Obilježena 78.obljetnica stradanja stanovnika Zrina - Marijana Petir

Sedamdeset i osma obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu, 12. rujna u Zrinu, a nazočila joj je zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir. Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. te 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin. Zastupnica Petir smatra da je nepravdu učinjenu Zrinjanima potrebno ispraviti te je u tom smislu uputila inicijativu Vladi Republike Hrvatske.

Misno slavlje predvodio je porečko-pulski biskup u miru Ivan Milovan u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, domaćim biskupom Vladom Košićem, generalnim vikarom i ravnateljem Zaklade za Zrin mons. Markom Cvitkušićem i petnaestak svećenika.

Ova obljetnica okupila je hodočasnike pristigle iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognane Zrinjane i njihove potomke.

Na početku sve okupljene, a posebno Zrinjane i potomke prognanih Zrinjana koji ovdje oplakuju svoje najmilije, pozdravio je biskup Košić poručivši kako smo se danas ovdje okupili da oplakujemo te mnogobrojne žrtve i Bogu ih prinosimo u svojoj molitvi i ovom misnom slavlju. Biskup je rekao i kako se mi ovdje nismo okupili pjevati i slaviti već oplakivati ubijene.

Biskup Milovan je podsjetio i kako je ovaj kraj nedavno doživio novu veliku patnju koju je prouzročio razoran potres. „No kada bi netko želio patnju koju je proživio Zrin 1943. opravdati nekom katastrofom koja se najedanput dogodila, koja bi bila plod afekta ili kakve izvanredne situacije, silno bi pogriješio. Mržnja prema Zrinjanima samo zato što se nisu željeli uključiti u poslušnike komunističke ideologije rasplamsavala se i danima prije tragičnih događanja oko svetkovine Male Gospe. Zločin koji je ovdje počinjen bio je planiran, s predumišljajem, a onaj sloj duše u kojoj prebiva osjećaj za pravednost i danas jeca jer dosad za taj zločin nitko nije odgovarao. Štoviše, i danas se s nekih mjesta nastoji ubiti sjećanje na stravični pokolj i progonstvo. No zaborava nema“, ustvrdio je biskup te u nastavku pročitao potresno svjedočanstvo unuka jednog Zrinjana o njegovom djedu kojeg su ubili 1943. godine.

Nakon popričesne molitve riječi zahvale u ime Zrinjana izrekao je biskup Petanjak. On je zahvalio biskupu Milovanu na dolasku i izrečenim riječima, ali i domaćem biskupu Košiću na tome što ustrajno drži uspomenu na Zrin i Zrinjane. Biskup je rekao kako ih još uvijek boli nepravda što se nakon toliko godina Zrinjani ne mogu vratiti u svoje mjesto i oduzeta im imovina nije vraćena. Pozvao je sve da se bore da i ta pravda dođe jednom na vidjelo te da se ustraju okupljati u Zrinu i čuvati uspomenu na sve poginule, nestalne i pokojne Zrinjane.