Izaslanstvo Odbora za poljoprivredu na Europskom revizorskom sudu raspravljalo o učinkovitosti Zajedničke poljoprivredne politike - Marijana Petir

Troši li se novac u poljoprivredi na pravilan način te kako Zajedničku poljoprivrednu politiku učiniti efikasnijom i održivijom, bile su neke od tema razgovora predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijane Petir i članice Odbora Anamarija Blažević, s predsjednikom Europskog revizorskog suda Tonyjem Murphyjem i članicom Ivanom Maletić na čiji poziv je izaslanstvo Odbora za poljoprivredu stiglo u Luxembourg.
„Raspravili smo niz izvješća vezanih uz poljoprivredu koje je izradio Europski revizorski sud te smo se složili da Europska komisija, nažalost, nema jasne politike koje bi bile bazirane na komunikaciji s poljoprivrednicima i s njihovim stvarnim potrebama pa u tom smislu i novac koji se ulaže u Zajedničku poljoprivrednu politiku, ne daje rezultate koji bi bili očekivani. Pozvali smo i Europski revizorski sud na suradnju sa predstavnicima nacionalnih parlamenata, ali i sa samim poljoprivrednicima jer smisao Zajedničke poljoprivredne politike jest da poljoprivrednici mogu za nas proizvesti dovoljno hrane po pristupačnim cijenama i na tome zaraditi kako bi mogli prehraniti svoje obitelji. Sve dok oni prosvjeduju, to znači da su nezadovoljni s politikama koje se donose. Nije problem u poljoprivrednicima, nego u onima koji iz svojih ureda ne vide stvarnost.Zato s Europskim revizorskim sudom, kao partnerom, želimo pozvati i Europsku komisiju i Europski parlament, ali i sve one koji donose odluke, da pitaju poljoprivrednike što im treba da bi dalje za nas proizvodili hranu, što našim ljudima, koji žive na selu, treba da bi i dalje ostali živjeti na hrvatskom selu i za nas čuvali naš hrvatski prostor“, rekla je Marijana Petir i dodala kako je predložila da se Europski revizorski sud posebno posveti analizi transfernih cijena trgovačkih lanaca, a s ciljem suzbijanja nepoštene trgovačke prakse i zaštitepoljoprivrednika i potrošača.

Članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić rekla je kako je to važna tema i da ovakav prijedlog o analizi transfernih cijena dolazi u pravo vrijeme jer se sada odlučuje o programu rada za nadolazeće razdoblje. Osvrnula se je i na Komunikaciju Europske komisije o Višegodišnjem financijskom okviru nakon 2027. godine, kojoj je cilj pojednostavljenje procedura, pa tako i u poljoprivredi, no kako je rekla, pojednostavljenje uz Europsku komisiju i države članice, moraju osjetiti i krajnji korisnici.
Predsjednik Europskog revizorskog suda Tony Murphy rekao je kako Sud prati provedbu pravila koja se donose na EU razini i daje prijedloge za njihovo poboljšanje. Tako je i s poljoprivredom koja je za Sud važno područje, pa su iz tog razloga prošle godine napravljena četiri posebna izvješća za ovu politiku. Podsjetio je kako se preveliko administriranje i dugotrajne procedure navode kao najčešći prigovori u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike te dodao kako Sud to adresira Europskoj komisiji te nastoji poticati suradnju i komunikaciju s nacionalnim parlamentima.

Zastupnica Ana Marija Blažević istaknula je da su izvješća Europskog revizorskog suda važna za rad parlamentaraca kako bi mogli dobiti uvid u stvarno stanje te uz pomoć preporuka Suda osigurati donošenje boljih politika koje će biti na korist naše poljoprivrede i poljoprivrednika.

„Europski revizorski sud kao neovisni vanjski revizor, „čuvar je europskih financija“, a uz zaštitu financijskih interesa upozorava i na rizike, upućuje na nedostatke, ističe primjere dobre prakse i daje smjernice tvorcima politika i zakonodavcima EU o načinima poboljšanja upravljanja politikama i programima EU-a“ – istaknula je Tea Vlainić, ataše u Uredu članice Suda Ivane Maletić, predstavljajući rad Europskog revizorskog suda i suradnju s drugim institucijama EU. Dodala je kako je u pet revizijskih vijeća trenutno zaposleno oko 900 članova revizijskog, pomoćnog i administrativnog osoblja iz svih država članica EU.

