Izazovi visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva - Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u petak, 23. veljače tematsku sjednicu pod nazivom „Izazovi visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva“ čije održavanje je inicirao Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće se s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja, što zahtijeva širu raspravu svih dionika sektora, sagledavanje trenutnog stanja, mogućnosti i prilika za nadolazeće razdoblje. Sudionici su raspravljali o doprinosu edukacije i primjene stručnih i znanstvenih znanja u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu, korištenju novih proizvodnih trendova, suradnji gospodarskih subjekata s visokoškolskim ustanovama, te potrebi modernizacije studijskih programa, kao  preduvjetu za popularizaciju visokoškolskog obrazovanja u ovim sektorima i bolje pozicioniranje poljoprivredne, šumarske i veterinarske struke na tržištu rada.

Uvodno je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir,  istaknula kako se visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće se s brojnim izazovima, na koje još uvijek nismo pronašli odgovarajući odgovor, a koji imaju itekako veliki utjecaj ne samo na sektore poljoprivrede, prehrambene industrije, šumarstva i veterinarstva već i na ruralna područja na koja su ovi proizvođački sektori većim dijelom naslonjeni – a koja su, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europskoj uniji sve više izložena depopulaciji i pravo je pitanje možemo li te trendove preokrenuti i što trebamo poduzeti.

„Uvažavajući utjecaj koji su, gospodarski i trgovinski tokovi, ali i razne krize kojima je poljoprivreda bila izložena – imali na gašenje proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, opravdano je postaviti pitanje bi li snažniji utjecaj edukacije, prijenosa znanja, informiranja, korištenja novih tehnologija, te primjene novih dostignuća u proizvodnji,  kod poljoprivrednika koji su se suočili s izazovima konkurentnosti, zaustavili gašenje njihove poljoprivredne proizvodnje.“ – istaknula je Petir i dodala kako je u EU u razdoblju od 2010. – 2020. godine s radom prestalo 3 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, na dnevnoj razini u Uniji prestane s radom 800 poljoprivrednih gospodarstava, a Hrvatska je u promatranom desetogodišnjem razdoblju ostala bez 90 000 poljoprivrednih gospodarstava.

U tom segmentu, Petir je naglasila, uloga znanosti je podcijenjena, a njen potencijal nije prepoznat, jer znanost nam može ponuditi odgovore na izazove klimatskih promjena, elementarnih nepogoda, visoku ambiciju europskog Zelenog plana, reformu Zajedničke poljoprivredne politike, promjene planirane u upravljanju šumama, nepoštena kretanja na unutarnjem europskom tržištu koja su izazvana, između ostalog i trgovinskim ugovorima s trećim državama, koji dovode europske poljoprivrednike u neravnopravan položaj.

„Zato nam je važno upravljati procesima prijenosa znanja, kako na visokoškolskoj razini, tako i kroz cjeloživotno obrazovanje jer i održivo, potrajno  upravljanje šumama, kao i navodnjavanje, prihrana bilja ili suzbijanje bolesti, ali i upravljanje visokosofisticiranim traktorima i priključcima vrijednim na stotine tisuća eura, zahtijevaju posebna znanja koja dionicima sektora netko treba prenijeti. Dodatno, a promatrajući recentne trendove -većina studenata veterine želi se baviti malim životinjama, što otvara pitanje tko će liječiti velike životinje i biti potpora našim stočarima u proizvodnji hrane ako veterinarske usluge neće biti dostupne“, rekla je Petir i dodala kako o brzini našeg odgovora na ovu potrebu ovisit će i krajnji rezultat transformacije sektora prema održivosti. Ona je istaknula kako je jasno da nam treba više stručnjaka koji će svojim znanjem i savjetima usmjeravati i olakšavati rad našim poljoprivrednicima, no i da je pitanje svih pitanja kako zainteresirati mlade da upišu studij agronomije, veterine, šumarstva, jer se visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja.

„Izazovi nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja u tom području, a nastavno na to negativna demografska kretanja u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu s vidljivim padom broja učenika još više otežavaju situaciju“ – rekao je dekan Agronomskog fakulteta, Ivica Kisić i dodao kako posljednje tri upisne godine upravo svjedoče o tome jer se od akademske godine 21/22  do 23/24 ukupna upisna kvota sa 90,2% spustila na 69,5% ukupne kvote Agronomskog fakulteta, a slično je i na ostalim institucijama koje obrazuju u području agronomije, dok dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da 48,56% ovogodišnjih brucoša dolazi iz Grada Zagreba. „Sve navedeno nameće pitanje ima li djece u ruralnim sredinama i kako ih motivirati za nastavak obrazovanja u poljoprivredi“, rekao je Kisić.

„U Republici Hrvatskoj postoji veliki potencijal povezivanja zelene i plave Hrvatske, postojeći studijski programi pružaju mogućnost obrazovanja u području agroturizma, dok kod „zelenih zanimanja, upravo agronomski fakulteti trebaju biti glavni pokretači i dati najveći doprinos“ – rekao je Kisić ukazavši na važnost stavljanja neiskorištenih poljoprivrednih zemljišta u funkciju proizvodnje, ali i ključnu ulogu države i ministarstava, koja moraju poduprijeti nastojanja popularizacije poljoprivredne struke i osvještavanja javnosti o njenoj važnosti. Dodatan doprinos istome dalo bi i povezivanje velikog broja institucija u Republici Hrvatskoj u regionalne centre kompetentnosti koji bi bili usmjereni na određeni sektor unutar kojeg bi izvodili obrazovanje. Uz navedeno, bez pomoći države, resornih ministarstava, komora, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao i ostalih dionika nije moguće kvalitetno osmišljavanje tržištu potrebnih programa, pa je u tom smislu potrebno prepoznati važnost cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednika, ali i potrebu modernizacije studijskih programa.

