Petir predstavila Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a - Marijana Petir

Povodom desete obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora organizirao je međuparlamentarnu konferenciju o doprinosu nacionalnih parlamenata unaprjeđenju Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.

O Deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a i osvrtu na prijedloge novih Uredbi Europske komisije o bilju dobivenom novim genomskim tehnikama i proizvodnji i prometu biljnog reprodukcijskog materijala govorili su uvodno predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, predsjednik Odbora za poljoprivredu mađarskog parlamenta Sándor Font te ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Darja Sokolić.

–Deklaracijom Hrvatskoga sabora o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama željeli smo naglasiti da su prirodna bogatstva kojima gospodarimo, a koja su ujedno i resurs za proizvodnju hrane zbog svoje biološke raznolikosti, blago nemjerljive vrijednosti, za čije očuvanje se trebamo neprestano zauzimati, rekla je Petir te dodala kako je na primjeru cijele regije Alpe-Adria-Dunav važno naglasiti uvjetovanost proizvodnje hrane visoke kakvoće, koja je utemeljena na svakodnevnom trudu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihovom naporu za očuvanje i racionalno korištenje resursa koje za ovu proizvodnju koriste.

Govoreći o očuvanju o zaštiti resursa istaknula je kako se time istovremeno utječe i na očuvanje i jačanje ruralnih lokalnih zajednica i zadržavanje stanovnika na ruralnim područjima. Također, kako je naglasila, Deklaracijom se upozorava na važnost skladnog i održivog suživota s prirodom i izražava potpora okolišno osjetljivom i ekološkom uzgoju poljoprivrednih proizvoda, kao i očuvanju bioraznolikosti kao zalogu sigurne budućnosti.–Stava smo da je važno podržati države članice u njihovom opredjeljenju da žele biti GMO-free i da je potrebno nastaviti financirati projekte usmjerene na okolišno osjetljive poljoprivredne proizvodnje, ali i promovirati i brendirati domaću i kvalitetnu hranu i više se usmjeriti prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju GMO free proizvoda, podupirući njihov položaj i konkurentnost na tržištu, rekla je Petir.

U nastavku je govorila o potrebi adekvatnog deklariranja GMO free proizvoda i uspostavljanju jasnih kriterija vezanih uz označavanje tih proizvoda te jačanju kontrolnih tijela, službenih i referentnih laboratorija za GMO. Upozorila je i na to kako Europska komisija i dalje daje odobrenja za registraciju novih GMO proizvoda za korištenje unutar EU, unatoč protivljenju Europskog Parlamenta i odluci Europskog suda. –Ako tome dodamo i zabrinutost koju izazivaju nove uredbe o bilju dobivenom novim genomskim tehnikama i proizvodnji i prometu biljnog reprodukcijskog materijala koje su trenutno u proceduri usvajanja, pravo je vrijeme da otvorimo dijalog i adresiramo naše opredjeljenje da želimo zadržati status područja slobodnog od GMO-a, naglasila je Petir.

Govoreći o samim ciljevima relevantnih europskih dokumenata poput europskog Zelenog plana, Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti rekla je kako su oni usmjereni prema održivoj poljoprivrednoj proizvodnji i očuvanju ruralnih područja i uključuju cilj od 25 posto površina pod ekološkom proizvodnjom do 2030. godine naglasivši pri tome kako  ekološki uzgoj isključuje uporabu GMO-a.–Ovom Deklaracijom otvara se prostor za jačanje ekološke proizvodnje i upravo smo zbog toga pozvali države iz Alpe-Adria-Dunav područja da se priključe našoj inicijativi kako bi cijelo područje postalo slobodno od genetski modificiranih organizama, zaključila je Petir i uputila taj poziv i predstavnicima svih ostalih parlamenata da se priključe ovoj inicijativi i ulože potrebni napor kako bi potpora područjima slobodnim od GMO-a bila prihvaćena i u njihovim državama. Petir je tom prilikom pozvala i Europsku Komisiju da uvede kompenzacije/subvencije za poljoprivrednike koji prestanu koristiti sredstva za zaštitu bilja na bazi glifosata i da kroz istraživanja i razvoj  pronađe alternativu za ovu vrstu sredstava za zaštitu bilja, tj. zamjensku aktivnu tvar koja će za prirodu, okoliš i zdravlje ljudi i životinja biti sigurnija i manje škodljiva, a jednako učinkovita u zaštiti bilja i poljoprivrednoj proizvodnji.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Parlamenta Mađarske Sándor Font govorio je o nepredvidljivosti i utjecaju GMO organizama na ljudsko zdravlje, ali i na okoliš upozorivši kako se oni ne mogu kontrolirati.–Mađarska ima posebne zakone po kojima smo kao država jednoglasno odlučili sa želimo biti GMO free područje i to još od 2006. godine, a od 2012. godine ta je odredba ušla i u naš Ustav, rekao je Font te dodao kako se slaže sa svim ciljevima Deklaracije Alpe-Adria-Dunav naglasivši kako smatra da trebaju postojati adekvatne procedure i dozvole kada je riječ o GMO proizvodima. Font je rekao i kako je važno učiniti sve što je u našoj moći da se adekvatno kontroliraju takvi proizvodi kao i rade potrebne analize i sustavno onemogućiti one koji bi pokušali izigrati postojeće zakone. – Prioritet je da se osigura da na naše tržište dolazi isključivo hrana slobodna od GMO-a, a to se podjednako odnosi i na hranu za ljude i na životinjsku hranu, zaključio je Font.

