Surogatstvo treba zabraniti na međunarodnoj razini - Marijana Petir

Koordinator Deklaracije iz Casablance, pravni ekspert dr. sc. Bernard Garcia Larrain i Olivia Maurel, glasnogovornica Deklaracije iz Casablance i osoba koja je rođena surogatstvom, 27.veljače 2024.godine u pratnji zastupnice u Hrvatskom saboru Marijane Petir održali su sastanak u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova s državnom tajnicom Andreom Metelko-Zgombić, savjetnikom ministra Ivanom Mašinaom, načelnikom Sektora za analitiku Antunom Buklijašom i voditeljem Službe za ljudska prava Markom Paškvanom.

Larrain i Maurel sastali su se u srijedu 28.veljače 2024.godine s državnom tajnicom u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Margaretom Mađerić, dok su 29.veljače 2024.godine održali sastanak s zastupnicima u Hrvatskom saboru, Marijanom Petir i Davorom Ivom Stierom.

Bernard Garcia Larrain pojasnio je hrvatskim dužnosnicima da je svjetsko tržište surogatstva u stalnom porastu zbog nepostojanja međunarodnog ugovora koji bi ga regulirao što je naveo kao razlog donošenja Deklaracije iz Casablance za globalnu zabranu svakog oblika surogatstva koju su sastavili i potpisali pravnici iz 75 zemalja svijeta, a podršku toj njihovoj inicijativi dao je i Papa Franjo koji će ih primiti u travnju u Vatikanu.

Larrain je pojasnio kako je surogatstvo problematična ekonomska djelatnost kojom pojedinci i organizacije iz bogatih društva iskorištavaju ranjivost žena koje se, prisiljene financijskim razlozima, odlučuju odreći vlastitih sloboda.

„U današnjem globaliziranom svijetu nacionalno zakonodavstvo je jako važno, ali zabrana surogatstva u nacionalnim zakonodavstvima nije dovoljna kako bi se stalo na kraj ovoj praksi. Ako država zabrani surogatstvo, njezini građani i dalje mogu potpisati ugovor u inozemstvu i u svoju se zemlju vratiti s djetetom rođenim surogatstvom“, istaknuo je Garcia Larrain. Dodao je kako je u Europskom parlamentu u tijeku rasprava o EU direktivi o zabrani trgovanja ljudima u kojoj će surogatstvo u tom kontekstu biti zabranjeno, no to je jedan mali segment, a problem je puno širi.

„Roditelji mi nikada nisu rekli da sam rođena surogatstvom, no oduvijek sam znala da nešto nije uredu“, posvjedočila je Olivia Maurel koja je zbog osjećaja da je njezin život obilježen cijenom za koju je kupljena, kao i zbog činjenice da nije znala gotovo ništa o svojem podrijetlu, patila od niza problema s mentalnim zdravljem, odavala se porocima alkohola i droge te je višekratno pokušala počiniti samoubojstvo.

Maurel je govorila i o primjerima drugih osoba koje su rođene surogatstvom te je rekla kako je nužno tu praksu zabraniti na globalnoj razini. Smatra nedopustivim da se dijete svodi na razinu predmeta trgovine kojem se određuje cijena i kojeg se kupuje. Naglasila je da dijete prema UN-ovoj Konvenciji ima pravo znati svoje podrijetlo. Maurel je istaknula da je biološki jedina osoba s kojom je dijete prenatalno povezano žena koja ga je nosila u svom tijelu i rodila.

Dodala je kako se kod surogatstva potpisivanjem ugovora ženu svodi na njezin reproduktivni kapacitet te ju se izlaže nerijetko neizdrživim i ponižavajućim zahtjevima naručitelja djeteta, što je za nju kao feministicu apsolutno neprihvatljivo.

Larrain i Maurel zahvalivši zastupnici Petir na organizaciji sastanaka s visokim državnim dužnosnicima te njezinoj osobnoj posvećenosti ovoj problematici još iz vremena dok je bila zastupnica u Europskom parlamentu, istaknuli su kako polažu nade da će Hrvatska na međunarodnoj razini igrati važnu ulogu u izgradnji svijeta slobodnog od surogatstva za buduće generacije.

Zastupnica Marijana Petir pohvalila je Larrainu i Maurel na predanom radu i  svjedočanstvima koje su podijelili  kako bi podignuli svijest  javnosti ali i donositelja odluka o problemima koje surogatstvo donosi.

Rekla je kako je u Hrvatskoj surogatstvo zabranjeno Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji kao i Obiteljskim zakonom, a na sastancima održanim u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na najvišim razinama, ponovljeno je da u Hrvatskoj prostora za surogatstvo nema.
Petir je dodala kako se surogatstvo primarno dotiče dvije teme – materijalizacije djeteta i eksploatacije žena, što otvara ogromna etička i moralna pitanja.

‘Europa kao predvodnica ljudskih prava, morala bi i oko ovih pitanja voditi računa i imati vodeću ulogu u zabrani surogatstva’, rekla je Petir, dodavši kako nemamo pravu regulaciju na europskoj razini koju je potrebno donijeti.

‘Zato je važno jačati dijalog između različitih skupina koje su pozvane napraviti koaliciju, bez obzira na vrijednosne i ideološke razlike jer mi ovdje govorimo o zaštiti ljudskih prava i ljudskog dostojanstva, a ljudsko dostojanstvo je neotuđivo i mora biti zaštićeno’, rekla je Petir.
Pojasnila je kako je to preduvjet da se donese EU direktiva, koja bi regulirala ovo pitanje, jer ukoliko Europa zauzme takav stav, onda smatra Petir, i na međunarodnoj razini će se puno lakše doći do određenih rješenja.
Upozorila je da je dijete središnji subjekt ovog procesa ili pravnog odnosa, ako ga tako možemo nazvati, i dijete, kao središnji objekt se instrumentalizira i stavlja na margine tog odnosa i ugovora, i krše se njegova prava koja su mu zagarantirana međunarodnom Konvencijim o dječjim pravima.

‘Surogatstvo je rizična i neetična praksa koja je poprimila oblik industrije, a to je problem. Proizvodnja beba, proizvodnja djece je ozbiljan etički i moralni, ali i pravni problem’, rekla je Petir i upozorila kako u nekim razvijenim i bogatim državama  surogatstvo nije dobilo pravni legitimitet, ali parovi iz tih istih država, iz te razvijene zapadne Europe, koristeći ekonomsku ili političku slabost pojedinih siromašnih država, ustvari, koriste surogatstvo u tim državama, što pokazuje i veliku razinu licemjerja te je dodatni razlog zašto surogatstvo treba zabraniti.