Izazovi hrvatskog voćarstva pod utjecajem klimatskih promjena - Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir sudjelovala je 3. studenog na otvorenju 16. Znanstveno-stručno savjetovanju hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem koje se održava u Zagrebu u organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske i Hrvatske voćarske zajednice, uz podršku Hrvatskog agronomskog društva i suorganizaciju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Savjetovanje voćara posvećeno je temi  „Izazovi hrvatskog voćarstva pod utjecajem klimatskih promjena“.

Marijana Petir je podsjetila kako su u Strategiji razvoja hrvatske poljoprivrede do 2030., kao i Nacionalnim strateškim planom u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, postavljeni ciljevi koji se odnose na povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti, poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te obnovu ruralnih gospodarstava i unapređenje uvjeta života u ruralnim područjima.

„Površine pod navodnjavanjem planirano je podići  na 50 000 ha, površine pod ekološkom proizvodnjom na 140 000 ha, površine u stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji na 500 ha, površine pod trajnim nasadima proširiti za 5000 ha, izgraditi  regionalne distributivne centre i povećati udio proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe hranom“, rekla je Petir i dodala kako je u realizaciju tih ciljeva prema procjenama potrebno uložiti 7,5 milijardi EUR-a, ali i otkloniti mnogobrojne administrativne, tehničke i druge prepreke koje stoje na putu transformaciji hrvatske poljoprivrede i ostanku ljudi na hrvatskom selu.

„Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za izgradnju i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće predviđeno je 610 milijuna kuna, no treba podsjetiti da taj novac moramo potrošiti do 2026. godine, i bilo bi dobro da se u toj omotnici nađe mjesta za sve one gdje postoji proizvodnja voća i stvarna potreba gradnje takvih centara“, rekla je Petir.

Petir je podsjetila da je Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom učinjen ozbiljan iskorak u zaštiti naših proizvođača, a  nedavnim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nastojalo se nagraditi one poljoprivrednike koji stvarno proizvode i stvaraju dodanu vrijednost. Najavila je tematsku sjednicu Odbora za poljoprivredu vezano uz nepoštena ponašanja osiguravajućih društava prema poljoprivrednicima i voćarima.

„Odbor za poljoprivredu je više puta adresirao potrebu snažnijih kontrola ali i obveznog propisivanja kvalitete proizvoda, kako bi na taj način nelojalnu konkurenciju i uvoz sveli na minimum i zaštitili našu domaću proizvodnju te na taj način garantirali i našim građanima da kupuju kvalitetne i zdravstveno ispravne proizvode“, rekla je Petir i istaknula kako nije prihvatljivo da na naše tržište stiže voće koje se u proizvodnji tretira zaštitnim sredstvima koja nisu dozvoljena u EU te da je u tom smislu potrebno intenzivirati rad svih nadležnih službi.

Upozorila je da je samodostatnost u proizvodnji voća prema posljednjem Zelenom izvješću Ministarstva poljoprivrede iznosila svega 47,6% svih potreba domaćeg tržišta, a samodostatni smo u proizvodnji trešanja i višanja te jabuka. Promatrano u odnosu na prosječnu godišnju količinu uvezenog voća u prethodnom petogodišnjem razdoblju, u 2020. godini, uvoz voća iskazano količinski povećan je za 7,3 %.

„Ovi podaci pokazuju nam da je još uvijek puno posla pred nama, počevši od udruživanja proizvođača u proizvođačke organizacije ali tako da se administrativni zahtjevi fleksibiliziraju, do izgradnje skladišnih i preradbenih kapaciteta tamo gdje imamo stvarnu potrebu i proizvodnju voća, kao i donošenja mjera kojima ćemo povećati potrošnju voća, počevši od škola i javnih ustanova te hotela, do donošenja zakonskih rješenja kojima ćemo štiti i poticati domaću proizvodnju“, zaključila je Petir.

Tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske i glavni urednik Gospodarskog lista, Goran Beinrauch naglasio je važnost održavanja ovakvih skupova na kojima proizvođači razmjenjuju iskustva, ali i saznaju bitne informacije i saznanja koja im mogu pomoći u poljoprivrednoj proizvodnji.

„Voćarstvo je vrlo zahtjevna grana poljoprivredne proizvodnje i svakodnevno tehnologije u voćarstvu napreduju i razvijaju se te koriste u vodećim voćarskim državama, stoga i naši voćari moraju držati korak sa svjetskim trendovima. Savjetovanje hrvatskih voćara, zapravo je jedini ovakav skup o proizvodnji voća u Republici Hrvatskoj, stoga smo htjeli nastaviti tradiciju održavanja ovog značajnog okupljanja naših proizvođača voća i u programu skupa pozvati renomirane predavače koji će voćarima predstaviti kretanja i nove spoznaje u voćarskoj proizvodnji. Uvijek ćemo se zalagati da se na ovakvim skupovima naši poljoprivredni proizvođači sastaju da i to bude poticaj na udruživanje kojeg nedostaje u svim granama poljoprivredne proizvodnje. Uz klimatske promjene to je sigurno velik izazov u godinama koje dolaze“, smatra Beinrauch.

Ovo tradicionalno okupljanje voćara počelo je dan ranije, 9. Izbornim saborom Hrvatske voćarske zajednice, na kojem je za dužnost predsjednika izabran dosadašnji predsjednik, Branimir Markota, koji je na otvaranju 16. Savjetovanja hrvatskih voćara istaknuo kako su klimatske promjene postale stvarnost i proizvoditi hranu u tim sve neizvjesnijim okolnostima postao je veliki izazov za sve dionike društvene zajednice. Rekao je kako su razne objektivne okolnosti proizvodnje voća koje osobito određuju klimatske promjene postale determinirajući okvir opstojnosti i nastavka proizvodnje, ali pitanje je u kojim količinskim okvirima i kojoj kvaliteti.

„Zahtjevi tržišta s jedne strane, institucionalni okviri proizvodnje…od ograničavanja upotrebe zaštitnih sredstava, do raznih „zelenih“ zahtjeva, zaista dovode u pitanje opstojnost proizvodnje u postojećim okvirima, a kamoli kad je riječ o povećanju koje se očekuje. Proizvodnja hrane nije više samo problem proizvođača, nego i svih onih koji očekuju da hrane ima dovoljno, da je dobra, ukusna i lijepog izgleda i po mogućnosti jeftina. Voće se oduvijek proizvodilo i proizvodit će se i ubuduće, ali treba jasno reći da takva proizvodnja ima i određene troškove, a bez naknade tih troškova teško je očekivati opstanak velike proizvodnje. U tom smislu, trebamo tražiti rješenja koja će osigurati neophodno potrebnu proizvodnju koja je tržišno prihvatljiva, a proizvođaču isplativa“, rekao je Markota.