Petir na četvrtoj konferenciji ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije - Marijana Petir
Zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir sudjelovala je 19.listopada 2024.godine u Šibeniku na Četvrtoj konferenciji ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije koju je organizirala Hrvatska komora ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije na čelu sa predsjednicom Silvijom Zec.
‘Republika Hrvatska ponosi se svojom više od 2,5 stoljeća dugom tradicijom održivog upravljanja šumama i u tome smo primjer mnogim državama u okruženju – na čemu čestitam svim hrvatskim šumarima i znanstvenicima koji su tome doprinijeli. Ipak, izazovi koje pred nas stavljaju nove europske politike i nova Strategija Europske Unije za šume do 2030. godine, pozivaju nas na budnost i čvrsto zastupanje hrvatskih interesa na EU razini, kako bismo očuvali i zaštitili naše šume’, rekla je Marijana Petir.
Ona je istaknula kako ne treba pri tome zaboraviti niti veliki utjecaj šumarstva na razvoj i očuvanje ruralnog prostora, pa nam općekorisne funkcije šuma stalno trebaju biti u fokusu, brinući pri tome o očuvanju bioraznolikosti, vitalnosti i potencijala šuma, ali i njihovoj produktivnosti. ‘U saborskom Odboru za poljoprivredu smo stava kako posebnu pažnju treba usmjeriti i prema učinkovitom i održivom iskorištavanju drvne sirovine, na način koji neće ugroziti šumske ekosustave i koji će jamčiti njihovo korištenje generacijama koje dolaze’, rekla je Petir.
Ona je istaknula, da iako su naše šume relativno dobro očuvane, ipak treba reći da u Hrvatskoj nismo imuni na pojave i aktivnosti koje vode devastaciji šuma, pa je važno takve negativne pojave svesti na minimum, a prednost dati promicanju konkurentnosti i održivosti šumarskog sektora kako bi ovaj sektor mogao odgovoriti na zahtjeve vezane i uz klimatske ciljeve ali dati i doprinos razvoju lokalnih kružnih biogospodarstava i otvaranju radnih mjesta, ponoru CO2, očuvanju ekosustava i biološkoj raznolikosti.
Na inicijativu Komore ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije u saborskom Odboru za poljoprivredu se održala rasprava o revitalizaciji šuma pogođenih elementarnim nepogodama i jačanju otpornosti šuma i cijelog šumarskog sektora na utjecaj klimatskih promjena, a nastavno na razornu oluju koja je izazvala ogromnu štetu u Spačvanskim šumama.
Preporuke koje su proizašle iz te sjednice, naglašavaju važnost zajedničke suradnje svih institucija, razmjenu stručnih savjeta i mišljenja, kako bi jačali otpornost naših šuma na klimatske promjene te učinili što uspješnijom borbu protiv širenja bolesti i štetnika u šumama, kao i samu revitalizaciju i sanaciju stradalih šuma.
‘Sanaciju Spačvanskoga bazena treba provesti na način kako bi to bio primjer ali i podloga za jačanje pripravnosti na pojavnost katastrofalnih događaja i sanaciju njihovih posljedica te oporavak šuma nakon katastrofa, posebno sa aspekta organizacije radova, određivanja prioriteta aktivnosti te osiguranja poštivanja odredbi zaštite na radu kako bi se izbjegle ozljede u zahtjevnim uvjetima na takvim radilištima’, rekla je Petir.
Pri tome je, kako je istaknula Petir, uz davanje institucionalne i financijske potpore stručnim i znanstvenim naporima šumarskog sektora u praćenju, motrenju i prikupljanju podataka o šumama i istraživanju scenarija klimatskih kretanja i njihovih utjecaja na održivo gospodarenje šumama – važna podrška za podizanje i odgajanje šuma budućnosti, koje će nam nastaviti osiguravati čisti zrak, pitku vodu, drvne i nedrvne proizvode, ali i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i njihovih posljedica.
‘S istim ciljem, a zbog očuvanja prirodnosti naših šuma. ukazali smo na važnost poticanja proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala u Republici Hrvatskoj kako bismo osigurali dovoljne količine šumskog reprodukcijskog materijala za sanaciju šuma koje su stradale u prirodnim nepogodama’, rekla je Marijana Petir te je dodala kako je važno i prepoznavanje svih šteta koje su nastale u šumama, ali i ispitivanje utjecaja koji su prirodne nepogode imale na statiku stradalih šuma, što u dugoročnim okvirima može imati značajniji utjecaj na dostupnost drvne mase.
Odbor za poljoprivredu pozvao je da se drvo kao materijal uključi u društveno odgovorne zelene javne nabave, što bi bio poticaj domaćim proizvođačima i industriji, ali i dizajnerima. Potporu ovim aktivnostima trebaju dati i drvoprerađivači većom finalizacijom u proizvodnji koja može potaknuti i veće zapošljavanje u sektoru koji je većim dijelom vezan uz ruralna područja.
‘Brojne politike Europske unije i realizacija njihovih ciljeva ovisi o šumarskom sektoru i njegovoj uspješnosti. Pri tomu treba stalno naglašavati nacionalnu nadležnost i načelo supsidijarnosti u upravljanju šumama, posebno važno za gotovo 260 godina dugu tradiciju održivog i organiziranog gospodarenja šumama u Hrvatskoj’, rekla je Silvija Zec.
Dodala je kako je olujno nevrijeme koje je u srpnju 2023. godine pogodilo brojna područja naše zemlje ukazalo na nužnost jačanja otpornosti, stabilnosti i prilagodljivosti šumskih ekosustava. Silvija Zec je nagladila da u promijenjenim klimatskim i stanišnim uvjetima posebno snažan izazov za stručnjake predstavlja revitalizacija šumskih ekosustava kako bi se osiguralo ispunjavanje njihovih ekonomskih, ekoloških i socijalnih funkcija i stotinama godina unaprijed.
‘U važnost institucionalne podrške struci imali smo se prilike uvjeriti tijekom tematske sjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održane dana 08. srpnja ove godine upravo na području najviše stradalih šuma spačvanskoga bazena. Kako bismo odgovorili na ove probleme i izazove, ali i iskoristili brojne mogućnosti pred nama, nužno je zadržati jedinstvo institucija u sektoru, poticati stalnu briga o stručnim kadrovima, zadržavanje integriteta i poštivanje stručnih načela i postupaka. Tako ćemo osigurati daljnji doprinos šumarstva i sektora povezanih sa šumama razvoju i opstanku ruralnih, ali i sve više urbanih područja Hrvatske’, istaknula je Silvija Zec.