Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom o potpori po pčelinjoj zajednici - Marijana Petir

„Nakon šire rasprave s dionicima sektora, koja je na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu provedena o stanju u sektoru pčelarstva u Republici Hrvatskoj, Odbor je odlučio, u okviru političkog dijaloga, zatražiti od Europske Komisije poduzimanje aktivnosti na europskoj razini kako bi se pčelarima osigurala potpora po pčelinjoj zajednici, kojom bi se vrednovala oprašivačka uloga pčela“ – rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir.

Podsjetila je kako je oprašivanje ključno za poljoprivrednu proizvodnju, pa time i proizvodnju hrane, no uloga oprašivača nije dovoljno vrednovana u okviru europskih politika iako je sektor pčelarstva od ključne važnosti za EU jer s gospodarskog aspekta doprinosi društvu s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Petir je u svom pismu Europskoj komisiji napisala da su oprašivači pod stalnim pritiskom klimatskih promjena, gubitka staništa, trenda smanjenja pčelinjih paša, pojave opasnih bolesti i štetnika i nepravilne uporaba sredstava za zaštitu bilja, što rezultira smanjenjem njihova broja.

Ove loše trendove stanja oprašivača prepoznala je i Komunikacija Europske komisije – Revizija Inicijative EU-za oprašivače „Novi plan za oprašivače“, koja ukazuje na trend smanjenja broja oprašivača i utvrđuje ciljeve za 2030. godinu i povezane mjere u okviru prioriteta kojima bi se trebala poboljšati znanja o smanjenju broja oprašivača, njihovim uzrocima, posljedicama, te očuvanja oprašivača i poticanja uklanjanja uzroka smanjenja njihove brojnosti, između ostaloga i mobilizacijom društva i promicanjem strateškog planiranja i suradnje na svim razinama.

Petir je podsjetila i na Rezoluciju o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU koju je Europski parlament usvojio 2018. godine, a kojom je pozvao Komisiju da temeljito razmotri uvrštenje novog programa potpore za pčelare u Zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje nakon 2020., ali i na Rezoluciju Europskog parlamenta o inicijativi EU-a za oprašivače iz 2019. godine, u kojoj je naglašeno kako su zdravi oprašivači od ključne važnosti za poljoprivredne aktivnosti u Uniji, s obzirom na to da 84 % vrsta usjeva i 76 % europske proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju koje vrše kukci, te se naglašava kako je oprašivanje ključno za poljoprivrednu proizvodnju.

Zastupnica Petir istaknula je kako je Europski  revizorski sud u svom Izvješću 15/2020 – „Zaštita divljih oprašivača u EU – Komisijine inicijative nisu urodile plodom“ ukazao na potrebu provođenja procjene za posebnim mjerama za divlje oprašivače i bolje integriranje mjera za zaštitu divljih oprašivača u instrumente politike EU-a koji su namijenjeni očuvanju bioraznolikosti i poljoprivredi, te potrebu poboljšanja zaštite divljih oprašivača u procesu procjene rizika od pesticida.

„Ovome treba dodati i različita tumačenja europske Uredbe kojom su propisane vrste intervencija u sektoru pčelarstva i financijska pomoć Unije, iz koje nije sasvim jasno je li njenim odredbama obuhvaćena i potpora po pčelinjoj zajednici, kojom bi se vrednovala oprašivačka uloga pčela, te ako jest, pod kojim uvjetima je njeno korištenje moguće.“ – naglasila je Petir i dodala kako je slijedom svega navedenog Odbor za poljoprivredu odlučio pokrenuti politički dijalog s Europskom komisijom o ovom pitanju.

Uz to, a i u svjetlu prijedloga izmjene Direktive o medu, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora traži od Europske komisije potrebu jasnijeg označavanja i deklariranja meda (zemlja podrijetla i postotni udio meda u mješavini), kako bi se spriječile prijevare, smanjila prisutnost patvorina meda na unutarnjem europskom tržištu i omogućila fer i konkurentna tržišna utakmica između proizvođača meda koji svoje proizvode trže na tržištu EU, te osigurala dostupnost kvalitetnog i zdravstveno ispravnog meda na tržištu i na taj način zaštitili interesi potrošača.