U kojoj je mjeri provediv Europski zeleni plan? - Marijana Petir
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, zastupnica Marijana Petir, sudjelovala je u ponedjeljak, 25. svibnja 2026. godine, na okruglom stolu „U kojoj je mjeri provediv Europski zeleni plan?”, održanom na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu u organizaciji Hrvatske akademije tehničkih znanosti i Inovacijskog centra Nikola Tesla.
U uvodnom izlaganju o konkurentnosti hrvatskog agri-food sektora, održivosti proizvodnje hrane, razvoju ruralnih područja i otpornosti hrvatske poljoprivrede, Petir je istaknula da su zaštita okoliša, očuvanje bioraznolikosti i prilagodba klimatskim promjenama važni ciljevi Europskog zelenog plana, ali njihova provedba ne smije ugroziti proizvodnju hrane, dohodak poljoprivrednika i konkurentnost hrvatske poljoprivrede.
Posebno je upozorila na specifičnu početnu poziciju Hrvatske, naglasivši da hrvatski poljoprivrednici već sada koriste znatno manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva od prosjeka Europske unije.
„Nije pravedno niti razvojno opravdano svim državama članicama propisivati iste obveze bez uvažavanja onoga što je već postignuto. Ako zelena pravila dovedu do pada prinosa, rasta troškova i manjka alternativnih rješenja u zaštiti bilja, nećemo dobiti održiviju poljoprivredu, nego slabiju proizvodnju i veću ovisnost o uvozu. Podržavamo održivost, ali onu koja čuva proizvodnju hrane i omogućuje poljoprivredniku da ostane konkurentan”, rekla je Petir.
Govoreći o sigurnosti opskrbe hranom, Petir je istaknula da ona danas više nije samo pitanje tržišta, nego i pitanje prehrambene, nacionalne i obrambene sigurnosti. Pandemija, rat i geopolitički poremećaji pokazali su koliko su opskrbni lanci ranjivi, dok energetski i klimatski rizici dodatno povećavaju nesigurnost proizvodnje.
„Zato moramo jačati samodostatnost u ključnim sektorima, ali i rješavati nepoštene trgovačke prakse koje slabe položaj proizvođača. Bez stabilnih proizvođača nema stabilne opskrbe hranom, a bez prehrambene sigurnosti nema ni stvarne nacionalne sigurnosti”, poručila je.
Petir je naglasila da zelena transformacija neće biti moguća bez ozbiljnih ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju, preciznu poljoprivredu, navodnjavanje, komasaciju i dostupnost poljoprivrednog zemljišta. Posebno je istaknula potrebu razvoja skladišnih, logističkih i preradbenih kapaciteta jer Hrvatska, kako je rekla, prečesto izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode.
„Cilj nam mora biti da dodanu vrijednost proizvodnje zadržimo u Hrvatskoj. To je važno za konkurentnost proizvođača, ali i za stabilnu opskrbu hranom”, istaknula je.
U tom kontekstu rekla je da je potrebno u okviru 1,5 posto izdvajanja za NATO i civilno-vojne namjene podržati ulaganja u stratešku poljoprivrednu infrastrukturu, jer je prehrambena sigurnost sastavni dio nacionalne i obrambene sigurnosti.
„Silosi, skladišta, distributivni centri, mlinovi, mini klaonice i navodnjavanje nisu samo poljoprivredni projekti, nego ulaganja u otpornost države”, naglasila je Petir.
Dodala je kako hrvatski proizvođači ne koriste europska sredstva jednako dugo kao proizvođači starijih država članica, zbog čega se razlike u razvijenosti, tehnologiji i infrastrukturi moraju uzeti u obzir pri oblikovanju budućih politika i zelenih obveza.
„Održiva tranzicija ne može se provesti samo propisivanjem novih obveza. Poljoprivrednicima trebaju znanje, savjetodavna podrška, dostupne tehnologije i konkretna rješenja koja mogu primijeniti u svojoj proizvodnji”, rekla je Petir, dodavši da je važno jačati savjetodavne usluge, prijenos dobrih praksi, obrazovanje, inovacije i udruživanje proizvođača.
Petir je istaknula da Hrvatska ima prirodne predispozicije biti zemlja kvalitetne, sigurne i održive hrane, a očuvanje GMO-free statusa i visokih standarda proizvodnje dio su tog identiteta i razvojne prednosti.
„Naši strateški ciljevi trebaju biti jasni: otpornija poljoprivreda, veća samodostatnost u ključnim sektorima proizvodnje hrane, održiva proizvodnja bez pada produktivnosti te generacijska obnova hrvatskog sela i poljoprivrede. Bez ljudi koji žive na selu i proizvode hranu nema dugoročne prehrambene sigurnosti”, poručila je.
Zaključila je da će uspješnost provedbe Europskog zelenog plana ovisiti o usklađenosti politika sa stvarnim stanjem na terenu i uključivanju proizvođača i ruralnih zajednica u oblikovanje politika.
„Europski zeleni plan može biti prilika samo ako održivost ne znači pad proizvodnje, nego jačanje otpornosti, konkurentnosti i samodostatnosti. Bez proizvođača nema održive poljoprivrede, bez živog ruralnog prostora nema stabilne proizvodnje hrane, a bez hrane nema ni nacionalne sigurnosti”, zaključila je Petir.
Na okruglom stolu sudjelovali su i direktor tvrtke Poljo-Davor d.o.o. Dino Gelemanović, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksandar Mešić te profesori Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Stjepan Bogdan i prof. dr. sc. Hrvoje Džapo. Okrugli stol moderirao je prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić.