Petir za uspostavu boljih mehanizama u kontroli kvalitete meda i zaštiti domaće proizvodnje - Marijana Petir
„Mi danas, osim ukoliko med ne kupujemo kod poznatog proizvođača za kojega znamo gdje je pozicionirao svoje košnice, ne možemo biti sigurni što smo kupili. Deklaracije na medu koji kupujemo u trgovinama su nedostatne i iz njih nije moguće isčitati radi li se o medu koji je proizveden u Republici Hrvatskoj, nekoj drugoj članici Europske Unije ili Kini. No, još je poraznija činjenica da se u neke mješavine dodaju razni supstituti meda o kojima prosječni potrošač nema saznanja, a kupuje ih u uvjerenju da kupuje med“, istaknula je Marijana Petir, zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora koja je zbog činjenice da je 1/3 meda na tržištu patvorena, uputila zastupničko pitanje ministrici poljoprivrede Mariji Vučković upozorivši da manipulacije i prijevare s medom treba zaustaviti, hrvatske pčelare podržati te omogućiti potrošačima dostupnost svih informacija o podrijetlu i kvaliteti proizvoda. Petir je istaknula kako otpor koji se pruža usuglašavanju Direktive o medu na europskoj razini ne mora nužno značiti da Republika Hrvatska ne može pružiti potporu hrvatskim proizvođačima meda i pojačati aktivnosti vezane uz kontrolu podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda i ciljanim programima raditi na zaštiti pčela i jačati ulogu pčelara.
Petir je ministrici poljoprivrede uputila zastupničko pitanje o kontrolama podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda u Republici Hrvatskoj tj. procedurama i postupcima koji se provode pri kontroli meda koji se stavlja na tržište u Republici Hrvatskoj, nadležnim laboratorijima koji obavljaju ove analize i procedurama i metodama laboratorijskih istraživanja koje se provode kako bi se, između ostaloga utvrdilo i da su med proizveli hrvatski pčelari. Petir je zatražila i informacije o planiranim aktivnostima na ustrojavanju referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Republici Hrvatskoj, postojanjem kojega bi se hrvatskim pčelarima pri stavljanju meda na unutarnje tržište Unije i izvoza u treće države, smanjili troškovi i osigurala brža dostupnost rezultata analiza meda. Petir je zatražila i informaciju o aktivnostima i tijeku realizacije projekta „Hrvatska staklenka meda“ kojom se nastoji poticati dobrovoljno označavanja meda proizvedenog u Republici Hrvatskoj te izradi Hrvatskog peludnog atlasa koji bi omogućio utvrđivanje je li med proizveden u Hrvatskoj.
Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je da Republici Hrvatskoj postoji više ovlaštenih laboratorija koji imaju akreditiranu jednu ili više metoda za analizu kvalitete meda, te da do danas, nije iskazana potreba za osnivanjem jednog referentnog laboratorija za ispitivanje kvalitete meda. No, Petir kaže da su je upravo pčelari izvijestili kako se med na analize šalje izvan RH jer kod nas ne postoje dostatni kapaciteti za obavljanje istih analiza, posebice ukoliko je riječ o medu koji se izvozi i koji mora proći kontrolu u referentnom laboratoriju kakvog Hrvatska nema. Uzorci se šalju u laboratorij „Intertek Food Services GmbH“ (Applica), Bremen, što predstavlja znatno financijsko opterećenje za pčelare te su iz tog razloga pčelari više puta do sada adresirali potrebu uspostave referentnog laboratorija za analizu kvalitete meda u Hrvatskoj.
Ministarstvo poljoprivrede u svom odgovoru na zastupničko pitanje Marijane Petir navodi da u odnosu na procedure i postupke koji se provode pri kontroli meda koji se stavlja na tržište u Republici Hrvatskoj, za ispravnost deklaracije hrane koja se stavlja na tržište u Republici Hrvatskoj, odgovorna je fizička ili pravna osoba koja proizvod stavlja na tržište. Ukoliko osoba koja stavlja med na tržište nije sigurna u kvalitetu ili ispravnost deklaracije biljnog podrijetla meda, analizu može provesti u nekom od odobrenih laboratorija, koji su akreditirali metodu za peludnu analizu meda, koja uz senzoričke te fizikalno-kemijske analize, može potvrditi botaničko podrijetlo meda.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir ističe da prema njoj dostupnim informacijama u Republici Hrvatskoj trenutno nije moguće znanstveno utemeljenom metodom utvrditi izvornost određenog proizvoda/hrane (npr. vode, meda, maslinovog ulja, sira, vina, pršuta). U Centru za sigurnost i kvalitetu hrane na čijoj uspostavi se radi a nositelj aktivnosti je Nastavni Zavod za javno zdravstvo dr.Andrija Štampar provodit će se znanstvena istraživanja temeljena na prikupljanju uzoraka tla i vode s ciljem utvrđivanja karte izotopa, odnosno u svrhu određivanja izotopnog omjera karakterističnih elemenata.
