Hrvatska će proglasiti Isključivi gospodarski pojas - Marijana Petir

Hrvatski sabor raspravio je danas Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru i Izvješću o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

Zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir podsjetila je da je proglašenje isključivog gospodarskog pojasa pravo države članice koja ima izlaz na more u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora. Dakle, to je pravo i Hrvatske i Italije. U želji da bolje gospodari živim bogatstvima Jadrana i zaštiti morski okoliš, Hrvatska je 3. listopada. 2003. proglasila svoj Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas koji sadrži sve bitne elemente isključivog gospodarskog pojasa.

„Talijani do sada nisu imali proglašenu takvu razinu zaštite u svom djelu mora što je imalo negativan utjecaj i na njihov i na naš dio mora jer su zbog nepostojanja zaštite, u njihov dio mora mogle slobodno ulaziti ribarice iz trećih zemalja i nesmetano loviti ribu što je posljedično utjecalo na sve lošije stanje ribljeg fonda i predstavljalo je opasnost za morski okoliš ali je utjecalo i na sigurnost i u našem djelu mora“, rekla je Petir.

Ona je istaknula da su naše vode, otkako smo ušli u EU, postale europske ribolovne vode. Talijanske vode, koje nisu bile zaštićene na isti način, bile su međunarodne vode a donošenjem odluke s talijanske strane o proglašenju IGP, one će postati europske ribolovne vode. Stoga će se trećim flotama, koje nemaju sporazum s EU-om, u potpunosti ograničiti ribarenje u Jadranu, što će pozitivno utjecati na riblje stokove.

„Zato bih rekla da je za mene činjenica da ćemo proglasiti Isključivi gospodarski pojas i mi i Italija istovremeno, prilika da dodatno zaštitimo resurse koji se nalaze u Jadranu, ali i da njima upravljamo na racionalniji i održiviji način“, rekla je Marijana Petir i istaknula da je to razlog da Odluci o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa „damo potpunu potporu i da nastavimo raditi na unapređenju i jačanju kapaciteta praćenja stanja sigurnosti, zaštite i održivosti Jadranskog mora“. Možemo otići i korak dalje u procjeni dodatnih potreba, kako ljudskih, tako i tehničkih, istraživačkih i financijskih kojima bismo dodatno pridonijeli ukupnosti prava kojima ćemo raspolagati donošenjem ove Odluke, a posebice u odnosu na članak 73. Stavak 1. Konvencije UN o pravu mora.

„Kao što sam članak govori, Isključivi gospodarski pojas omogućava nam ostvarivanje naših suverenih prava što je prilika za unaprijeđenje zaštite naših ribolovnih resursa jer su sve riblje vrste u Jadranu u stanju prekomjernog izlova. Zato sam uvjerena da proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa možemo unaprijediti zaštitu ribolovnih resursa, te zaštitu morskog dna i morskog okoliša. To je potrebno, jer su stokovi srdele i inćuna u lošem stanju, i premda bilježimo napredak kod stokova oslića, trlje, jadranske kozice, to nije slučaj sa škampima“, rekla je Petir.

Naglasila je da je iz ovih podataka jasno da opcija koja se spominjala u raspravi a referirala se je da višak ribe možemo, temeljem ugovora s EU dati nekoj trećoj zemlji, nije realna, jer su na snazi mjere za smanjivanje ulova za oporavak stokova. Naši višegodišnji planovi upravljanja koji se temelje na prostorno vremenskom ograničavanju, a ne na kvotama, omogućavaju nam da kroz njih vodimo računa o ekološkoj komponenti održivosti, ali moramo voditi istovremeno računa i o socijalnoj i ekonomskoj komponenti što novi višegodišnji plan za Jadran koji je u pripremi treba akceptirati.

Da podsjetimo, u Jadranu su na snazi mjere prostorno vremenske zaštite  – ograničenje lova za plivičare na 180 dana godišnje i 20 dana mjesečno po plovilu. Uredbom GFCM  (Opća komisija za ribarstvo Mediterana) za cijeli Jadran je uvedeno ograničenje od 144 dana po plovilu za ciljani ribolov srdele i 144 dana za ribolov inčuna. Ribolov je zabranjen u vrijeme mriješćenja srdela i inćuna. ​

Komisija je Uredbom o utvrđivanju višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove pokušala uvesti kvote u Jadran, no od toga su odustali  između ostalog i zbog protivljenja Hrvatske.

Ribarstvom u EU upravlja se temeljem pravila Zajedničke ribarstvene politike čiji je sastavni dio i briga o ribljim stokovima i morskom okolišu. Isto tako, procjenu stanja stokova u Jadranu provodi Znanstveni savjetodavni odbor Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja, ali i znanstveni, tehnički i ekonomski odbor kao savjetodavno tijelo Europske komisije u kojemu su i naši znanstvenici i sudjeluju u procesu procjene stanja stokova i prijedlozima za njihovo poboljšanje.

„Treba nastaviti s brigom o zaštiti prirodnih resursa Jadrana i suradnjom vezano za održivo ribarstvo što je u fokusu Hrvatske a dobar primjer je da smo zajedno s Italijom uz podršku Europske komisije proglasili zone zabrane ribolova u području Jabučke kotline i na takvim inicijativama treba i nadalje raditi“, zaključila je Petir.