Petir u Majuru na Stručnom skupu o ekološkoj poljoprivredi - Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Marijana Petir otvorila je 20. ožujka 2025.  u Majuru Stručni skup “Potencijal ekološke poljoprivrede u ruralnom razvoju”, kojem je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora pokrovitelj, a organizatori skupa su  Udruga biofila Hrvatske i Lokalna akcijska grupa Una. Stručni skup okupio je predstavnike akademske zajednice, ministarstava, predstavnike kontrolnih tijela,  agronome, veterinare i zainteresirane poljoprivrednike sa područja Sisačko – moslavačke i Karlovačke županije.

“Strukturom ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj dominiraju pašnjaci i oranice, dok su slabo zastupljene površine na kojima se uzgaja ekološko povrće i voće, izuzev oraha i lješnjaka. Mali broj stoke uzgaja se u ekološkoj proizvodnji, malim proizvođačima je proces certificiranja za ekološku poljoprivredu zahtjevan i skup, a od 6695 ekoloških subjekata u Hrvatskoj, samo je 421 registriran za preradu ekoloških proizvoda. Gledajući s aspekta potrošnje ekoloških proizvoda, godišnje, hrvatski potrošač za ekološke proizvode potroši 24 eura, dok je taj iznos u Danskoj na razini od 365 eura, a u Austriji 274 eura”, rekla je Marijana Petir i dodala kako Hrvatska sa svojih nešto više od 8% površina pod ekološkim uzgojem treba uložiti veće napore kako bi do 2030. godine dosegnula postavljeni cilj od 25 % površina pod ekološkom proizvodnjom i iskoristila potencijal koji ima za razvoj ekološke poljoprivrede, posebice ovdje u Sisačko-moslavačkoj županiji.

“Potrebno je poticati uključivanje hrvatskih poljoprivrednika u ekološku proizvodnju i osigurati uvjete za povećanje broja ekoloških prerađivača, kako bismo zaustavili izvoz sirovine i na ekološkim proizvodima stvarali dodanu vrijednost”, rekla je Petir i istaknula da proizvođačima uz preradbene kapacitete treba osigurati fer i poštenu cijenu za proizvode koje proizvode, što bi ujedno smanjilo i uvoz ekoloških prehrambenih proizvoda koji sada dominiraju na našem tržištu.

“Hrvatski potrošači uglavnom proizvode kupuju u supermarketima, što predstavlja izazov za dostupnost domaćih ekoloških proizvoda krajnjim kupcima. Zato je važno jačati druge distributivne kanale i snažnije poticati udruživanje proizvođača, ali i promociju i edukaciju o ekološkim proizvodima”, rekla je Petir i dodala kako je ekološka proizvodnja  najkontroliranija vrsta proizvodnje hrane, od polja do stola, uključujući i distribuciju.

Petir je upozorila da izostanak interesa za uključivanje ekoloških proizvoda u gastronomsku i ugostiteljsku ponudu u Republici Hrvatskoj predstavlja ozbiljan problem jer bi upravo na tome mogli turistički brendirati naše područje pod uvjetom da osiguramo količine i dostupnost proizvoda tijekom cijene godine. Petir je upoznala prisutne s europskim politikama i uredbama koje se odnose na ekološku poljoprivredu kao i sa analizama tih politika koje je izradio Europski revizorski sud s čijim članovima se izaslanstvo Odbora za poljoprivredu nedavno sastalo i razgovaralo o ovoj temi.

Marijana Petir podsjetila je i na Studiju „Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine“ koju su izradili Akademija poljoprivrednih znanosti i Agronomski fakultet u Zagrebu, koja je prepoznala potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede na Banovini kako u povrćarstvu tako i u stočarstvu.

Nakon otvorenja Stručnog skupa profesor Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Albert Marinculić, istaknuo je da će se na panelima o ekološkom stočarstvu i ekološkom povrćarstvu raspravljati o sadašnjem stanju i mogućnostima osnaživanja ekološke proizvodnje  koja bi mogla potaknuti brži ruralni razvoj i  povratak stanovništva, a čiji ključni izazov je depopulacija ruralnih krajeva i nedovoljno iskorišten potencijal održive  poljoprivrede u  očuvanom okolišu.  Na Skupu je predstavljen Pilot projekt „Cro green“ za održivu budućnost hrvatske poljoprivrede u kojemu je poseban naglasak stavljen na revitalizaciju Banovine i stvaranje preduvjeta za privlačenje i povratak mladih  obitelji iz dijaspore. Predstavljeni su i primjeri uspješno provedenih aktivnosti ruralnog razvoja Agencije za ruralni razvoj Istre te rezultati koje je na tom polju postigla Međimurska županija, kao sastavnica mreže eko regija. Bilo je riječi o marketinškim izazovima ekološke poljoprivrede u ruralnom razvoju kao i organizacija ekološke tržnice u Zagrebu.

“Izuzetna nam je čast što su se u našem kraju okupili uvaženi stručnjaci i donosioci odluka iz područja poljoprivrede od Marijane Petir, predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, do profesora sa Veterinarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao i predstavnika ministarstava te poljoprivrednika.“ – rekla je Klementina Karanović, predsjednica LAG-a Una i načelnica Općine Majur. Dodala je kako se područje Lokalne akcijske grupe Una u cijelosti nalazi na području Banovine i ima odlične preduvjete za razvoj ekološke poljoprivrede. Karanović je podsjetila kako se zbog određenih društvenih i prirodnih događaja u proteklih 30-tak godina broj stanovnika drastično smanjio, zbog toga se smanjio i utjecaj koji čovjek ima na prirodu, pa na području Banovine prevladava očuvana priroda i bogatstvo bioraznolikosti. Upravo takvi uvjeti izvrstan su preduvjet za razvoj ekološke poljoprivrede, no nedostaje prijenos znanja, pomoć proizvođačima u plasmanu proizvoda i udruživanje te poticanje mladih na bavljenje poljoprivredom”, zaključila je Karanović i dodala kako je današnji Skup  tek prvo događanje od brojnih koje planiraju organizirati kako bi se ekološka poljoprivreda popularizirala, te poboljšao prijenos znanja od struke i fakulteta do proizvođača i potrošača.