Hrvatska ima najveći potencijal za razvoj biogospodarstva u EU - Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravljao je na svojoj 45. sjednici održanoj u utorak, 14. prosinca 2021. godine o korištenju drvne sirovine, razminiranju šumskih površina i razvoju biogospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Predsjednica Odbora Marijana Petir rekla je kako su održivo korištenje i uporaba drvne sirovine te projekti koji se temelje na šumama ključni za realizaciju ekološke, ekonomske i socijalne uloge šuma i očuvanje ruralnog prostora. U preporukama za Nacionalni strateški plan, Europska komisija je istaknula kako Republika Hrvatska zahvaljujući bogatim izvorima biomase ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva. „Međutim, taj je potencijal trenutačno neiskorišten te posljednjih godina čak pokazuje određene znakove smanjenja. Ovo stanje potvrđuje i činjenica da je u 2017. godini u Republici Hrvatskoj cijeli biogospodarski sektor ostvario ukupni promet od 11 milijardi eura, s prometom od 52 000 eura po osobi, dok je taj prosjek u EU iznosio 127 000 eura po osobi“, rekla je Petir. Dominantni sektori hrvatskog biogospodarstva su poljoprivreda i proizvodnja hrane, pića i duhana, no nismo u dovoljnoj mjeri prepoznali i iskoristili druge izvore biomase, uključujući i one iz šumarskog sektora. Petir ističe da nam je upravo zato Europska komisija preporučila da iskoristimo mogućnosti biogospodarskog sektora za promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući ovdje i održivo šumarstvo. „Ne smijemo zaboraviti da je šumarstvo, uz poljoprivredu, djelatnost, usko vezano uz ruralna područja i da se svaka aktivnost u šumarstvu automatski prelijeva na ruralno područje u kojemu se obavlja i time utječe i na stanovnike ruralnih područja“, rekla je Petir.

Šime Mršić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede istaknuo je kako je iz Mjera ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. ukupno odobreno 740,5 milijuna kuna za provedbu aktivnosti u šumarskom sektoru. U narednom programskom razdoblju planiran je nastavak financiranja dosadašnjih mjera, te nova mjera koja će osigurati potporu za ograničenja u gospodarenju šumama. Gotovo 50 000 hektara šuma i šumskog zemljišta trenutno je radno nedostupno zbog minski sumnjivih površina, čime je blokirano gotovo 8,5 milijuna m3 drvnih zaliha. Iz naknade za općekorisne funkcije šuma u razdoblju od 2016. – 2021. ukupno je uloženo 308,5 milijuna kn i razminirano 3130 hektara ovog zemljišta. U planu je nastavak aktivnosti, kao i potpora opremanju vatrogasnih zajednica i financiranje znanstvenih i stručnih radova iz područja šumarstva.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja financiralo je razminiranje zaštićenih područja kroz 3 projekta iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK) u vrijednosti od 940 milijuna kuna, kojima je razminirano 56 km2 šuma i šumskog područja, a do kraja provedbe projekata koji su u tijeku razminirat će se još 1700 ha šuma i šumskog zemljišta, rekao je Mario Šiljeg, državni tajnik. U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova  planira se za razminiranje uložiti oko 825 milijuna kuna u narednom razdoblju. U suradnji s Hrvatskim šumama u narednom razdoblju kroz OPKK planiran je iznos od 105 milijuna kuna za izradu šumskogospodarskih planova kojima bi se odredilo provedbene ciljeve i mjere za ciljane vrste i staništa. Iz OPKK  Ministarstvo je raspisalo 35 poziva ukupne vrijednosti 9,4 milijarde kuna, od toga za poduzetništvo 25 poziva u vrijednosti 8,1 milijardu kuna, a kojima su obuhvaćena i 193 subjekta iz sektora drvne industrije koji su ostvarili pravo na bespovratnu pomoć u vrijednosti od 516 milijuna kuna za sufinanciranje istraživanja i razvoja, primjene novih tehnologija, jačanje konkurentnosti i održivu proizvodnju i obradu drveta.

Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma istaknuo je kako se načini upravljanja hrvatskim šumama u velikom dijelom podudaraju s novom europskom Strategijom za šume. „Naše šume prirodno se obnavljaju, no potrebno je riješiti problem upravljanja šumama koje su u zadnjem dobnom razredu, a koje gube svoje općekorisne funkcije i kojima pada vitalnost“, rekao je Jakupčić i dodao kako ove – „stare šume“ imaju veliku ekonomsku i gospodarsku vrijednost za drvno prerađivački sektor i potrebno ju je iskoristiti. Pojasnio je kako se prodaja drvnih sortimenata provodi putem godišnjih javnih natječaja odlukom Uprave društva o načinima i uvjetima prodaje sortimenata, a sve u skladu s odrednicama Pisma razumijevanja potpisanog s Udruženjem drvnoprerađivačke industrije pri HGK. „Ovakav model sukladan je Strategiji razvoja prerade drva i prodaje namještaja 2018. – 2020. godine.  Produljenjem rokova plaćanja za preuzetu drvnu sirovinu i stagnirajućim cijenama, Hrvatske su šume u bitnome utjecale na očuvanje konkurentnosti drvoprerađivača“, zaključio je Jakupčić.

