Petir za Narod.hr o zabrinutosti zbog najave gradnje peradarskih farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji - Marijana Petir

Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, sudjelovala je na tribini u Sisku posvećenoj planovima izgradnje velikih peradarskih farmi i klaonica u Sisačko-moslavačkoj županiji. U razgovoru za Narod.hr s Ivanom Josipović govorila je o razlozima zabrinutosti građana i poljoprivrednika, potrebi za dodatnim analizama utjecaja na okoliš i gospodarstvo te o tome kakav model razvoja poljoprivrede smatra održivim za Hrvatsku. Cijeli interview donosimo u nastavku.

1.Sudjelovali ste na tribini o najavljenim inicijativama izgradnje velikih peradarskih farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Što je bio glavni cilj vašeg sudjelovanja i što ste željeli poručiti sudionicima?

Na tribini u Sisku sudjelovala sam jer dijelim zabrinutost građana i poljoprivrednika vezano uz najavljene investicije izgradnje peradarskih farmi i klaonica na području Sisačko-moslavačke županije. Više od godinu dana tražim očitovanja nadležnih ministarstava na predstavke građanskih inicijativa iz različitih općina i gradova Sisačko-moslavačke županije, u kojima izražavaju zabrinutost zbog najave gradnje peradarskih farmi i klaonica te upozoravaju na nedostatnost informacija i netransparentnost postupka.

Kako bi se dobili točni podaci potrebni za donošenje odluka, tražila sam izradu kumulativne procjene utjecaja ovih projekata na ekološki kapacitet okoliša, kao i na poljoprivredu.

Tribina u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, okupila je širok krug sugovornika – zainteresiranih strana za ovu temu. Kao zastupnici i predsjednici Odbora za poljoprivredu, izravna komunikacija s građanima i predstavnicima poljoprivrednih proizvođača iznimno mi je važna, posebice kada je riječ o projektima koji dugoročno mogu promijeniti život i razvoj Sisačko-moslavačke županije, koja se već duže vrijeme suočava s demografskim, gospodarskim i infrastrukturnim izazovima.

Osobno želim potaknuti transparentnost u postupku donošenja odluka i inzistirati na dobivanju cjelovitih informacija, jer bi bilo pogrešno donositi odluke utemeljene na parcijalnim podacima. Planirani zahvati trebaju se sagledati objedinjeno kako bi se mogao procijeniti njihov utjecaj s aspekta okoliša, zdravlja ljudi, sigurnosti, tržišta i, u konačnici, budućnosti domaće poljoprivrede.

Takva pitanja legitimno je postavljati i tražiti odgovore, a naši građani imaju pravo znati kakav će utjecaj na kvalitetu njihova života, tlo, vodu, šume, sigurnost i infrastrukturu imati provedba ovih projekata i imaju pravo sudjelovati u donošenju odluka važnih za njihov život.

2. U Sabor ste uputili zastupničko pitanje Vladi o planiranoj izgradnji klaonica i farmi pilića. Koje su konkretne informacije koje očekujete dobiti od Vlade? Na što posebno želite ukazati?

Prije godinu dana zatražila sam od nadležnih ministarstava da se izradi kumulativna procjena utjecaja svih planiranih zahvata na ekološki kapacitet okoliša i na hrvatsku poljoprivredu, posebno peradarski sektor te mala i srednja OPG-a. Budući da odgovori koje sam dobila nisu sadržavali te informacije, svoje zastupničko pitanje uputila sam predsjedniku Vlade.

Pitanje sam proširila na način da sam, uz procjenu utjecaja na ekološki kapacitet okoliša i poljoprivredu, zatražila i procjenu utjecaja na stratešku energetsku infrastrukturu, s obzirom na to da je provedba projekta planirana u blizini podzemnog skladišta plina Okoli.

Evidentno je kako ovaj projekt može imati značajan utjecaj na domaću peradarsku proizvodnju, na mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, na okoliš, kvalitetu života i sigurnost. Otvara se niz ekoloških, zdravstvenih i biosigurnosnih pitanja koja mogu utjecati na očuvanje ruralnih zajednica.

Ne treba zaboraviti ni strateške dokumente u kojima smo odredili smjer razvoja hrvatske poljoprivrede, stoga investicije moraju biti u skladu s njima. Smatram da je potrebno sagledati ukupni utjecaj planiranih zahvata na tlo, vodu, šumske površine i infrastrukturu, kao i njihov potencijalni utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, najvažnije hrvatsko ramsarsko područje i retencijski prostor od iznimne važnosti za obranu od poplava.

