Odbor za poljoprivredu raspravio Dugoročnu viziju za ruralna područja - Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u petak 12.11.2021. godine tematsku sjednicu na kojoj je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica predstavila Dugoročnu viziju Europske komisije za ruralna područja do 2040. godine u kojoj su utvrđeni izazovi i brige s kojima se ta područja suočavaju, ali i naglašene mogućnosti koje su ovim područjima dostupne.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uvodno je pozdravila prepoznavanje potrebe donošenja Dugoročne vizije za ruralna područja. – To je velik doprinos u prepoznavanju značaja ruralnih područja koja su važna za proizvodnju hrane, očuvanje okoliša i biološke raznolikosti, ali i očuvanje kulture, identiteta i svega onog na što je svaki narod ponosan, rekla je Petir. Osvrnula se na uvažavanje njezinog prijedloga za unaprjeđenje položaja žena u ruralnim područjima, mobilnost, obrazovanje i osposobljavanje, stvaranje radnih mjesta te afirmativniji odnos prema selu i njegovim stanovnicima. Također, rekla je kako su u Dugoročnoj viziji podržani i prijedlozi ujednačavanja kriterija urbanog i ruralnog te kako to pokazuje da postoji svijest da razlike postoje.

– Već sada smo svjedoci toga kako urbana i ruralna infrastruktura nisu ujednačene, posebice kad govorimo o razini socijalnih prava i usluga dostupnih građanima ruralnih područja, primjerice deficitu u broju vrtića i domova za starije, zatvaraju se poštanski uredi i banke, prometnice su dotrajale, a usluge javnog prijevoza smanjene ili ukinute, rekla je Petir i dodala kako je za ujednačavanje potrebno osigurati višefondovsko financiranje jer se ruralni prostor proteže na gotovo 80 posto teritorija i njegove se potrebe ne mogu financirati samo iz Fonda za ruralni razvoj EU-a.

Petir je posebno istaknula kako se upravo stanovnike sela treba pitati prema kojim projektima se treba usmjeriti jer oni najbolje znaju koje preduvjete treba zadovoljiti da bi ostali živjeti na selu. – Stanovnici ruralnih područja znaju koja društvena, komunalna i socijalna infrastruktura im treba za život na selu, pod kojim uvjetima mogu proizvoditi hranu i baviti se poljoprivredom ili nekom drugom gospodarskom djelatnošću, a da to bude isplativo i održivo i zato taj proces treba ići odozdo prema gore, kako bi se uzele u obzir sve posebitosti i potrebe svakog pojedinog ruralnog područja, a politike EU-a treba preispitivati iz ruralne perspektive kako bi utvrdili njihov učinak na radna mjesta, gospodarski rast i održivi razvoj u ruralnim područjima što ovaj dokument i predviđa, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu.

U nastavku je govorila o potrebi jačanja administrativnih kapaciteta, važnosti razumijevanja potreba ruralnih krajeva od strane donosioca odluka na svim razinama, uspostavi mehanizama za procjenu učinaka na ruralna područja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Petir je pohvalila  ideju Europske komisije za uspostavu opservatorija za ruralna područja kojim će se poboljšati prikupljanje podataka o ruralnim područjima i njihova analiza na temelju kojih će se donositi odluke utemeljene na razvojnim potrebama. Nadalje, istaknula je važnost digitalne povezanosti i mobilnosti, ali i brigu za očuvanje specifičnosti ruralnih područja, posebice  očuvanja tradicijskih vrijednosti obiteljskog života kao temelja i standarda života u ruralnim područjima. Govoreći o poticanju specifičnih gospodarskih djelatnosti rekla je kako je nužno poticanje strukovnog obrazovanja s ciljem rješavanja nedostatka radne snage i time utjecanja na konkurentnost poljoprivrede.

Zaključno se dotaknula problema demografske opustošenosti ruralnih krajeva rekavši kako je upravo to ključno za ostanak i opstanak sela te kako su sve aktivnosti usmjerene na ta područja neostvariva bez ljudi. – Demografska obnova trebala bi imati poseban prioritet u svim europskim strateškim dokumentima i zato imam velika očekivanja od Vas potpredsjednice Europske komisije u rješavanju ovog gorućeg problema zaključila je Petir.

