Mladi poljoprivrednici nalaze se na čelu samo 11 % svih poljoprivrednih gospodarstava u EU - Marijana Petir
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir održala je danas predavanje na temu “Mladi poljoprivrednici u EU” na 5. jubilarnoj Agro StartUp konferenciji koja se održava na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Marijana Petir je rekla da se poljoprivrednici mlađi od 40 godina nalaze na čelu samo 11 % svih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji te da EU kako bi potaknula generacijsku obnovu, mladim poljoprivrednicima pruža pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potporom dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje.
“Nacionalna tijela do sada su trebala izdvojiti za plaćanja za mlade poljoprivrednike do 2 % svojih ukupnih sredstava namijenjenih potpori dohotku, a iz mjera ruralnog razvoja mladi su poljoprivrednici mogli dobiti do 50 000 EUR-a za pokretanje poljoprivrednog poslovanja”, rekla je Petir.
Ona je upozorila da je Izvješće Revizorskog suda EU iz 2017 .godine pokazalo da, unatoč vrlo izdašnim financijskim izdvajanjima za mlade poljoprivrednike, nema značajnijih pokazatelja da su europska sredstva pomogla generacijskoj obnovi te je od 2005. do 2013. godine nestalo milijun mladih poljoprivrednika.
Petir je rekla da prepreke koje stoje na putu mladim osobama koje se žele baviti poljoprivredom jesu pristup zemljištu, pristup kapitalu, pristup znanju, pristup dostatnom i stabilnom dohotku te pristup osnovnoj infrastukturi i uslugama u ruralnim područjima.
Ona je podsjetila kako Rezolucija Europskog Parlamenta o “Strategiji od polja do stola”, usvojena prošlog tjedna, naglašava važnost promicanja osposobljavanja mladih poljoprivrednika i poduzetnika u održivom uzgoju i prehrambenim sustavima i ističe ključnu ulogu koju će mladi poljoprivrednici imati u ostvarenju prijelaza na održivu poljoprivredu i u postizanju ciljeva strategije.
“ZPP bi trebao pružiti bolju potporu mladim i novim poljoprivrednicima u smislu prihoda, generacijske obnove, osposobljavanja, zapošljavanja mladih, poduzetništva i digitalizacije, osobito u rubnim i vrlo rijetko naseljenim područjima, kako bi se stvorio prostor za uključivanje i zadržavanje mladih ljudi u poljoprivredi, s obzirom na to da će oni vjerojatno biti prvi usvojitelji novih i održivijih poljoprivrednih metoda što treba pripomoći ciljevima EU da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralni kontinent.”, rekla je Petir.
Podsjetila je da novi ZPP za razdoblje 2023.-2029. predviđa da države članice moraju dati najmanje 3% izravnih plaćanja poljoprivrednicima mlađim od 40 godina, kako bi doprinijele generacijskoj obnovi. Iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se sa dosadašnjih 50 000 na 100 000 EUR u drugom stupu ZPP-a.
U preporukama Europske Komisije Hrvatskoj za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a, mali i mladi poljoprivrednici prepoznati su kao glavni čimbenici procesa konsolidacije hrvatske poljoprivredne proizvodnje.
Udio mladih poljoprivrednika koji su nositelji poljoprivrednog gospodarstva u ukupnom broju poljoprivrednih gospodarstava 2019. godine u Hrvatskoj je bio 12,7%, a prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030. predviđa da udio mladih poljoprivrednika trebamo povećati do 2030. na 20%,.
Petir smatra da je puno posla pred nama jer Hrvatska se nalazi na 20. mjestu među državama članicama EU-a prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije za 2020., a Komisija upozorava da je udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje za 52 % ispod prosjeka EU-a.
“Mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna je odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti”, rekla je Petir.
Ona je istaknula kako je Agro StartUp konferencija s temom „mladi poljoprivrednici u EU” prilika da mladi poljoprivrednici adresiraju svoje potrebe i da u procesu „odozdo prema gore“ preispitaju i sukreiraju nacionalne i europske politike prema ruralnim područjima, a to se poklapa i s namjerom Dugoročne vizije za ruralna područja EU da se uvede mehanizam kojim će se politike EU-a preispitivati iz ruralne perspektive.
Petir je kao hrvatska europarlamentarka nekoliko godina za redom bila ambasadorica za izbor najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika te je predstavljala njihove kreativne, održive i inovativne projekte u EU. “Hrvatsko selo ne može opstati bez mladih poljoprivrednika. Oni su most koji spaja našu bogatu baštinu, tradiciju i običaje, što uključuje i znanje o tradicionalnoj proizvodnji hrane ali i našem identitetu, sa budućnošću, znanjem i održivim tehnologijama, jer od toga uzimaju ono dobro i ponovo je, na suvremen i inovativan način vraćaju u život”, zaključila je Petir.