Priznanje “Zlatno sjeme” za pšenicu Kraljicu i kukuruz Pajdaš - Marijana Petir

Predsjednica odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir sudjelovala je u utorak, 5.studenog, na 17. Međunarodnom Kongresu oplemenjivanja bilja, sjemenarstvu i rasadničarstvu, koji se u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja održava u Opatiji.

Hrvatsko agronomsko društvo tom je prilikom dodijelilo priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

Bc Institutu d.d. Zagreb: za najrašireniji hibrid  kukuruza po proizvodenim i certificiranim količinama sjemena u Republici Hrvatskoj: hibrid Pajdaš i Poljoprivrednom institutu Osijek: za najrašireniju sortu pšenice u Republici Hrvatskoj: sorta  KRALJICA.

„Geopolitički izazovi, ratna zbivanja i klimatske promjene posredno utječu na proizvodnju hrane koje ne bi bilo bez proizvodnje sjemena i sadnog materijala“ – uvodno je istaknula Marijana Petir, podsjetivši na aktivnosti kojima je Odbor za poljoprivredu ukazivao na važnost domaće sjemenarske i rasadničarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, koju treba još snažnije podržati, kako bi se ista odvijala na našem državnom teritoriju jer su dovoljne količine sjemena za proizvodnju domaće i kvalitetne hrane i prehranu stanovništva,  pitanje nacionalne sigurnosti. „Jasno je da bez sjemena nema proizvodnje hrane i važno je da sjeme koje se stavlja na tržište bude certificirano, ali isto tako i da sjeme za vlastitu uporabu koje smo naslijedili od naših baka i mama ne mora prolaziti složene postupke dorade i certificiranja što smo Zakonom o sjemenu i osigurali.“, rekla je Petir i dodala kako je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu olakšan pristup državnom poljoprivrednom zemljištu za dionike sektora te su osigurane potpore sektoru u okviru Programa ruralnog razvoja i Strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, te Programa potpore za proizvođače sjemenskog kukuruza zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu.

Petir je podsjetila kako se na razini Europske Komisije, s ciljem osiguranja prehrambene sigurnosti, a pod izgovorom „čvrstih znanstvenih dokaza“, bez identificiranja potencijalnih rizika patentiranja materijala dobivenog novim genomskim tehnikama i bez adekvatne potpore administrativnim kapacitetima država članica, želi na mala vrata –  posredstvom novih genomskih tehnika – uvesti GMO sjeme i biljke, što je za Republiku Hrvatsku neprihvatljivo.

„Zbog toga smo s parlamentarne razine otvorili politički dijalog s Europskom komisijom i pokušali podići svijest javnosti kao i donositelja odluka o ovom izuzetno osjetljivom problemu, koji može imati dalekosežne posljedice i utjecaj na proizvodne resurse, bioraznolikost, ali i na poljoprivredu kakovu poznajemo.“, rekla je Petir i podsjetila kako je potporu ovom stavu dao i Hrvatski sabor donošenjem Deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama, kojom je jasno istaknuto opredjeljenje Republike Hrvatske kao države koja je usmjerena prema uzgoju proizvoda bez GMO-a, čiju  konkurentnost želimo jačati na hrvatskom tržištu i zauzimati se kako bi Hrvatska ostala GMO-free zemlja. Petir je pohvalila suradnju Odbora za sektorom naglasivši kako kod donošenja odluka, uvijek imaju na umu da je hrvatsko sjeme preduvjet za proizvodnju hrvatske hrane što je strateški nacionalni interes.

„Agronomska struka snažno potiče i promovira uporabu certificiranog sjemena, jer imamo kontinuitet kvalitete i zdravstvene ispravnosti od polja do stola. Postoji potreba boljeg nadzora uporabe vlastitog reprodukcijskog materijala te je posebno potrebno poticanje uporabe certificiranog sjemena što je prepoznato u nekima od velikih poljoprivrednih zemalja Unije, a mi se od te prakse odmičemo.“, rekao je rekao je doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva.

Dodao je kako smo kod biljnih vrsta gdje je razvijena domaća selekcija samodostatni kod proizvodnje sjemena (strne žitarice, soja, lucerna, a kod kukuruza zadovoljavamo potrebe do 60%), ali da ne možemo biti zadovoljni činjenicom da nam je proizvodnja sjemena kukuruza značajno pala, da uvozimo četiri petine sjemena krmnog bilja ili devet desetina sjemena povrća ili da nam je proizvodnja sjemena kukuruza u stalnom padu ili da smo posve ovisni o uvozu sjemena suncokreta ili šećerne repe – značajnih ratarskih kultura.

„Proizvodnja i certificiranje sjemena u Hrvatskoj pokazala se ključnom u vrijeme Covid-19 krize te rata u Ukrajini jer je proizvođačima osigurano sjeme visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu na sjeme iz uvoza čime je osigurana sjetva i prehrambena neovisnost stanovništva kod najzastupljenijih kultura.“, rekao je Haramija i naglasio da za samodostatnost u proizvodnji sjemena i sadnog materijala treba unaprijediti sustav potpora u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva i u sustavu očuvanja biljnih genetskih izvora, dok kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta sektorski prioriteti bi trebali više biti  sjemenarstvo i rasadničarstvo, uz voćarstvo, povrćarstvo i stočarstvo.

„Treba pozdraviti uvođenje Proizvodno vezanih potpora za sjeme, no potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemena kukuruza, industrijskog i  krmnog bilja, trava, povrća, sjemenskog krumpira i lučice luka, za hrvatske potrebe, a i za izvoz.“, zaključio je doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva.