Petir i Hansen govorili o budućnosti hrane i poljoprivrede - Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir sudjelovala je na međuparlamentarnoj Konferenciji predsjednika odbora za poljoprivredu parlamenata mediteranskih država članica Europske Unije, koja je u organizaciji Zastupničkog doma Parlamenta Cipra održana 30. svibnja u Larnaci. U radu Konferencije uz predsjednicu Petir, sudjelovali su i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i hranu, Christophe Hansen, predsjednici i potpredsjednici Odbora za poljoprivredu Španjolske, Francuske, Italije i Cipra, glavni ravnatelj Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, prirodnih resursa i okoliša Cipra, Andreas Gregoriou te stručnjaci, znanstvenici i predstavnici poljoprivrednih organizacija.

Konferenciju su otvorili predsjednica Zastupničkog doma ciparskog Parlamenta, Annita Demetriou i predsjednik Odbora za poljoprivredu i prirodne resurse, g. Yiannakis Gavriel. Tijekom Konferencije razmijenjena su mišljenja i najbolje prakse o pitanjima vezanim uz Zajedničku poljoprivrednu politiku na Mediteranu. U prvoj sesiji raspravljalo se o utjecaju koji na poljoprivredu imaju klimatske krize, nestašice vode i geopolitičke napetosti. U drugoj sesiji raspravljalo se o budućnosti poljoprivrede i hrane, s naglaskom na novi strateški pristup EU, a treća sesija bila je posvećena nacionalnim zakonodavnim inicijativama i najboljim praksama za postizanje poljoprivredne otpornosti i održivosti.

Povjerenik Hansen predstavio je političke odgovore usmjerene prema modernizaciji i digitalizaciji poljoprivrede, generacijskoj obnovi, jačanju ruralnih područja i poljoprivredno-prehrambenog sektora. Hansen je rekao da postojeći okvir ZPP ne može odgovoriti na sve izazove te se zbog toga planiraju dodatna ulaganja, pojednostavljenje procedura i veća fleksibilnost za države članice, o čemu govori i Vizija Europske komisije za do 2040. kojom se jača položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, što će biti pokretač za aktivniju i otporniju europsku poljoprivredu.

Marijana Petir je uz povjerenika Hansena, bila glavna govornica u sesiji posvećenoj budućnosti poljoprivrede i hrane. Rekla je da poljoprivreda i hrana postaju glavna tema u krizama, no da se nakon stabilizacije stanja vraćamo ustaljenim obrascima kupnje i ne brinemo previše za one koji nas hrane i čuvaju ruralni prostor.

Podsjetila je kako je Zajednička poljoprivredna politika jedna od najstarijih europskih politika. Rekla je kako je to nekada bila i politika za koju se je izdvajalo najviše novca, no to više nije slučaj i dodala kako su veća izdvajanja za obranu, u vrlo složenim geopolitičkim odnosima, razumljiv potez EU, no i da se to izdvajanje ne smije odvijati na teret poljoprivrede „jer one koji nas trebaju braniti, netko treba hraniti, a to su naši poljoprivrednici“.

„Zato je naš stav da budući VFO mora osigurati dostatan proračun za ZPP, te se protivimo predloženom objedinjavanju nacionalnih omotnica u tzv. Jedinstveni Fond. Mišljenja smo kako u budućem VFO-u proračun za poljoprivredu treba biti određen na dosadašnji način, sa zasebnom omotnicom i temeljen na dva stupa ZPP-a: izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju.“ – naglasila je Petir.

Rekla je kako visoka europska zelena ambicija i isti ciljevi i obveze za sve države članice Hrvatskoj nisu  prihvatljivi jer hrvatski poljoprivrednici već sada koriste duplo manje pesticida i antimikrobnih sredstava od prosjeka EU i kada bi smanjili to korištenje za 50 posto, kakav je bio prvotni plan Europske komisije, u konačnici ne bi smjeli uopće koristiti pesticide, što bi dovelo u pitanje opstanak njihove proizvodnje. Dodala je da je Hrvatska i GMO free zemlja, ima najveće smanjenje stakleničkih plinova u poljoprivredi EU i gotovo 50 % teritorija u NATURA 2000 području.

„Zbog veće otvorenosti mladih poljoprivrednika za korištenje novih, modernijih i održivijih tehnika i tehnologija poljoprivredne proizvodnje moramo osmisliti pravedniji model za generacijsku obnovu europskih poljoprivrednih gospodarstava i otkloniti prepreke koje tome stoje na putu“, rekla je Petir te istaknula kako je jedna od tih prepreka i priuštivo stanovanje, pri čemu je podsjetila na mjeru koju je hrvatska Vlada uvela na njezinu inicijativu kako bi pomogla u stambenom zbrinjavanju mladih obitelji na selu i to na način da država udružuje svoj novac sa općinama i gradovima koji tu mjeru već imaju u svom proračunu i pomaže mladima u kupnji praznih kuća na selu koje će postati njihov dom

Petir je rekla i da treba raditi na administrativnom rasterećenju poljoprivrednika i osigurati im alate za digitalnu transformaciju poljoprivrede, vodeći pri tome brigu u velikom broju malih poljoprivrednih proizvođača i njihovoj visokoj životnoj dobi.

Petir je upozorila na probleme s kojima se poljoprivrednici suočavaju, navodeći nepoštenu trgovačku praksu i trgovinske sporazume sa trećim državama kao teme čije rješavanje trebaju biti prioritet.

Marijana Petir predstavila je tijekom rasprave u drugim sesijama uspješnu inicijativu Hrvatske na EU razini za uspostavom učinkovitog, fleksibilnog i jednostavnog „ad hoc“ sistema – mehanizma financijske podrške kojim bi se pružila pomoć proizvođačima u slučaju izbijanja krize te je pozvala prisutne da podrže inicijativu odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora kojom Odbor traži na EU razini reguliranje rokova trajanja zamrznutog mesa.

Konferencija je zaključena usvajanjem Zajedničke deklaracije, kojom su predstavnici nacionalnih parlamenata potvrdili svoju predanost u zajedničkom rješavanju izazova koji utječu na razvoj poljoprivrede u Mediteranu. Deklaracijom su pozvane institucije EU na poduzimanje mjera za jačanje otpornosti poljoprivredne proizvodnje u odnosu na klimatske promjene, poboljšanje upravljanja vodnim resursima kao i onih koje će osigurati potporu poljoprivrednicima i garantirati integriranje prioriteta mediteranske poljoprivrede u Zajedničku poljoprivrednu politiku.