Petir traži izmjenu srbijanskog zakona koji je prijetnja hrvatskim braniteljima - Marijana Petir

Na aktualnom prijepodnevu na početku 4. sjednice Hrvatskoga sabora, zastupnica Marijana Petir postavila je pitanje ministru Damiru Habijanu koje aktivnosti planira poduzeti kako bi hrvatskim braniteljima kao i svim našim građanima omogućio zaštitu njihovih prava i pravnu sigurnost koju zakon kojim se Republika Srbija proglasila nadležnom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije grubo narušava.

“Mjesec studeni poseban je mjesec za hrvatske branitelje. Mjesec je to tuge ali i mjesec ponosa. Tuge jer u koloni sjećanja prebiremo u srcu molitve za sve one koji nisu više među nama, a ponosa jer bez njih ne bi bilo niti slobodne i samostalne Republike Hrvatske. Srbija se nažalost još uvijek nije suočila sa svojom prošlošću niti sa odgovornošću za ratne zločine počinjene u Domovinskom ratu o čemu svjedoči i činjenica da još uvijek tragamo za 1788 nestalih osoba”, rekla je Marijana Petir.

Ona je podsjetila da si je Zakonom o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije, Srbija uzela ovlasti malog Haaga, što je u suprotnosti s poredbenim i međunarodnim kaznenim pravom. “Na temelju tog Zakona pokrenut je niz postupaka protiv hrvatskih državljana, čime je ugrožen naš državni suverenitet i stvorena pravna nesigurnost naših građana”, rekla je Petir.

Istaknula je kako su se posljedice ovog Zakona očitovale i u slučaju hrvatskih branitelja Tihomira Purde i Veljka Marića, a srbijansko tužiteljstvo podiglo je optužnice i protiv četiri hrvatska pilota optužujući ih za navodne ratne zločine. “Navedeni zakon se također može primijeniti na državljane 17 članica Europske unije za koje je evidentirano da su se borili uz hrvatske branitelje u Domovinskom ratu”, rekla je Petir i dodala kao je iz Zakona potrebno čim prije ukloniti one dijelove za koje je utvrđeno da krše norme međunarodnog prava i suverenitet drugih država te europske vrijednosti.

“Vlada Republike Hrvatske prepoznala je ovaj problem i adresirala ga u svom programu rada, stoga me zanima koje aktivnosti planirate poduzeti kako bi hrvatskim braniteljima kao i svim našim građanima omogućili zaštitu njihovih prava i pravnu sigurnost koju ovaj Zakon grubo narušava”, upitala je zastupnica Petir ministra Habijana.

„Za Republiku Hrvatsku je Zakon o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije posebno sporan iz razloga što si je Republika Srbija sama namijenila dominantnu ulogu tužitelja i suca na području bivše Jugoslavije. Ovakva uloga Republike Srbije, koja se određuje nadležnom u jednom specifičnom području i to samo za područje Jugoslavije, koja je stvorila jednu „kvazi-univerzalnu“ jurisdikciju, je za Republiku Hrvatsku neprihvatljiva“, kazao je ministar Damir Habijan.

„Kada govorimo o „kvazi-univerzalnoj“ jurisdikciji, članak 3. Zakona o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije, ne propisuje ograničenja koja su poznata u međunarodnom pravu poput načela ne bis in idem, zatim da mora postojati nazočnost okrivljenika na teritoriju države koja progoni, da mora postojati jasna veza između kaznenog djela i države koja poduzima progon. Predmetni Zakon protivan je i Konvenciji o implementaciji Sporazuma iz Schengena, ali i Povelji o temeljnim pravima Europske unije“, pojasnio je ministar.

„Istovremeno, Republika Srbija je učinila vrlo malo kako bi se suočila s prošlošću i nema stvarne volje da se procesuiraju njezini politički i vojni dužnosnici, oni koji su najodgovorniji za počinjenje najtežih zločina“, dodao je.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provodi aktivnosti kojima bi se riješilo pitanje nadležnosti još od 2012. godine kada je Ministarstvu pravde Republike Srbije podnesen nacrt Ugovora o kaznenom progonu i kažnjavanju počinitelja ratnih zločina. Od tada se pokušalo uspostaviti povjerenstvo s ciljem rješavanja ovoga pitanja zajedničkim putem, međutim do danas bez uspjeha.

„Republika Srbija je u fazi pregovora s Europskom unijom, a zbog važnog poglavlja broj 23, rješavanju ovoga pitanja će se morati pristupiti“, zaključio je ministar Habijan.

Petir je rekla kako je potrebno poduzeti sve što je potrebno kako bi se sporni članci ovog Zakona ukinuli jer su u suprotnosti s poredbenim i međunarodnim kaznenim pravom što je potvrdila i pravna analiza koju je izradila Akademija pravnih znanosti Hrvatske.

“Teške sudbine hrvatskih branitelja na koje je Srbija primjenila ovaj Zakon motivirale su me da zatražim izradu Pravne analize tzv. ZORZA, a u tom zahtjevu podržala me je većina tadašnjih hrvatskih europarlamentaraca ali ne i oni iz grupe socijalista”, rekla je Petir.

Podsjetila je da je Pravnu analizu dostavila tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću, ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću kao i ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić sa zahtjevom da Srbiji uvjetuju otvaranje pregovora s Europskom unijom, izmjenom spornih članaka ovog Zakona, što su oni nažalost odbili učiniti i rezultate takvog neodgovornog ponašanja je vrlo teško ispraviti.

“Zato je važno ministre inzistirati da Srbija neprihvatljive članke ovog Zakona stavi van snage ako želi nastaviti svoj europski put”, zaključila je Petir.