Iz informacija iznesenih na tribini proizlazi da je projekt rascjepkan na način da svaki pojedinačno ne ulazi u kategoriju koja zahtijeva izmjene prostorno-planske dokumentacije jedinica lokalne samouprave, ali bi zbirno mogao imati znatno veći učinak i iziskivati izmjene prostorno-planske dokumentacije na razini županije te drugačiji pristup procjeni utjecaja na okoliš.

Pojedinačne studije ne daju uvijek cjelovitu sliku ako se ne promatraju zajedno. Stoga ih je potrebno sagledati objedinjeno, ali i u svjetlu Strategije hrvatske poljoprivrede do 2030. godine te odredbi Zakona o poljoprivredi, koji naglašavaju važnost održivog upravljanja prirodnim resursima, prilagodbe klimatskim promjenama i okolišno prihvatljive proizvodnje.

3. Na tribini i u saborskom pitanju ističete zabrinutost oko utjecaja ovih projekata na domaću peradarsku proizvodnju. Možete li nam objasniti konkretne rizike koje vidite za domaće proizvođače i poljoprivrednike? Jedan od argumenata investitora i Vlade je da Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji pilića te da su ulaganja dobrodošla. Kako odgovarate na taj argument?

Na relativno malom prostoru planira se koncentracija velikog broja proizvodnih kapaciteta, što može bitno promijeniti tržišne odnose. Zato je nužno procijeniti kakav bi bio učinak takve investicije na tržišnu ravnotežu, pregovaračku snagu domaćih peradara i mogućnost plasmana proizvoda malih i srednjih proizvođača.

Upozorila sam i na pitanje raspodjele potpora. Prema podacima iz nacionalnog Strateškog plana ZPP-a, 20 % korisnika u Republici Hrvatskoj prima 77 % izravnih plaćanja. Ako bi se realizirao ovako velik sustav bez jasno definiranih zaštitnih mehanizama za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, postoji opasnost dodatne koncentracije potpora i tržišne moći.

Zakonom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima mala i srednja gospodarstva prepoznata su kao strateški važna i na njima počiva hrvatska poljoprivredna proizvodnja. Cilj tog zakona je jačanje njihove konkurentnosti i očuvanje prirodnih resursa. Zato je važno unaprijed definirati zaštitne mjere u slučaju da bi realizacija ovako velikog projekta dovela domaće proizvođače u neravnopravan položaj.

Uz tržišne aspekte, upozorila sam i na rizike povezane s velikom koncentracijom peradarskih objekata na malom području, uključujući mogućnost širenja bolesti poput ptičje gripe. Upravo zato procjena kumulativnog učinka ima ključnu važnost kako bi se odluke donosile na temelju potpunih i pouzdanih informacija.

Kada je riječ o argumentu nedovoljne samodostatnosti, Hrvatska treba jačati domaću proizvodnju, ali ne na modelu koji istiskuje male i srednje proizvođače i stvara ovisnost o jednom velikom sustavu. Tijekom COVID krize upravo su mala i srednja obiteljska gospodarstva pokazala otpornost i osigurala stabilnost lanca opskrbe hranom.

Održiv model je onaj koji jača široku bazu proizvođača i lokalne lance opskrbe. Mali i srednji proizvođači ističu da mogu pridonijeti samodostatnosti ako im se omogući pristup EU fondovima i financijska potpora za izgradnju novih peradarnika, budući da takva mjera do sada nije bila dostupna.

4. Jesu li studije utjecaja na okoliš i gospodarski učinak dovoljno detaljne i transparentne po vašem mišljenju? Treba li inzistirati na dodatnim procjenama i analizama prije nego se donesu konačne odluke?

Naravno da treba inzistirati na dodatnim procjenama i analizama. Pojedinačne studije utjecaja na okoliš mogu formalno zadovoljavati propisane uvjete, no ako ih ne promatramo kumulativno, nećemo imati potpune informacije na temelju kojih općine, gradovi i županija – a u konačnici i država – trebaju donijeti odluke o provedbi ovih projekata.

Iako izričita zakonska obveza za kumulativnu procjenu utjecaja na ekološki kapacitet okoliša i na poljoprivredu ne postoji, smatram da odgovorno upravljanje prostorom, okolišem i resursima zahtijeva izradu takve analize prije donošenja konačnih odluka.

