Digitalizacija ruralnog prostora preduvjet je razvoja hrvatskog sela - Marijana Petir

Zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir rekla je prilikom rasprave o Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, da se u narodu kaže, kako se niti majka ne osvrne na dijete ako ne zaplače, te da će zato svoj govor posvetiti ruralnom prostoru, jer bez obzira što su predlagatelji Strategije detektirali probleme i u svoje analize uvrstili stanje koje danas jest u ruralnom prostoru i poljoprivredi kad govorimo o digitalizaciji, ipak je stava da još ima prostora da se i kroz saborsku raspravu dođe do nekih novih ideja i rješenja. „Mi smo na Odboru za poljoprivredu više puta raspravljali o ovoj temi, posebice nakon što nam je Europska komisija poslala preporuke na Nacionalni strateški plan o kojima smo imali s njima razmjenu stajališta“, rekla je Petir i podsjetila kako je Hrvatska na 20. mjestu državama članicama prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije bila u 2020. godini, dok su u digitalnom području, povezivost i digitalne javne usluge, dva područja sa najslabijim rezultatima.

„Kada govorimo o digitalizaciji poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj onda moramo reći da je ona ograničena, a s druge strane smo svjesni da bi kada bi postojala, pružila bi se  mogućnost za poboljšanje gospodarske održivosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede uz očuvanje okolišne održivosti što su i neki ciljevi koje smo si mi zadali Strategijom poljoprivrede“, rekla je Petir.

Ona je stava da poboljšanje pristupa brzom širokopojasnom Internetu može doprinijeti privlačnosti ruralnih područja za život i premošćivanju jaza između ruralnih i urbanih područja koji je primjetan ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj EU i to je razlog zašto je Europska komisija i donijela Dugoročnu viziju za ruralna područja. Izrazila se je slikovito i rekla da sve dok imamo situacije da moramo visiti sa drveta ili se penjati negdje na prozor da bi uhvatili signal za Internet, to sigurno onda nije referenca da ćemo nekog zadržat na hrvatskom selu ili privući nove stanovnike sela i tu moramo uložiti dodatne napore, jer prema podacima koji su dostupni, ta pokrivenost ruralnih prostora u Hrvatskoj sa brzim širokopojasnim internetom je još dosta slaba. „Prema podacima, koje je nama kao Odboru za poljoprivredu dostavila Europska komisija zaključno sa 2019. godinom, svega 34,5% ruralnih kućanstava ima pristup brzom širokopojasnom internetu u odnosu na 85,6% od ukupnog broja kućanstava u RH. I zbog toga smatram da taj digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina jest problem koji, ako se ne ublaži, može dovesti do digitalne i socijalne isključenosti i kočiti razvoj ruralnih obrta i tvrtki, te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a naši ciljevi su upravo suprotni – da ih podupremo“, rekla je Petir. Istaknula je kako je važno da pri uvođenju brzog širokopojasnog Interneta u ruralnim područjima ostvarimo sinergiju različitih izvora financiranja.

Odbor za poljoprivredu na to je i pozvao, ne samo kod digitalizacije, nego i kod drugih infrastrukturnih projekata, jer Europski fond za ruralni razvoj ne može financirati sve potrebe ruralnog prostora koje su iskazane. Navela je da se primjerice širenjem e-trgovine u ruralnim područjima podupire promicanje kratkih lanaca opskrbe hranom i lokalnih poljoprivrednih proizvoda, što je ditrektna pomoć našim poljoprivrednicima. Pozitivan primjer su Međimurski štacun iz Međimurske županije i Pun ceker iz Sisačko-moslavačke županije, a u Hrvatskoj je uspostavljena i digitalna tržnica, tržnica.hr s pomoću koje potrošači mogu pronaći lokalno proizvedene proizvode, a uz veću promociju takvog modela bi se mogla povećati i zainteresiranost naših potrošača koji bi uz proizvođače, mogli imati korist od takve  besplatne platforme.

„Međutim, smatram da je potrebno prevladati brojne izazove kako bi se iskoristile prednosti digitalne tehnologije i na nacionalnoj razini iskoristilo tehnološko vodstvo EU u satelitskoj tehnologiji, kao što je šira upotreba precizne poljoprivrede ili bolje praćenje i optimizacija postupaka poljoprivredne proizvodnje“, zaključila je Petir.