Hrvatska delegacija nije podržala Zeleni karton na konferenciji u Danskoj - Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir te članovi Odbora Ivana Ribarić Majanović i Petar Šimić, sudjelovali su na Međuparlamentarnoj konferenciji o Transformaciji prehrambenih sustava EU-a, koja je u o okviru parlamentarne dimenzije danskog predsjedanja Vijećem EU, održana u Billundu, 11. i 12. rujna 2025.

U okviru Konferencije, izaslanstva nacionalnih parlamenata su posjetila KMC zadrugu kojom upravljaju i čiji su vlasnici danski proizvođači krumpira. Zadruga posluje više od 90 godina, u njoj se uzgajaju, razvijaju i proizvode sastojci na bazi krumpira koji se distribuiraju u više od 80 zemalja svijeta. KMC okuplja 900 proizvođača koji krumpir uzgajaju na 45 000 hektara i veliki su pobornik novih genomskih tehnika kao i Dansko predsjedništvo Vijećem EU koje želi ubrzati donošenje Uredbe o novim genomskim tehnikama i potaknuti Europsku komisiju na izradu Akcijskog plana za hranu biljnog podrijetla usmjerenog prema iskorištavanju potencijala za konkurentnost i stratešku autonomiju EU-a. Na konferenciji je na tom tragu predložena inicijativa Zelenog kartona koju hrvatska delegacija nije podržala.

„Klimatski izazovi mijenjaju načine na koje proizvodimo i koristimo hranu, što zahtijeva i inovacije u proizvodnji hrane“ – istaknula je Connie Hedegaard, bivša danska ministrica klime, okoliša i energije i bivša povjerenica Europske komisije za klimu, koja je moderirala Konferenciju. Istraživanja o novoj i održivijoj proizvodnji hrane, utemeljena na povećanju udjela proteina u ishrani ljudi, predstavio je Rasmus Munk, osnivač i vlasnik inovacijskog centra za hranu SPORA. O utjecaju koji bi povećanje udjela biljne ishrane u Europi imalo na očuvanje proizvodnih resursa, govorio je profesor Christian Bugge Henriksen koji je posebno naglasio potrebu tranzicije lanca opskrbe hranom prema biljnoj proizvodnji, čime bi se povećala potražnja za ovim proizvodima i potaknula njihova proizvodnja. Kako je rekao, to su i razlozi zbog kojih je važno na EU razini donijeti Akcijski plan kojim bi se uredila provedba potrebnih aktivnosti. O važnosti izrade prehrambenih smjernica na nacionalnim razinama i njihovog usklađivanja na EU i svjetskoj razini, kao i nužnosti osiguranja dostupnosti i priuštivosti biljne ishrane za potrošače, govorio je istraživač WWF Global Science, Brent Loken. O nužnosti poticanja mješovitih poljoprivrednih gospodarstava govorila je europarlamentarka iz grupacije Zelenih, Anna Strolenberg, koja je rekla kako reforma Zajedničke poljoprivredne politike ne nudi odgovarajuća rješenja, te da o poljoprivredi, klimi, prehrambenim navikama, prehrambenoj industriji treba raspravljati u paketu kako bi se garantirala sigurnost opskrbe hranom, cirkularnost unutar sektora, a zdrave prehrambene navike postale naša svakodnevnica. Rad danskog prehrambenog start-upa MATR, koji se bavi istraživanjem biljne ishrane, inovacijama, inženjerstvom i povezivanjem istoga s prehrambenom industrijom, za čiji rad je Europska investicijska banka osigurala 20 milijuna eura,  predstavila je jedna od osnivačica, Randi Wahlsten.

