Petir: Proces dodijele poljoprivrednog zemljišta treba biti brz, transparentan i pošten - Marijana Petir

Hrvatski sabor kasno sinoć raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se predviđa dodatno rasterećenje od administrativnih procedura, ubrzava postupke raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, sprečava moguće nejednake primjene odredbi važećeg  Zakona i dorađuje kriterije za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta.  Planirano  programsko rješenje  „e-zakup“, trebalo bi, po uzoru na provedbu mjera iz Programa ruralnog razvoja RH, osigurati transparentnost raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a zbog ubrzanja postupaka raspolaganja, jedinicama lokalne samouprave daje se rok od 3 mjeseca, od dobivanja suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, za provedbu natječaja, te ukoliko one ove postupke ne pokrenu, isto će napraviti Ministarstvo poljoprivrede.

Sam postupak natječaja za zakup i prodaju se mijenja i skraćuje, pa njime nije propisana obveza pribavljanja mišljenja županije, no predstavnik županije član je Povjerenstva za zakup ili prodaju. Predlažu se rokovi zakupa od 25 godina za trajne nasade i 15 godina za druge vrste proizvodnje, s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Analize su pokazale kako su odugovlačenja u postupcima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem vezane i uz privremeno korištenje zemljišta, pa se ovim Zakonom predlaže brisanje odredbe o privremenom korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir rekla je da su ovaj Zakon i  podzakonski akti doživjeli do sada mnogobrojne izmjene, a poljoprivrednici i čelnici lokalne samouprave  nailazili na poteškoće u tumačenju i provedi pojedinih odredbi što je u konačnici rezultiralo sporijim donošenjem programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, otežanim raspisivanjem natječaja za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, pa u konačnici i ne postizanjem funkcionalnosti poljoprivrednog zemljišta i izostankom stvaranja dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

„Zbog stvarne potrebe da se hrvatskim poljoprivrednicima omogući da uđu u posjed poljoprivrednog zemljišta, okrupne svoje parcele i bave se poljoprivredom bez zabrinutosti hoće li imati dovoljno poljoprivrednog zemljišta, pred nama je povijesni zadatak da donesemo kvalitetan zakon koji će dati odgovor na sva otvorena pitanja“, rekla je Marijana Petir.

Dodala je da se Zakonom dodatno jačaju mjere kontrole raspolaganja i ispunjavanja uvjeta iz Gospodarskog programa što je nužno jer se neki gospodarski programi na osnovu kojih je zemljište dobiveno uopće ne provode, a ima i ekstremnih slučajeva gdje su gospodarski programi bez traga nestali.

Petir je pozdravila odluku kojom je pokrenuta revizija tih gospodarskih programa i ugovora i uvođenje dodatnih kontrola kako bi se poslala poruka da se nepošten pristup neće tolerirati.

Zakonom su propisani i elementi koje gospodarski program treba sadržavati, no ne boduje se gospodarski program kako se je moglo čuti u nekim prethodnim raspravama, već korisnik poljoprivrednog zemljišta.

A upravo je bodovanje velika novina ovog Zakona te sustav koji je predložen prati prioritete i ciljeve Prijedloga Strategije poljoprivrede Republike Hrvatske kojoj je cilj povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna godišnje do 2030. godine.

Petir je podsjetila kako se Strategijom poljoprivrede produktivnost rada planira se povećati za 60% i to povećanjem broja svinja za 35%, povećanjem u govedarstvu za 20%, povećanjem površina pod trajnim nasadima za 5000 ha, modernih staklenika na 500 ha. Bodovanje u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu prati te strateške ciljeve. Također, planira se smanjiti upotrebu pesticida za 25%, povećati udjele upotrebe obnovljivih izvora energije u poljoprivredi za 15%,  povećati navodnjavanje na dodatnih 25 000 ha.

