Odbor za poljoprivredu raspravljao o proračunu za 2021.godinu - Marijana Petir
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravljao je na svojoj 6. sjednici o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu i izvršenju proračuna za 2021. godinu.
Prihodovna strana državnog proračuna u 2021. planirana je u iznosu od 147,3 milijardi kuna, dok su ukupno planirani rashodi u iznosu od 157,9 milijardi kuna i veći su za 2 milijarde kuna u odnosu na rebalans 2020. godine odnosno 1,3%. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8 %, u 2021. se očekuje realni rast BDP-a od 5 %, odnosno 3,4 % u 2022. i 3,1 % u 2023. godini.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je govoreći o Proračunu Ministarstva poljoprivrede za 2021. godinu istaknula kako je isti planiran u iznosu od 7,062 milijarde kuna, dok su sredstva limita Državnog proračuna u iznosu od 1,891 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje za 19 milijuna kuna u odnosu na plan za 2020. godinu. Za troškove administracije i upravljanja osiguran je iznos od 174 milijuna kuna za Ministarstvo poljoprivrede, 104 milijuna kuna za Agenciju za plaćanja u poljoprivredu ribarstvu i ruralnom razvoju, 64 milijuna kuna za Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu, a 10 milijuna kuna za Državnu ergelu.
Uzimajući u obzir trenutnu gospodarsku situaciju i probleme koje je gospodarstvu prouzročila COVID kriza svima je jasno da to utječe i na proračun Ministarstva poljoprivrede, no ne treba zaboraviti sredstva koja su za Ministarstvo osigurana rebalansom proračuna za ovu godinu, u raspravi je istaknula Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu, pozdravljajući povećanje sredstava na stavkama Ministarstva poljoprivrede vezano uz informatizaciju, sredstava za izravna plaćanja i mjere ZPP uređenja tržišta, ali i uvođenje novih programa za pomoć sektorima voćarstva i povrćarstva, uspostave registra organizacija vinogradara i voćara, očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja, potpore braniteljskim zadrugama u poljoprivredi i klasterima poljoprivrednih proizvođača. Petir je rekla da je pozitivno i povećanje sredstava za sprečavanje i smanjenje nastanka otpada od hrane i doniranje jer i dalje bacamo godišnje oko 80 kg po stanovniku a u realizaciji doniranja još uvijek postoje problemi koje treba otkloniti. Sufinanciranje analize sjemena soje na prisutnost GMO Petir apsolutno podržava jer kako ističe, važno je da Hrvatska zadrži svoj status zemlje slobodne od GMO-a, no upitala je hoće li predviđena sredstva biti dostatna i možemo li napokon očekivati da se krene i u analizu sojine sačme koja se koristi u prehrani životinja, a za koju je iz više izvora dobila informacije da ukoliko dolazi iz uvoza, počesto sadrži primjese GMO-a.
„Tijekom rasprave o Zakonu o šumama upozorila sam na nužnost uspostave Nacionalne inventure šumskih resursa RH i drago mi je da to vidim u proračunu s planiranih 7 milijuna kuna. Mislim da nam je ova inventura itekako potrebna kako bismo u budućnosti mogli planirati aktivnosti i raditi na održivosti naših šuma. Uz navedeno rastu i sredstva i očuvanje šumskih genetskih resursa i poticanje prerade drva i proizvodnje namještaja kao i ona za unapređenje lovstva“, istaknula je Petir i izrazila zadovoljstvo da će se tu po prvi put nakon inicijativa koje su došle upravo iz Odbora za poljoprivredu naći i potpora proizvođačima za osiguranje usjeva od šteta koju počini divljač.
Pozitivan je i rast stavke za razvoje projekte Slavonije, Baranje i Srijema, istaknula je Petir i upitala na koji način će se financirati projekti za druga slabo razvijena područja, kao što su Banovina, Lika, Gorski Kotar i Dalmatinska Zagora, a što je usvojeno u programu Vlade kao prioritet.
Fiskalizacija samposlužnih aparata s poljoprivrednim proizvodima, koja se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine će zbog troškova koje ista zahtijeva rezultirati prestankom obavljanja ove djelatnosti ako se žurno ne izmijene odredbe Zakona ili ako se ne pronađu dodatna sredstva kojima bi se osigurala potpora poljoprivrednicima za provođenje fiskalizacije, istaknula je Petir i pitala ministricu poljoprivrede hoće li Ministarstvo poljoprivrede osigurati potrebna sredstva za tu aktivnost imajući u vidu međuresornu komunikaciju koju je Petir potaknula kako bi pomogla poljoprivrednicima.
Kako bi očuvali konkurentnost naših poljoprivrednih proizvođača, a hrvatskim potrošačima osigurali dostupnost zdrave i sigurne hrane, hitno je potrebno osigurati u Državnom proračunu sredstva za izradu standarda kvalitete poljoprivrednih proizvoda, u svojoj je raspravi istaknula Petir. „Alati postoje, potrebno ih je iskoristiti propisivanjem uvjeta vezanih uz ograničavanje vremena u kojem proizvod dolazi od proizvođača do trgovine, a što je lako dokazivo i primjer je koji se koristi u drugim državama članicama“, rekla je Petir te upozorila da dostupnost zdrave i sigurne hrane uvelike ovisi i o monitoringu proizvodnje, distribucije i prodaje proizvoda u lancu opskrbe hranom, pa svako smanjenje sredstava za monitoring neće pozitivno utjecati na sigurnost hrane.
„Do sada provedena porezna rasterećenja koja su u tijeku uvelike će rasteretiti i poljoprivredne proizvođače“, odgovorila je Marija Vučković. Ministarstvo poljoprivrede napravilo je vodič za doniranje hrane, a trenutno je u pripremi informacijski sustav koji bi trebao olakšati doniranje hrane. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije trenutno radi na programu kojim bi se iz Mehanizma za oporavak i otpornost planirali posebni programi koji bi bili usmjereni na slabije razvijena područja Republike Hrvatske. Vezano uz kontrolu sojine sačme koja se uvozi u Republiku Hrvatsku, Vučković je odgovorila kako treba provjeriti je li moguće iz osiguranih sredstava u proračunu financirati i analize na prisutnost GMO-a u hrani za životinje što je zatražila zastupnica Petir, a što se tiče fiskalizacije samposlužnih aparata, Ministarstvo poljoprivrede započelo je izradu programa pomoći kojim će se osigurati financijska potpora za provođenje fiskalizacije na samposlužnim aparatima.