Detaljan pregled aktivnosti, kada je u pitanju GMO u Hrvatskoj i njegova kontrola, dala je ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Darja Sokolić prvenstveno govoreći o proizvodni soje.–Hrvatska ima značajne potencijale i resurse za proizvodnju soje što obuhvaća pogodna tla, razvijenu tehnologiju uzgoja, educirane proizvođače, a što je najvažnije vlastite kultivare te razvijene konvencionalne metode oplemenjivanja bila koje su prilagođene našim agoekološkim uvjetima i odlikuju ih visoke vrijednosti agronomskih svojstava, rekla je uvodno Sokolić dodavši kako soja uz prehrambeni aspekt ima i veliku ulogu u održivosti agroeko sustava obogaćujući tlo organskim vezanom dušikom čime doprinosi bogatstvu tla.

U nastavku je navela kako se u Hrvatskoj, u proteklih 10 godina, proizvodnja soje s 50 tisuća hektara popela na čak 100 tisuća hektara, čime, kako je naglasila, soja predstavlja treću kulturu po zastupljenosti u poljoprivrednim površinama.–Važno je istaknuti kako su gotovo cjelokupne godišnje površine soje posijane sjemenom koje je proizvedeno i dorađeno u Hrvatskoj, istaknula je Sokolić naglasivši kako istovremeno osiguravamo i domaće potrebe za sojom, dok se dio sjemena izvozi i u treće zemlje. Sokolić je također rekla da je Hrvatska prema certificiranim količinama sjemena u 2023. godini treća po proizvodnji sjetve soje u Europskoj uniji.–Na 7167 hektara Hrvatska u 2023. godini bilježi najveće površine sjemenske soje u svojoj povijesti, a u periodu od 2022. do 2023. količina certificiranog sjemena soje iznosi oko 8,5 tisuća tona, navela je Sokolić. Zaključno je predstavila rad Nacionalnog referentnog laboratorija za GMO Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu navevši kako se u istom vrši analiza, kontrola i utvrđivanje GMO-a u sjemenu, hrani i hrani za životinje.

Nakon uvodnih izlaganja na panelu su govorili predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta Norbert Lins, predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo Nacionalnog vijeća Austrije Nikolaus Berlakovich, predsjednica Udruge Biovrt-u skladu s prirodom Silvia Kolar Fodor te najbolji mladi europski ekološki poljoprivrednik 2022 godine David Pajić. Lins je izrazio svoju osobnu sumnju kada je riječ o prijedlozima Komisije i genomskim tehnikama uzgoja te sudionike konferencije upitao na koji se način može jamčiti koegzistencija između organskog i konvencionalnog uzgoja i utjecaja novih tehnologija na uzgoj.–Komisija uzima u obzir da postoji politička volja za organskom poljoprivredom i kada govorimo o sjemenu i sortama i novim metodama uzgoja uzima u obzir važnost označavanja, ali pozivam vas da raspravljamo trebamo li tretirati sve nove tehnike uzgoja kao da su GMO, naglasio je Lins.

Predstavnik Austrije Berlakovich je rekao kako Austrija ima dugu povijest vezanu uz upotrebu genetskih industrija u poljoprivredi te naglasio kako je još 1994. godine u parlamentu donesen prvi zakon o genetskom inženjeringu.–Austrija je od 2002. godine, kao prva država, izglasala svoj teritorij kao područje slobodno od GMO-a i sve austrijske pokrajine su to prihvatile, rekao je  Berlakovich dodavši kako je u EU postoji 64 regije koje su dio zajedničkog saveza područje slobodnog od GMO-a. U nastavku je rekao kako sve više zakonodavnih rješenja ide u smjeru zabrane GMO-a, no s druge strane upozorio je i na to kako je Komisija odbila neke odluke da se to zabrani, odnosno, prepustila je, prema njegovim riječima, da svaka država odluči za sebe.–U tom pogledu mogu reći da je Austrija otišla i korak dalje te pokrenula inicijativu Dunav-soja sa svrhom smanjenja ovisnosti od GMO soje iz Južne Amerike, a 24 europske vlade pridružile su se toj inicijativi, zaključio je Berlakovich.