Potpredsjednica i povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica ukratko je pojasnila kako je ova tematika povjerena upravo njezinom portfelju naglasivši kako je procijenjeno, među ostalim, da kao bivša gradonačelnica ima iskustva u prepoznavanju potreba lokalne zajednice. – U izradi Dugoročne vizije timski smo radili s povjerenikom za poljoprivredu i povjerenicom za ruralni razvoj Komisije, ali i sa samim građanima ruralnih područja koji su dali svoj doprinos, rekla je Šuica. Istaknula je kako ruralna područja EU-a predstavljaju gotovo 80 posto teritorija na kojem živi oko 130 milijuna ljudi što je prepoznato kao veliki potencijal za razvoj kvalitetnog života ljudi, a to je po njezinim riječima upravo došlo do izražaja u ovim izazovnim vremenima.

– Ruralna područja vidimo kao odličan potencijal za razvoj novih radnih mjesta i osiguranje boljeg života ljudi i ova vizija postavlja širi okvir za razvoj ekonomskog i socijalnog okružja kako bi se europskim politikama državama članicama Unije pomoglo da to i osiguraju, naglasila je Šuica. Dodala je i kako postoji svjesnost o negativnim demografskim trendovima na što je nova Europska komisija posebno stavila naglasak jer je prvi put u povijesti osnovala taj portfelj. U tom kontekstu spomenula je važan alat – Atlas demografije – interaktivnu platformu koja omogućava pristup velikom broju podataka i time praćenje demografskih trendova i utvrđivanje koja su ruralna područja pogođena različitim trendovima, a što može poslužiti u izradi politika.

U nastavku predstavljanja Dugoročne vizije naglasila su prateći Ruralni pakt i Akcijski plan za ruralna područja predloženi s ciljem da ruralna područja postanu snažnija, povezana, otporna i prosperitetna te dodala kako je bit u osnaživanju ruralnih područja da postanu atraktivnija za život od urbanih sredina. – Vrijednost Ruralnog pakta je u sveobuhvatnom pristupu uz uključivanje više sektora, svih sudionika u lancu odlučivanja, ali i civilnoga društva kako bi kroz sinergiju djelovanja učinili ruralna područja poželjnima za život, rekla je potpredsjednica Komisije. Govoreći o pokretanju ruralnih opservatorija istaknula je kako su neophodni točni podaci da bi se politike usmjerile na specifične potrebe i kako bi se izbjegla preklapanja. – Ako nam politike budu dovoljno dobre ljudi neće odlaziti iz svojih sredina i time ćemo utjecati i na povoljniju demografsku sliku tih krajeva, zaključila je Šuica.

Na kraju je ukratko predstavila Konferenciju o budućnosti Europe rekavši kako je intencija da Dugoročna vizija razvoja ruralnih područja bude sastavni bio Konferencije te pozvala sve građane da se svojim idejama uključe u njezin rad i time doprinesu nužnim promjenama i sudjeluju u kreiranju novih politika Europske unije.

U raspravi je posebno istaknuta potreba ulaganja dodatnih napora u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima čime bi se, kako je istaknuto, poboljšala i demografska slika tih krajeva. Naglašeno je da se kroz programe financiranja nepoljoprivrednih djelatnosti mogu generirati nova radna mjesta koja će privući ljude da ostanu živjeti na selu, ali i da dosele u ruralne krajeve.

Rečeno je kako je u planiranju razvoja seoskog područja važno realno procijeniti stvarne prirodne prednosti neke mikro lokacije i razvijati ono u čemu će se postići najbolji rezultati. Kako je naglašeno, primjerice za područje Baranje, trend iseljavanja mogao bi se zaustaviti daljnjih poticanjem razvoja ruralnog turizma, otvaranjem pogona za preradu mesa, posebno mesa divljači, otvaranjem pilana za preradu trupaca te uspostavom nužne infrastrukture koja osigurava jednake uvjete života u urbanim i ruralnim sredinama.

Zaključeno je kako sve projekte koji se trenutno provode, a umjereni su na stanovnike ruralnih područja, kao što je npr. projekt „Zaželi – program zapošljavanja žena“, treba nastaviti provoditi budući da se pokazalo kako pozitivno utječu na rješavanje niza socio-ekonomskih problema te poboljšavaju kvalitetu života, smanjuju siromaštvo i doprinose socijalnoj uključenosti i revitalizaciji ruralnih i teško dostupnih područja.