Na tribini smo od pojedinih načelnika već čuli najave da će inzistirati na pribavljanju dodatnih informacija prije nego što donesu svoje odluke. To smatram odgovornim pristupom.

Transparentnost postupka i dostupnost potpunih informacija ključni su za povratak povjerenja građana, i na tome treba sustavno raditi.

5. Postoje li alternativni modeli razvoja peradarske proizvodnje koji bi, po vašem mišljenju, bili prihvatljiviji i održiviji za hrvatsku poljoprivredu i ruralne zajednice? 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora već duže vrijeme inzistira na osiguravanju savjetodavne i financijske potpore usmjerene prema udruživanju malih i srednjih proizvođača. Time se jača njihova pregovaračka pozicija, smanjuju troškovi plasmana i marketinga te osigurava bolja dostupnost tržišta, što u konačnici povećava produktivnost i konkurentnost.

Kada je riječ o malim peradarima, oni traže da se kroz Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike osiguraju sredstva za izgradnju novih peradarnika i u tome ih treba podržati. Prostor za to vidim u okviru najavljenih sektorskih natječaja.

Odbor je potaknuo i izmjene Odluke o provedbi zelene javne nabave čime smo osigurali da se proizvodima s oznakama kvalitete i onima iz kratkih lanaca opskrbe hranom (domaćim) olakša plasman na tržište.

Razvoj hrvatskog peradarskog sektora ne smije ovisiti isključivo o veličini proizvodnih kapaciteta, nego i o strukturi proizvodnje, standardima kvalitete te ulaganjima u preradbene kapacitete. Riječ je o modelu koji istodobno osnažuje proizvođače i doprinosi vitalnosti ruralnih područja.

Jer ovdje se ne radi samo o proizvodnji hrane, nego i o očuvanju života u ruralnim zajednicama. A tko može bolje voditi brigu o njima od onih koji u tim područjima žive i rade?

6. Kao predsjednica Odbora za poljoprivredu redovito sudjelujete i na drugim temama važnim za sektor (npr. digitalizacija, ruralni razvoj). Kako se ova problematika „mega-farma“ uklapa u vaše šire ciljeve za razvoj hrvatskog sela i poljoprivrede?

Živimo u vremenima obilježenima klimatskim, sigurnosnim i drugim geopolitičkim izazovima i svima nam je jasno da je potrebna moderna, digitalizirana poljoprivreda temeljena na inovacijama.

Hrvatska je Zakonom o poljoprivredi, Strategijom poljoprivrede do 2030. godine i Zakonom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima prepoznala obiteljska gospodarstva kao temelj poljoprivredne proizvodnje. Kroz ovaj projekt nudi se drugačiji pristup – izgradnja nekoliko velikih proizvodnih sustava – i zato će konačna odluka o njegovoj provedbi poslati jasnu poruku o tome kakvu poljoprivredu u Republici Hrvatskoj podržavamo.

Smatram da se sve planirane investicije moraju uklopiti u postojeće zakonske i strateške okvire te doprinositi održivosti poljoprivredne proizvodnje, očuvanju prirodnih resursa i stabilnosti tržišta.

Kako bismo mogli procijeniti jesu li ti uvjeti ispunjeni, nužni su dijalog, dostupnost relevantnih analiza i potpuna transparentnost postupka. Samo na temelju potpunih informacija može se donijeti odluka koja će biti u interesu hrvatskih poljoprivrednika, ruralnih zajednica i lokalnog stanovništva.

7. Poznate su i brojne Vaše druge aktivnosti, sudjelovali ste na ‘Molitvenom doručku’ Sisačke biskupije, podržavate 40 dana za život… Što je Vama osobito drago među tim aktivnostima i što rado ističete?

Molitveni doručak Sisačke biskupije uspostavljen je na moju inicijativu prije više od desetljeća kako bi na susretu i u dijalogu okupio političke neistomišljenike koji su u svom životu odlučili slijediti Krista. Cilj je, oslonjeni na vjeru, tražiti ono što nas povezuje, a ne ono što nas razdvaja, te tako zajednički doprinositi izgradnji općeg dobra.

Rad udruge Hrvatska za život podržavam kontinuirano godinama, ne samo riječima nego i djelima. U najtežim trenucima pružaju utočište trudnim majkama koje su ostale bez podrške okoline i pomažu im da donesu odluku o životu. Svojim su djelovanjem do sada spasili na stotine života i to zaslužuje podršku, jer pravo na život je temeljno ljudsko pravo – bez njega se ne mogu ostvariti ni sva druga prava.