Odbor za poljoprivredu raspravljao o položaju žena na ruralnim područjima - Marijana Petir

„Žene u ruralnom području svakodnevno se susreću s mnogobrojnim izazovima vezanim uz neprepoznavanje i nepriznavanje njihovog rada, pa samim time i uz nepriznavanje pripadajućih socijalnih prava i primjerenog društvenog statusa“, uvodno je istaknula Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na tematskoj sjednici koja se održala uoči Međunarodnog dana žena kako bi se skrenula pažnja na položaj žena u ruralnom području. Ona je istaknula da iako su aktivno uključene u rad gospodarstava, očuvanje obitelji, ali i kulturnih tradicija u ruralnim područjima, svega 30% žena nositeljice su poljoprivrednih gospodarstava, otežan im je ili ograničen pristup vlasništvu zemljišta (manje od 15% žena vlasnice su poljoprivrednog zemljišta), ekonomski su ovisne, izložene višoj stopi rizika od siromaštva i nezaposlenosti, slabije su zastupljene u tijelima za donošenje odluka, slabijeg su obrazovanja i informatičke pismenosti, a društvena, socijalna i komunalna infrastruktura nužna za dostojanstven život još uvijek im nije u potpunosti dostupna.

„Nevidljivi rad“ žena u ruralnim područjima, izazove usklađivanja privatnih, obiteljskih i poslovnih aktivnosti potrebno je prepoznati i adekvatno vrednovati, a u prilog tome govori i činjenica da unatoč tome što žene proizvode polovicu svjetske hrane, a u razvijenim zemljama i do 80%, te ostvaruju oko 35 % ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, žene ruralnih područja primaju svega 10% svjetskih prihoda, a od 10 žena njih 7 se suočava s rizikom gladi, te nerijetko žive na rubu egzistencije, bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

„Radi se o svojevrsnoj diskriminaciji žena, pa je zbog uloga seoskih žena na razvoj lokalne ekonomije i proizvodnje hrane, ali i opstanka i razvoja ruralnih zajednica, izgradnje jakih i održivih ruralnih područja, potrebno regulirati profesionalni status seoskih žena i u tom smislu molim vašu podršku pravobraniteljice za tu inicijativu“, istaknula je Petir.

Ona je rekla kako niti jedna država članica Unije nije dosad uspostavila tematski potprogram za žene u ruralnim prostorima kakav primjerice postoji za mlade poljoprivrednike, iako je to predviđeno Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj, što je jasan pokazatelj kako se žene u ruralnim područjima jednostavno ne cijeni dovoljno. Ovi potprogrami mogli bi usmjeriti žene prema prodaji i promociji proizvoda na lokalnoj i regionalnoj razini, s obzirom na to da ti potprogrami mogu biti važni za otvaranje radnih mjesta za žene u ruralnim područjima, ali se mogu koristiti i za ulaganja u fizičku imovinu, razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja te za osnovne usluge i obnovu sela u ruralnim područjima.

„Obzirom da izrađujemo Strategiju poljoprivrede s jedne strane i taj posao je pri samom kraju a s druge strane obvezni smo izraditi Strateški plan u okviru reforme Zajedničke poljoprivredne politike, sada je prilika da na primjeren način osiguramo konkretne i efikasne instrumente kojima ćemo poduprijeti žene u ruralnom prostoru“, istaknula je Petir.

Zajednička poljoprivredna politika pruža velike mogućnosti, no statistike pokazuju kako ovu pomoć uglavnom koriste poljoprivrednici s većim farmama, obrazovaniji, mlađi i uglavnom muškarci.

„Kako bi se smanjila ova razlika između muškaraca i žena u poljoprivrednom sektoru i istaknula uloga žene u poljoprivredi i ruralnom razvoju trebalo bi mobilizirati Europsku mrežu za ruralni razvoj, prikazati javnosti dobre primjere i prakse žena u poljoprivredi i, ponajprije, raditi na obrazovanju kako žena, tako i muškaraca,“ istaknula je Petir čestitavši svim ženama Međunarodni Dan žena.

„Punih deset godina prošlo je od provedbe studije koja se bavila položajem žena na ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj“, rekla je Višnja Ljubičić upozorivši kako je potrebno analizirati rezultate provedene studije, utvrditi trenutne okolnosti i donijeti nove ciljeve, mjere i Akcijski plan ili Strategiju za ovu posebno osjetljivu društvenu skupinu, kojima bi se planirale i edukativne i informativne radionice. „Pravni status žena na ruralnim područjima moguće je riješiti modelom bodovanja, iznimno je važno ulagati u javne servise i provesti nova istraživanja koja bi rezultirala i izradom Strategije“, rekla je Ljubičić osvrnuvši se na recentne statističke podatke kako je samo 12% žena u punom radnom vremenu uključeno u djelatnost ribarstva, udio žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava iznosi 30%, a prema dobi i obrazovanju prevladavaju starije žene (60% u dobi iznad 60 godina) koje su slabijeg obrazovnog statusa.

Katica Jerleković, predsjednica Udruge Uzornih hrvatskih seoskih žena, čija obitelj se bavi svinjogojstvom i stočarstvom, istaknula je kako su žene na ruralnim područjima često izložene neravnopravnom položaju u donošenju odluka, pristupu zemljištu, slabije su obrazovane, njihove plaće nisu izjednačene s plaćama muškaraca, a više od 40% ovih žena ne ostvaruje mogućnost korištenja godišnjeg odmora, bolovanja i mirovinskih prava.

Marija Cafuk, čuvarica sjemena varaždinskog zelja i finalistica izbora za najinovativnije europske poljoprivrednice, čija obitelj se već četiri generacije bavi poljoprivredom, a na 150 hektara na 180 parcela u zaokruženom sustavu proizvode zeljarice, upozorila je na važnost potpore ruralnim ženama i udruživanja, ali i promocije poljoprivredne proizvodnje, osobito među mlađim generacijama.

Dijana Prpić, finalistica Projekta „Startaj Hrvatska“, čija obitelj se zadnjih 100 godina bavi poljoprivredom, a ona trenutno inovativnim metodama proizvodi široku paletu „zdravih“ proizvoda u zaokruženoj proizvodnji od sadnice do ploda, podsjetila je na 9 godina dug proces koji je prošla pri stavljanju svojih proizvoda na tržište, ali i prepreke koje u poslovnom okruženju ima kao mlada žena. „O važnosti rada žena na ruralnom područjima koje su često suočene s problemima balansiranja između privatnog, obiteljskog i poslovnog, potrebno je podići svijest javnosti“, istaknula je ukazavši i na previsoke troškove i prijeko potrebna sredstva za reklamiranje poljoprivrednih proizvoda.

Valentina Hažić bavi se savjetovanjem poljoprivrednih proizvođača, uspostavljanjem njihove suradnje, razvojem OPG-a i lokalnih sustava hrane, inicijatorica je i osnivačica prvog organiziranog kratkog opskrbnog lanca “Najbolje ‘z Međimurja” te trgovine lokalnih proizvoda “Međimurski štacun”. Hažić je istaknula kako je potrebno raditi na osnaživanju OPG-a u kojima su žene izjednačene s muškarcima i u kojima bi se i pravno regulirao položaj, valorizirao rad žena i omogućilo sudjelovanje žena u donošenju odluka. Upozorila je i na zdravstvenu ugroženost kojoj su zbog teških poslova u poljoprivredi izložene žene u ruralnim područjima, ali i na sve kasnije donošenje odluke o proširenju obitelji zbog obveza koje kao nositeljice OPG-a imaju.