područja poljoprivrede na implementaciju zajedničkih i združenih studijskih programa te omogućiti cirkulaciju studenata i profesora između fakulteta u Republici Hrvatskoj. U cilju jačanja kvalitete nastavnog kadra, značajnije povezanosti s institutima i realnim sektorom te smanjenja troškova studija, treba pronaći model kumulativnog radnog odnosa za nastavnike u naslovnim zvanjima koji nisu zaposleni na visokom učilištu kao i za djelatnike instituta. Dodatno treba razmotriti povezivanje institucija u regionalne centre kompetentnosti koji bi bili usmjereni na određeni sektor unutar kojega bi izvodili obrazovanje.

• Obzirom na negativne trendove vezano za interes za studijske programe, te redefiniranje biotehničkih visokoobrazovnih zvanja kao deficitarnih, potrebno je zauzeti odgovoran odnos prema svakom potencijalnom studentu biotehničkog područja, te razmotriti prag kojeg je definiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja vezano uz broj studenata potrebnih da bi se pojedini studijski program izvodio, posebno ako je riječ o programima specifičnim za neko područje.

• S ciljem olakšanja modernizacije studijskih programa, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora ukazuje Ministarstvu poljoprivrede na važnost financiranja nabavke opreme potrebne za izvođenje istih. U tom smislu dodatna sredstava potrebno je uložiti u modernizaciju i pokriće tekućih troškova održavanja pokušališta te za nabavku potrebne mehanizacije i opreme kao i omogućiti korištenje europskih sredstava osim za nabavku mehanizacije i pokriće tehničkih troškova, i za promidžbu studijskih programa radi povećanja broja upisanih studenata.

• S ciljem održivog upravljanja prirodnim resursima i podizanja kvalitete poljoprivredne proizvodnje kao i otvaranja novih radnih mjesta za mlade stručnjake, potrebno je poticati uključivanje kvalificirane radne snage u poljoprivredu. Kao što je to već regulirano kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu, tako bi ona poljoprivredna gospodarstva koja imaju zaposlenog agronoma na puno radno vrijeme, trebala dobiti dodatne bodove na natječajima za potpore iz europskih sredstava.

• Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pozdravlja provedbu Projekta „Stipendiranje studenata viših godina poljoprivrednih smjerova na visokoškolskim institucijama na području Slavonije, Baranje i Srijema“ i predlaže osiguravanje dodatnih sredstva za stipendiranje studenata poljoprivrednih učilišta u Hrvatskoj, uz obvezu da stipendisti ostanu raditi u Republici Hrvatskoj određeni broj godina nakon završenog studija ako im je osigurano radno mjesto. Osim Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti i obrazovanja,  u ovaj model stipendiranja, moglo bi se uključiti i Ministarstvo turizma stipendiranjem studenata u obrazovnim programima agroturizma.

• Ograničena dostupnost veterinarske usluge za farmske životinje na nekim područjima Republike Hrvatske, ali i slab interesa za upisivanje smjera „Farmske životinje i konji“ i „Higijena i tehnologija animalnih namirnica i veterinarsko zdravstvo“ na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, ukazuju na potrebu osuvremenjivanja studijskog programa, pa time i osiguravanja financijskih sredstava za nabavku neophodno potrebne opreme i uređaja za rad od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali i prilagodbe studijskog programa digitalnoj transformaciji, a koji bi ovaj studijski smjer učinili atraktivnijim, pa time posredno utjecali i na dostupnost veterinarske usluge na svim područjima Republike Hrvatske.

• S namjerom zadržavanja stručnjaka u Sektoru šumarstva, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora ukazuje kako je pri delegiranju nadležnosti za obavljanje radova u šumarstvu u obzir potrebno uzeti postojeće prakse i uspostavljene obrazovne procese. U tom smislu bi delegiranje poslova projektiranja/izgradnje šumskih prometnica građevinskim inženjerima, trebalo preispitati, uzimajući pri tome u obzir da se inženjeri šumarstva za ove poslove tijekom svog visokoškolskog obrazovanja osposobljavaju i da su do sada te poslove obavljali.

• Značajniji doprinos popularizaciji i privlačnosti visokoškolskog obrazovanja za sektore poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva mogle bi dati i jedinice lokalne samouprave, uključivanjem u rješavanje stambenog pitanja za mlade stručnjake kako bi isti ostali raditi na njihovom području.