„Veliki naglasak stavlja se na generacijsku obnovu i na mlade poljoprivrednike čiji broj želimo povećati na 20% do 2030. godine, a oni upravo kao glavnu prepreku svom poslovanju navode pristup poljoprivrednom zemljištu“, rekla je Petir. To je potvrdio i Revizorski sud EU koji je analizirao situaciju u cijeloj EU i zaključio da vrlo izdašan novac koji se daje mladim poljoprivrednicima nije doprinio generacijskoj obnovi zato što postoje prepreke s kojima se mladi poljoprivrednici suočavaju na dnevnoj razini, a to su pristup zemljištu, pristup kapitalu, pristup znanju, pristup dostatnom i stabilnom dohotku te pristup osnovnoj infrastrukturi i uslugama u ruralnim područjima.  Zato sustav bodovanja prepoznaje mlade poljoprivrednike i one koji imaju obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi.

Petir je istaknula kako udio površine pod ekološkom proizvodnjom od 2012. stalno raste u Hrvatskoj i više se nego udvostručio u apsolutnom smislu. Više od 90 % ekološkog područja dobiva potporu iz Zajedničke poljoprivredne politike, a imajući u vidu strateške prednosti Hrvatske za ekološki uzgoj hrane, sustav bodovanja podupire ekološku poljoprivredu. Međutim, čini se da odluka poljoprivrednika o prelasku na ekološku poljoprivredu uvelike ovisi o razini potpore, a manje o tržišnoj potražnji za određene vrste usjeva i to treba promijeniti.

„Kroz sustav bodovanja uvedeni su sektorski kriteriji za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta s naglaskom da je proizvodnja hrane prioritet.  Predlažemo da se težinu pojedinih kriterija diferencira kako bi se napravile dovoljne razlike između određenih vrsta subjekata i kako bi se omogućilo da mali, mladi i domicilni poljoprivrednici budu u mogućnosti ostvariti pravo za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta jer su oni kao čuvari ruralnog prostora ujedno i garancija opstanka hrvatskog sela“, rekla je Petir.

Upravo na njih Europska komisija stavlja naglasak u svojim preporukama za izradu nacionalnog strateškog plana za buduće programsko razdoblje, a to je potvrđeno i nacrtom Strategije poljoprivrede do 2030.

Rekla je da se treba primijeniti kriterij pravednosti prema onima koji koriste poljoprivredno zemljište kako bi se ostvario kontinuitet poljoprivredne proizvodnje za dosadašnje korisnike koji svoju djelatnost obavljaju sukladno gospodarskim programima i Zakonom propisanim uvjetima. „Kriterij koji se odnosi na uvjete rada i zapošljavanja treba doraditi kako bi se spriječile zlouporabe i stjecanje prednosti koja bi mogla biti umjetno stvorena.

Povećanje proizvodnje domaće i kvalitetne hrane je izuzetno važno, zato predlažemo da Zakonom snažnije podržimo one koji uzgajaju rasplodna grla i čiji ciklus proizvodnje počinje i završava u Hrvatskoj, a ne u nekoj drugoj zemlji“, istaknula je Petir.

Ona je upozorila da se poljoprivrednici bore s klimatskim promjenama a sve veći problem čine štete od divljači na poljoprivrednom zemljištu, na usjevima i nasadima čime se dovodi u pitanje održivost poljoprivredne proizvodnje. „Predlažem da se razmotri uvođenje odredbe kojom bi Ministarstvo poljoprivrede isplaćivalo poljoprivrednicima obeštećenje za štete od divljači kao što je predviđeno da Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode isplaćuje obeštećenje zbog šteta od strogo zaštićenih vrsta“, rekla je Petir.

Ona je podsjetila kako je Hrvatska Ugovorom o pristupanju EU ispregovarala moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima na 7 godina, koji je produžen za još tri godine, do 2023., i zato je važno da do tog roka što više državnog poljoprivrednog zemljišta stavimo u funkciju.

Podaci govore da prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj iznosi 10 ha, ali je gotovo 70% manje od 5 ha, a  1% gospodarstava koristi 100 i više ha.

„Kako proizvodnja hrane ovisi i o posjedu poljoprivrednog zemljišta, potrebno je osigurati okrupnjavanje posjeda i gospodarstava putem kupnje i zakupa državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta. Očekujem da ovaj Zakon pomogne da proces dodijele poljoprivrednog zemljišta bude brz, transparentan i pošten i da jamči lokalnim poljoprivrednicima sigurnost dostupa tom osnovnom resursu za proizvodnju hrane koji će ih zadržati u njihovim domovima i očuvati ruralna područja“, zaključila je Petir.