Nacionalna razvojna strategija daje okvir za razvoj Hrvatske za razdoblje od 10 godina - Marijana Petir

Hrvatski sabor danas raspravlja o Nacionalnoj razvojnoj strategiji (NRS)  kojom se određuju dugoročni razvojni smjerovi i strateški ciljevi države za sljedećih 10 godina i u njoj se daju smjernice i utvrđuju prioriteti u pregovorima s Europskom komisijom o korištenju sredstava Europske unije u novoj financijskoj perspektivi kako bi raspoloživa sredstva doista bila usmjerena na stvarne razvojne potrebe. Na temelju ove Strategije bit će izrađeno 16 sektorskih strategija, a prati je 79 akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira NRS-a.

U okviru rasprave o Nacionalnoj razvojnoj strategiji zastupnica  u Hrvatskom saboru Marijana Petir rekla je da je Vlada dobro izanalizirala propuste koji su se događali u prošlosti kada je krenula u izradu Nacionalne razvojne strategije koja postavlja jasan okvir za razvoj za razdoblje od 10 godina, ali i prepoznaje naše strateške resurse i usmjerava nas da ih na najbolji mogući način održivo koristimo.

Petir je rekla da će 24,5 milijarde eura koji su osigurani u proračunu EU za Hrvatsku biti veliki vjetar u leđa ukoliko i mi odradimo svoj dio posla a to je ciljano i strateški postavljeno programiranje. „Od toga je 5 milijardi eura namijenjeno za poljoprivredu a upravo Program ruralnog razvoja koji je prolazio teške porođajne muke prije 6 godina pokazatelj je kako to izgleda kada ne znaš što trebaš raditi u jednom od svojih strateških resora“, rekla je Petir i podsjetila da je taj program pet puta vraćan na doradu, a kada je konačno s debelim kašnjenjem usvojen, dogodilo se je da je zbog namještanja natječaja sve završilo na OLAF-u.

Upozorila je da se je Hrvatska tada kao nova država članica našla na stupu srama, a ono što je tada isprogramirano, morali smo provoditi šest godina. „Svjedoci smo da mjere koje su bile odabrane, nisu bile najsretnije rješenje za hrvatsku poljoprivredu. Zato je važno da ova strategija daje dovoljno širok, ali i dovoljno precizan okvir za sektorske strategije koje iz nje trebaju proizaći“, rekla je Petir.

Produktivnost rada u poljoprivredi nalazi se danas na oko 20 % od EU-15 prosjeka, dok je produktivnost poljoprivrednog zemljišta na razini od oko 50 % u usporedbi s EU-27. Hrvatska bilježi vanjskotrgovinski deficit u gotovo svim poljoprivrednim proizvodima osim žitarica i uljarica, dok u trgovini ribom bilježi suficit. Premda su pomaci napravljeni, prostora za poboljšanje itekako ima. U osmišljavanju mjera moramo uzeti u obzir sve aspekte životnog ciklusa proizvoda – od održive proizvodnje do održive potrošnje – čemu bi velik doprinos dalo jasnije propisivanje i označavanje sljedivosti poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

„Naši građani žele znati što jedu, tko je taj poljoprivredni proizvod proizveo, na koji način i u kojim uvjetima. Njih zanima kako je hrana stigla od polja do stola i zato poticanje  kratkih lanaca opskrbe hranom, prodaja poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu i zelena javna nabava koje pozitivno utječu na okoliš i čiji CO2 otisak nije velik, mogu pripomoći uspješnijem plasmanu domaće lokalno proizvedene hrane, ali i jačanju otpornosti sela u kojima moramo stvoriti uvjete da zadržimo postojeće stanovnike i privučemo nove“, rekla je Petir.

Ona je istaknula da posebno moramo voditi računa o ravnomjernom razvoju i podupirati solidarno područja koja bilježe loše razvojne i populacijske trendove.  „Tu prije svega mislim na područje Sisačko-moslavačke županije koje je stradalo u Domovinskom ratu, a sada ga je pogodio i razoran potres. Među onima koji su stradali, nalaze se i mnogobrojni poljoprivrednici. Tražila sam od EU da se u okviru pregovora o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a vezano uz Krizni fond u poljoprivredi osiguraju sredstva i za naše poljoprivrednike stradale u potresu“, rekla je Petir.

Naglasila je da za tu inicijativu očekuje podršku Vlade kao i snažniju potporu za projekt Banovina koji je Vlada planirala realizirati zajedno s ulaganjem u razvoj Like, Gorskog kotara i Dalmatinske zagore. „Smatram da je situacija toliko teška da 2 milijarde kuna neće biti dovoljno za te projekte i zato predlažem da revitalizaciju Banovine ali i cijele Sisačko-moslavačke županije zbog svih novonastalih okolnosti izdvojimo u zaseban projekt i osiguramo dostatna financijska sredstva“, zaključila je Petir.