Kisić je ukazao na važnost dijaloga i razmjena ideja među gospodarstvenicima, profesorima, znanstvenicima, političarima i drugim relevantnim dionicima, a sve sa ciljem identificiranja problema i pronalazaka rješenja kako osvijestiti javnost na važnost edukacije mladih koji će svoja znanja iskoristiti za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje. Neizostavan dio u ovom nastojanju je prepoznatljivost agronomske struke na tržištu rada.

„Za 52 000 poljoprivrednika u Hrvatskoj  koji se nalaze u Upisniku nisu poznati podatci o njihovom stupnju obrazovanja, no primjetan je trend pada broja poljoprivrednika sa završenom osnovnom školom“ – rekao je  Mladen Pavić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede i dodao kako se zainteresiranost za srednjoškolsko  obrazovanje u sektoru poljoprivrede poboljšala, no isto na visokoškolskoj razini još nije postignuto. Ministarstvo poljoprivrede podržava mlade u nastavku visokoškolskog obrazovanja pa je u okviru Projekta „Stipendiranje studenata viših godina poljoprivrednih smjerova na visokoškolskim institucijama na području Slavonije, Baranje i Srijema ukupno dodijeljeno u sedam godina 4000 stipendija.

„Organizacija studija, broja studijskih programa, broja studenata, te usklađenosti kurikuluma s potrebama tržišta rada i društva u cjelini u rukama je visokih učilišta, a Ministarstvo znanosti i obrazovanje izmijenilo je arhitekturu visokoškolskog obrazovanja kako bi ju prilagodilo stvarnim potrebama tržišta“ – rekao je Ivica Šušak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Upozorio je na drastičan pad broja studenata i istovremeni rast broja programa i zaposlenih na fakultetima agronomije i dodao kako bi bilo dobro utvrditi cijenu studija i jasne standarde kvalifikacija, modernizirati studijske programe i uskladiti ih s tržištem rada, a na isto bi odgovor trebale dati upravo visokoškolske ustanove.

„Veliki broj studijskih programa pokazatelj je hiperprodukcije dodjele dopusnica za studije, što je dovelo do pada kvalitete nastave“ – rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ukazavši na važnost transfera znanja između znanstvenih institucija i gospodarstva koji mora biti pokretač rasta produktivnosti hrvatske poljoprivrede. Podsjetio je na značajan pad dohotka po jedinici rada u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj i dodao kako bi rast dohotka mogao utjecati i na veći interes za obrazovanje u ovim sektorima.

„Potrebno je mijenjati strukturu poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i dati snažniju potporu mješovitim poljoprivrednim gospodarstvima“ – rekao je član Odbora, Stipan Šašlin i dodao kako su se upravo ova gospodarstva pokazala najotpornijima u kriznim vremenima. Istaknuo je kako preuska specijalizacija visokoškolskog obrazovanja ne može pružiti adekvatan odgovor na potrebe ovih gospodarstava, pa u tom smislu treba razmišljati o njenoj prilagodbi.

„Za sve gospodarske sektore postavljeni je zahtjev kvalificirane radne snage, osim za poljoprivredu“ – rekao je Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti i dodao kako 90% nacionalnih resursa u Republici Hrvatskoj spada upravo u tu primarnu gospodarsku djelatnost, pa je isto potrebno vrednovati. „Agronomska struka izgubila je dignitet, a vraćanjem digniteta privukli bismo i više studenata u visokoškolsko obrazovanje“, rekao je Zmaić.

„Rast interesa za visokoškolsko obrazovanje u poljoprivredi poduprla bi i obveza zapošljavanja agronoma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“ – rekao je rektor osječkog Sveučilišta, Vlado Guberac, ukazavši i na probleme, vezane uz državnu maturu i provedbu razredbenog ispita, koji uzrokuju poteškoće kod upisa na fakultete.

„Veliki broj studijskih programa potreban nam je zbog niske produktivnosti u proizvodnji u različitim sektorima“ – rekao je Nikola Linić, student Agronomskog fakulteta i dodao kako bi poboljšanje kvalitete života na ruralnim područjima bio poticaj mladima, ne samo za studiranje poljoprivrede, već i za život na ruralnim područjima.

U raspravi su sudjelovali i Boris Maleš, prorektor Sveučilišta u Splitu, Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore, Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Branka Levaj, obnašateljica dužnosti dekana Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Andrijana Rebekić, prorektorica Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Danijela Horvatek Tomić, ravnateljica Agencije za visoko obrazovanje i Marcela Andreata-Koren, dekanica Veleučilišta u Križevcima.

Snimka sjednice dostupna je na You Tube kanalu Hrvatskoga sabora: https://www.youtube.com/watch?v=CM5UZCzqlbc