Jedna od ključnih znanstveno – istraživačkih komponenti tog projekta je prikupljanje podataka, formiranje i obrada baze podataka izotopa s pet regionalnih područja u Hrvatskoj, kao temelj budućih analiza i utvrđivanja izvornosti proizvoda.
“U tom znanstveno-istraživačkom projektu prikupljaju se uzorci hrane (npr. med, maslinovo ulje), vode i tla na području Republike Hrvatske za potrebe izrade karte izotopa te informacijske baze hrvatskih autohtonih i ekoloških prehrambenih proizvoda, čime će se ostvariti preduvjeti za njihovu prepoznatljivost na domaćem i inozemnom tržištu“, pojašnjava Petir.
Ona kaže kako je održan sastanak predstavnika Zavoda sa predstavnicima Hrvatskog pčelarskog saveza radi osiguranja uzoraka meda, tla i vode predviđenih za provođenje istraživanja na Projektu, a također je potpisan i Sporazum o njihovoj međusobnoj suradnji. „Upravo sadržaj te suradnje trebala bi biti uspostava Hrvatskog peludnog atlasa jer se na području cijele RH prikupljaju uzorci s ciljem utvrđivanja peludnih svojstava kako bi se došlo do markera koji su jedinstveni za RH“, pojašnjava Petir koja potiče Ministarstvo poljoprivrede da se aktivno uključi u taj projekt.
Kako bi se pčelarima omogućila lakša dostupnost analiza meda i drugih pčelinjih proizvoda, kroz Nacionalni pčelarski program osigurana su sredstva za sufinanciranje istih. Putem „Mjere za potpore laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda, s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost“, osigurana su sredstva u iznosu 59.000 eura (protuvrijednost u kunama), za svaku godinu provedbe programa. Pčelarima se osigurava povrat troškova analize u iznosu do 90 % prihvatljivog troška ispitivanja po uzorku. Isto tako, kroz Nacionalni pčelarski program osigurana su sredstva za kontinuiranu edukaciju pčelara za senzoričke analize meda, a korisnicima Mjere je omogućen povrat do 90% troška edukacije.
S ciljem veće prepoznatljivosti meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima, 2018. godine, Hrvatski pčelarski savez pokrenuo je projekt „Nacionalna staklenka za med“, kojega podupire i Ministarstvo poljoprivrede. U nacionalnoj staklenci za med, volumena 720 ml, 580 ml i 370 ml, nalazi se med isključivo s hrvatskih pčelinjaka, označen naljepnicom „Med hrvatskih pčelinjaka“ i jedinstvenim serijskim brojem, putem kojega, pomoću internetske aplikacije www.med.haPih hr, potrošač može provjeriti, koji je pčelar stavio med na tržište te gdje je med proizveden. Korisnici nacionalne staklenke mogu biti i korisnici zaštićene oznake izvornosti hrvatskog meda. Kontrolu korisnika nacionalne staklenke provodi Hrvatski pčelarski savez. U više od dvije godine provedbe ovoga projekta, 973 pčelara koristilo je ukupno 838.992 komada Nacionalnih staklenki.
Program „Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka“ provodi se s ciljem podizanja razine znanja o važnosti meda, kao sastavnog dijela pravilne i nutritivno povoljnije prehrane, educiranja učenika o važnosti pčelarstva za poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost te promocije meda lokalnih proizvođača, koji je pakiran u Nacionalnu staklenku. Do sada su u Programu sudjelovale 853 osnovne škole s ukupno 107.598 učenika prvih razreda, kojima je dodijeljen med od 597 pčelara.