Predsjednica udruge Biovrt-u skladu s prirodom Silvia Kolar Fodor govorila je o visokim klimatskim i okolišnim zahtjevima EU-a, no, kako je izrazila bojazan, novim zakonima Europska komisija radi upravo suprotno. – Europski sud pravde 2018. godine presudio je da proizvodi novih tehnologija jesu GMO i da ih tako treba i regulirati, ali novi prijedlog zakonodavstva suprotan je tome, rekla je Kolar Fodor. Navela je niz primjera kojima se omogućava GMO, prvenstveno istaknuvši kako tu nema zaštite potrošača, a nema ni povratka kada GMO organizmi završe u okolišu. Upozorila je i na potencijalno veću upotrebu pesticida kod novih genetskih tehnika.–Tu je i problem koegzistencije s organskom poljoprivredom, a na postoje učinkoviti mehanizmi zaštite, rekla je Kolar Fodor dodavši kako je to pitanje patenata s kojima se Komisija za sada ne bavi.  Postavila je i pitanje upotrebe bio-piratstva jer, kako je rekla, novi zakon nije usmjeren na očuvanje bioraznolikosti nego iskorištavanje iste za profit.

Najbolji europski ekološki poljoprivrednik u 2022. David Pejić je rekao kako ga činjenica da je Hrvatska zona slobodna od GMO-a čini osobito ponosnim,  naglasivši da to nije samo titula. – To je obveza koju smo zajedno preuzeli za održivu budućnost da do 2030. godine 25 posto EU poljoprivrednih područja  bude pod ekološkim uzgojem, rekao je Pajić. Upozorio je na proturječnost širenja ekološke proizvodnje i konvencionalne proizvodnje koja postaje sve manje ekološka. –Ekološka šteta uzrokovana kemikalijama poput DDT-a i dugoročne zdravstvene posljedice olovnog benzina nisu imale samo lokalne već i globalne posljedice, naglasio je Pejić dodavši kako u kontekstu genomske modifikacije današnja inovacija može biti sutrašnja žaljenje. Zaključno je istaknuo kako ne smijemo izgubiti iz vida zdravlje ljudi, bioraznolikost zemljišta i integritet tradicija. –Da bismo sačuvali ono što smo izgradili moramo biti aktivni i budni, aktivno branimo naš status zone bez GMO-a odbacujući nove genomske tehnike jer se temeljno kose s našim etosom održive i etičke poljoprivrede, rekao je Pejić.

U raspravi su sudjelovali predstavnici nacionalnih parlamenata od kojih je većina podržala GMO-free koncept i inicijativu Hrvatskog sabora, govoreći o zabrinutosti zbog širenja GMO-a s jedne strane, ali i osiguranja dostatne poljoprivredne proizvodnje i osnaživanja konkurentnosti postojećih poljoprivreda s druge strane. Posebna pažnja posvećena je i osiguranju bioraznolikosti na europskome tlu kao i uvođenje znanstvenog pristupa novim tehnologijama u poljoprivredi ulažući više sredstava u inovacije i istraživanja. Kada je riječ o odluci pojedine države o korištenju GMO organizama rečeno je kako je informiranost o tome jedan od ključnih izazova, a naglašeno je da sami potrošači moraju imati mogućnost izbora, kao i same države, od kojih neke, kako je upozoreno možda nemaju kapacitete biti GMO free. Također je upozoreno kako se o GMO još uvijek malo zna, kao i o njegovim posljedicama. Istaknuto je kako se u pripremi zakonodavnih rješenja moraju slušati potrebe samih poljoprivrednika i time im omogućiti da ostanu i opstanu na selu i ruralnim područjima.

Završnu riječ imao je generalni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije Wolfgang Burtscher koji je na početku rekao kako je ova tema vrlo kompleksna za EU. –S jedne strane neki smatraju da je to iz etičkih razloga ili načela i predostrožnosti očuvanja biološke raznolikosti da se ovakve tehnike ne bi trebale koristiti, no s druge strane imamo i one koji zbog osiguranja hrane i održivosti prehrane zagovaraju uporabu novih tehnologija, rekao je Burtscher dodavši kako je upravo etika ključ ove rasprave i kao takvu ju treba uzeti u obzir.

Govoreći o upotrebi pesticida naglasio je kako njima s jedne strane osiguravamo održivost, ali s druge strane smo svjesni da ih trebamo reducirati jer postoje opipljivi dokazi o njihovoj štetnosti po ljudsko zdravlje. Kada je riječ o nedostatku hrane, naglasio je kako bi nove tehnologije mogle omogućiti dovoljnu količinu iste, no s druge strane, po njegovim riječima i to je etičko pitanje o kojem se može raspravljati. –Kada je Komisija dala prijedlog nove uredbe nije to baš olako uzela, promatrali su se i aspekti ljudskoga zdravlja i u kojoj mjeri nove tehnike nam mogu pomoći da nam poljoprivreda bude održivija, naglasio je generalni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj zaključivši kako je Komisija prijedlog dala na stol, a odluku će donijeti Vijeće i Parlament.