„U složenim geopolitičkim odnosima i ratovima kojima je Europa okružena, a koji dovode do prekida u lancima opskrbe hranom, uz jačanje obrambene sigurnosti, važno je jačati i prehrambenu sigurnost jer one koji nas trebaju braniti treba netko hraniti, a to su naši poljoprivrednici“, rekla je Marijana Petir u okviru rasprave o smanjenju strateške ovisnosti i jačanja europske sigurnosti hrane. „Zato se moramo okrenuti stavljanju u funkciju vlastitih proizvodnih resursa kako bi proizvodili dovoljno hrane po pristupačnim cijenama za naše građane i smanjili ovisnost o proizvodima iz trećih zemalja koji ne udovoljavaju EU standardima proizvodnje te predstavljaju problem i za europske poljoprivrednike i za potrošače“, istaknula je Petir. Ona je dodala da transformacija europskog poljoprivrednog sektora mora ići u smjeru veće podrške malim poljoprivrednicima koji proizvode na održiv način i čuvaju ruralni prostor, te im je potrebno osigurati poštene uvjete na tržištu kako bi njihov proizvod kroz kratke lance opskrbe hranom stigao od polja do stola. „Zajednička poljoprivredna politika već sada uvelike doprinosi očuvanju okoliša i klime, pa smatramo kako podrška proizvodnji biljne i proteinske hrane ne bi smjela implicirati smanjenje stočarske proizvodnje i biti izgovor za primjenu novih genomskih tehnika, kojima se na mala vrata uvodi GMO i patentiranje sjemena, čemu se protivimo, jer bi to moglo stvoriti ovisnost proizvodnje hrane o multinacionalnim kompanijama i imati bespovratan utjecaj na okoliš“ – rekla je Petir i dodala da poljoprivrednici nisu problem nego rješenje te baš zato moramo voditi računa o njihovom socio-ekonomskom položaju, ne stvarati im nove obaveze i uzeti u obzir već postojeća rješenja zdrave prehrane kao što je to mediteranska prehrana, koja je upisana i na listu UNESCO-a.

Gijs Schilthuis, direktor za održivost Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije je, govoreći o važnosti proteinskog sektora, rekao da će nova bio rješenja osigurati dodatnu potporu ne samo poljoprivrednom, već i sektoru bioekonomije. „Potreban nam je sistemski pristup koji će kroz nacionalne, regionalne i lokalne kompetencije osigurati ekonomski rast i održivost“ – rekao je Schilthuis i dodao kako su za isto planirana dodatna izdvajanja za istraživanje i inovacije u novom Višegodišnjem financijskom okviru.

Marijana Petir je, raspravljajući o potencijalu hrane biljnog podrijetla i biorješenjima u Europi, rekla da Republika Hrvatska podržava inicijative usmjerene na razvoj proteinskih usjeva u EU jer one mogu doprinijeti ispunjenju okolišnih i klimatskih ciljeva, važne su za zdraviju prehranu ljudi i životinja, kao i za plodored u poljoprivrednoj proizvodnji. Posebno je naglasila kako je uz dostatne količine proteinskih usjeva, važna i kvaliteta i održivost takve proizvodnje. Kako je rekla, Hrvatska je vodeći proizvođač soje u EU koja nije genetski modificirana, sudjelujemo u inicijativi „Dunav soja“, potpisnici smo i Europske deklaracije o soji iz 2017. godine te smo stava da je važno zadržati dobrovoljno vezane potpore za proteinske kulture. Hrvatska podržava poticanje istraživanja i inovacija u poljoprivredi, no za to je potrebno osigurati primjereno financiranje, kao i za povećanu zelenu ambiciju koja se stavlja pred poljoprivrednike.

Uz moguće uvođenje i korištenje bjelančevina iz drugih izvora te korištenje određenih biotehnologija, Petir je rekla kako to otvara brojne nedoumice vezane uz sigurnost hrane, njezinu zdravstvenu ispravnost te otvara etičke dvojbe i dodala da je Hrvatska GMO-free zemlja i želimo da takva i ostane, stoga se Hrvatska protivi uvođenju GMO-a i novih genomskih tehnika. „Uz prijedlog vezan za Uredbu o novim genomskim tehnikama još uvijek nisu dostupni zadovoljavajući odgovori na niz otvorenih pitanja koja su važna sa aspekta zaštite zdravlja, okoliša i poljoprivrede, a od temeljnog su interesa za širu javnost i društvenu zajednicu, stoga u okolnostima kada se godišnje po stanovniku u EU baci 131 kilogram hrane, rješenje leži u pravednijoj raspodjeli hrane i smanjenju stvaranja otpada od hrane, a ne u donošenju akta o novim genomskim tehnikama čija primjena bi ugrozila prehrambenu sigurnost, poljoprivrednu proizvodnju i okoliš“, zaključila je Petir.