„Tijekom 2023. godine Sud je proveo reviziju 218 plaćanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, a 2,2 % utvrđenih pogrešaka reflektiraju stabilnost zakonodavnog okvira i sustava kontrola“ – rekao je James Mcquade, glavi rukovoditelj 1. revizijskog vijeća: Održivo korištenje prirodnih resursa, predstavljajući Godišnja izvješća Suda za 2023. godinu. Kao najčešće greške naveo je neprihvatljive korisnike i/ili projekte, neprihvatljive aktivnosti i potrošnju, te administrativne pogreške. Na upit Marijane Petir o predugim rokovima rješavanja zahtjeva za isplate sredstava za ruralni razvoj, procedurama koje su na nacionalnoj razini kompliciranije od propisanih europskih pravila, što u konačnici zbog proteka vremena i inflacije troškova dovodi do odustajanja korisnika, Mcquade je odgovorio kako je odgovornost Europske komisije da osigura kvalitetno zakonodavstvo koje će se lako primjenjivati, a na državama članicama je da to zakonodavstvo sa što manje administriranja primjenjuje. Dodao je kako bi pojednostavljenje Zajedničke poljoprivredne politike bilo dobra tema za raspravu na Sudu. Razgovaralo se o visokim iznosima europskih sredstava koje primaju veliki poljoprivredni proizvođači, umjetnom stvaranju uvjeta kod korištenja europskih sredstava te plaćanjima koja nisu vezana uz stvarnu proizvodnju već uz broj hektara koji poljoprivrednici obrađuju. „Sud je Europskoj Komisiji preporučio ispitivanje učinkovitosti država članica u provedbi mjera potpore kako bi se ograničila izravna plaćanja velikim poljoprivrednim proizvođačima, a potpora je vezana uz hektare/površinu na kojoj se obavlja poljoprivredna proizvodnja zbog zasićenja tržišta, pravila Svjetske trgovinske organizacije te izazova vezanih uz klimatske promjene“ – odgovorio je Mcquade.
„60 – 70 % europskih tala je nezdravo, dok je 25 % tala izloženo visokom stupnju erozije, zbog pretjerane upotrebe hranjivih tvari, uključujući stajski gnoj, a što ima negativan učinak na kvalitetu vode i bioraznolikost“ – rekao je Mcquade predstavljajući tematsko izvješće Suda 19/2023: Napori EU-a u području održivog gospodarenja tlom: Neambiciozni standardi i ograničena usmjerenost. Sud je zaključio kako cilj Europske komisije za poboljšanje stanja tala nije ostvaren i dao preporuke za ambicioznije planiranje mjera zaštite tala u budućnosti, usklađivanje proturječnih ciljeva s drugim područjima politike te izvješćivanju o dobrovoljnim mjerama unutar ZPP-a. Marijana Petir rekla je kako treba pronaći balans između utvrđivanja zelenih ciljeva i održavanja poljoprivredne proizvodnje i pri tome vrednovati dosadašnji doprinos država članica zaštiti okoliša. Kako je rekla, uz više od 50 % površina koje se u Republici Hrvatskoj nalaze pod nekom vrstom zaštite temeljem Zakona o zaštiti prirode i Natura 2000, hrvatski poljoprivrednici koriste gotovo upola manje pesticida, antibiotika i antimikrobnih sredstava od prosjeka EU i nije prihvatljivo da se pred njih stavljaju nove obaveze.

Govoreći o tematskom izvješću Suda o ekološkoj poljoprivredi, članica suda Keit Pentus Rosimannus, rekla je kako Europska komisija nema dobro razrađenu strategiju kojom bi poduprla sektor ekološke proizvodnje, a nema ni dugoročne vizije za ekološku proizvodnju premda većina država članica ima Nacionalne strateške planove. Nedostaju investicije kojima se podupire tržišna usmjerenost ekoloških proizvoda i nema praćenja doprinosa ekološke proizvodnje okolišnim ciljevima. Marijana Petir izvijestila je o Deklaraciji Hrvatskoga sabora o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, kojom su pozvane druge države iz EU i okruženja da se priključe ovoj inicijativi, te da se tom inicijativom dodatno promovira ekološka poljoprivreda i turizam. Petir je rekla i kako bi Europska komisija trebala dodatno poticati poljoprivrednike koji u svojoj proizvodnji ne koriste glifosat kao i one koji proizvode proizvode sa dodanom vrijednošću. Pentus Rosimannus je govoreći o izvješću o deklariranju hrane, istaknula kako je cilj bio dobro zamišljen, no pogrešno označavanje hrane i kontrole koje se u državama članicama odnose na obavezne, no ne i na neobavezne informacije na deklaracijama, kod kupaca stvaraju nerazumijevanje istih, a dodatni problem je i nerazumijevanje značenja pojmova „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“.

„Iako su Strateški planovi Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. zeleniji nego u prethodnom razdoblju, četiri države članice koje je sud obuhvatio svojom revizijom u konačnim planovima nisu pokazale značajnije povećanje zelenih ambicija u odnosu na prethodno razdoblje, a sami planovi nisu dobro usklađeni s ciljevima europskog Zelenog plana“ – rekao je član suda Nikolaos Milionis, predstavljajući Tematsko izvješće Suda o Planovima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Marijana Petir rekla je kako Europska komisija treba utvrdi početno stanje u državama članicama i u skladu s time postaviti zelene ciljeve koje pojedina država treba ostvariti, jer isti pristup prema svima nije dobar i neke bi članice poput Hrvatske, doveo u neravnopravan položaj. Pri tome je poljoprivrednicima ako se pred njih stavljaju dodatni zahtjevi, potrebno osigurati i dodatnu potporu kako bi oni dali svoj doprinos ostvarenju zelenih ciljeva, zadržali konkurentnost svoje proizvodnje i kako bi započela transformacija poljoprivrede prema održivosti.

Marijana Petir i Anamarija Blažević susrele su se na Sudu Europske unije sa hrvatskim sucima Sinišom Radinom, Vesnom Tomljenović i Tamarom Perišin koji su ih upoznali sa radom suda i predmetima na kojima su radili, a bili su vezani uz područje poljoprivrede.