„U Republici Hrvatskoj minski je sumnjivo još 208,8 km2 koji su raspoređeni u 7 županija na području 38 jedinica lokalne samouprave, a ova područja obilježena su s 8022 oznake minske opasnosti“, rekao je Davor Laura iz Hrvatskog centra za razminiranje istaknuvši kako se Republika Hrvatska, kao potpisnica Otawske konvencije obvezala na potpuno uklanjanje minski sumnjivih površina do 1. ožujka 2026. godine.

Na probleme vezane uz prenamjenu poljoprivrednog u šumsko zemljište upozorila je potpredsjednica Odbora, Ružica Vukovac. Upozorila je i na prekomjernu sječu šuma u RH, potrebu prilagodbe normativnog okvira za šume, na način kojim bi se osigurala dostupnost točnih informacija o stanju hrvatskih šuma, te na potrebu ambicioznijeg planiranja pošumljavanja. Zaključila je kako za ostvarenje punog biogospodarskog potencijala Republika Hrvatska treba osigurati kvalitetno i funkcionalno korištenje šumskog i poljoprivrednog zemljišta.

Potrebno je poticati finalizaciju proizvodnje u drvnoj industriji, a što trenutni model raspodjele drvne sirovine ne osigurava, zato ga treba izmijeniti kako bi se osigurala dostupnost  drvne sirovine proizvođačima koji u proizvodnji stvaraju dodanu vrijednost, rekli su članovi Odbora Josip Đakić i Siniša Jenkač.  U tom smislu potrebno je mijenjati rangove finalizacije. Jenkač je upozorio i na potrebu stvaranja zakonodavnog okvira kojim bi se spriječilo nelegalno devastiranje privatnih šuma.

Vilim Matula podsjetio je na aktivnosti braniteljske Udruge Vidra vezane uz prekomjernu sječu na području Crne Mlake, Varoškog luga, Bilogore i Sljemena i rekao kako starim šumama treba upravljati, no ne treba ih sječi.

Stipan  Šašlin rekao je kako FSC Certifikat, čiji nositelj su Hrvatske šume od 2002. godine, potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Na osnovu  pritužbi o prekomjernoj sječi šuma, međunarodna inspekcija pregledala je preko 100 lokacija te je utvrđeno da se istima gospodari sukladno šumsko- gospodarskim osnovama, za svaku od pregledanih lokacija.

Za ispunjenje europske zelene ambicije potrebna je tješnja suradnja nadležnih ministarstava, rekao je predsjednik saveza Udruga privatnih šumovlasnika, Zdenko Bogović. Dodao je kako su privatni vlasnici marginalizirani u postupcima izrade nacionalnog zakonskog okvira i prilagodbi europskim Direktivama, a istovremeno se očekuje njihov doprinos postavljenim  ciljevima. Uz navedeno je rekao kako će provedba Direktiva o staništima i pticama utjecati na 30% smanjenje sirovine za drvnu industriju.

Uz održivo, potrebno je i aktivno upravljanje šumama, rekla je predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Silvija Zec. Dodala je kako klimatske promjene dovode u pitanje i obnovu šumskih sastojina, koje dodatno ugrožavaju i neke invazivne vrste, pa su se produžili i postupci obnove šuma. Hrvatskim šumama i šumarima potrebna je snažnija medijska potpora koja će prepoznati aktivnosti održivog upravljanja šumama.

Marijana Petir je pozvala na bolje planiranje sredstava iz mjera ruralnog razvoja za šumarstvo te je upozorila na komplicirane javne natječaje koji utječu na slabu iskorištenost sredstava, a to je posebno izraženo kroz Mjeru 8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma. Upozorila je i na važnost ulaganja u šumsku infrastrukturu (operacija 4.3.3.), posebice u  neodržavane šumske putove koji su često prepreka vatrogascima prilikom gašenja požara te je pozvala na postavljanje kamera tamo gdje one nedostaju. Postavila je i upit o izradi nove Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH i pripadajućeg Akcijskog plana, kao i o planiranoj strukturi ulaganja u drvno prerađivački sektor. Upozorila je na pojavu bolesti šuma kestena u Sisačko-moslavačkoj županiji kao i na važnost njihova očuvanja i zaštite. Rekla je da u predstavkama koje je Odbor dobio, više puta je u pitanje dovedena zakonitost i način rada Povjerenstva za provedbu Pisma razumijevanja sklopljenog između Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK i Hrvatskih šuma te je zatražila očitovanje o tome.

Krunoslav Jakupčić je rekao kako će se nakon usvajanja Strategije modificirati model raspodjele drvne sirovine. Mario Šiljeg odgovorio je kako su dosadašnji pozivi za jačanje konkurentnosti u okviru OPKK imali iste kriterije za sve industrije, a u narednom razdoblju dodatno će se vrednovati okolišno klimatski parametri, kao i proizvodnja proizvoda s dodanom vrijednošću, posebno namještaj  koji se u tom smislu smatra dugotrajnim ponorom ugljika. Podsjetio je i na projekt koji zajednički provode Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo poljoprivrede vezan uz neutralizaciju emisija ugljika od turističkog prometa, a  temeljem kojih procjena bi kompenzacija neutralizaciji svih turističkih dolazaka u RH, bila sadnja 1,1 milijun stabala. Šime Mršić odgovorio je kako se uskoro očekuje raspisivanje natječaja za izvođenje poslova Nacionalne inventure šumskih resursa, a pokrenut je i postupak izrade Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja u RH i Akcijskog plana.

Snimka sjednice dostupna  na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=_4TMQAvl_DI