Prioriteti poljskog predsjedanja predstavljeni na Odboru za poljoprivredu - Marijana Petir
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je danas, 28.3. 2025. godine svoju sjednicu na kojoj je veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj, Pavel Czerwiński predstavio prioritete za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja tijekom poljskog predsjedanja Vijećem Europske Unije.
„U prioritetima poljskog predsjedanja prepoznali smo teme o kojima smo na sjednicama Odbora za poljoprivredu provodili rasprave u prošlom i ovom mandatu i koje smatramo važnima za europski poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja“ – uvodno je istaknula Marijana Petir izrazivši nadu kako će se o tim temama provesti šira rasprava tijekom poljskog predsjedanja, potaknuti prilagodbe europske regulative zahtjevima poljoprivrednika i stanovnika sela te osigurati snažnija potpora cijelom poljoprivredno-prehrambenom sektoru koji se uz klimatske izazove, sve više susreće i sa izazovima tržišnog pozicioniranja. Dodala je kako je rješavanje ovih problema važno ne samo sa aspekta proizvodnje dovoljnih količina kvalitetne hrane po priuštvim cijenama za naše građane i osiguranja pristojne zarade za poljoprivrednike, već i stoga što se poljoprivredna djelatnost obavlja na ruralnim područjima koja želimo učiniti atraktivnima za život.
Govoreći o prioritetima poljskog predsjedanja Vijećem EU, za koje je naglasio da je ratno predsjedanje, veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj, Pavel Czerwiński istaknuo je rad na unapređenju europske sigurnosti u svim formama sigurnosti, što uključuje i prehrambenu neovisnost i samodostatnost koje su ključne za otpornost, ali i za adekvatan odgovor na krize i izazove s kojima se susrećemo obzirom na geopolitičke i klimatske izazove. Isto će zahtijevati rad na jačanju položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, stabilizaciju njihovih prihoda, te racionalizaciju u provedbi ciljeva europskog Zelenog plana. U tom smislu Predsjedništvo će uputiti Europskoj komisiji preporuke za pojednostavljenje primjene zelenih ciljeva te ispitati utjecaj drugih politika EU na ruralni razvoj. Czerwiński se osvrnuo i na potrebu preciznijeg reguliranja pitanja sigurnosti hrane, a uzimajući u obzir uvoz proizvoda iz trećih država, koji ne moraju udovoljavati kriterijima sigurnosti u proizvodnji hrane kojih se moraju pridržavati europski poljoprivrednici, a što europskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru stvara nelojalnu konkurenciju. „Obiteljska poljoprivredna gospodarstva važna su za europsku poljoprivredu i ruralna područja, a potporu njihovom rastu trebalo bi osigurati snažnije korištenje inovacija i digitalizacije“ – rekao je Czerwiński.
„Specijalizacija poljoprivredne proizvodnje, primjena najnovijih tehnika u proizvodnji, dostupnost povoljnog kreditiranja, te dostupnost osnovnih usluga na ruralnim područjima, zaustavili su depopulaciju ruralnih područja u Poljskoj, posebno onih u kojima prevladavaju kvalitetna tla, dok se u drugim područjima podupirao razvoj dodatnih djelatnosti poput ekološkog ili spa turizma.“ – rekao je Czerwiński, odgovarajući na upit članice Odbora, Ivane Ribarić Majanović o mjerama koje Poljska provodi za zaustavljanje depopulacije ruralnih područja. Na upit člana Odbora, Gorana Ivanovića o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi, odgovorio je kako zbog različite strukture poljoprivredne proizvodnje i proizvoda koji se proizvode u državama članicama, ne osjete sve države članice pritisak nepoštenih trgovačkih praksi jednako, pa su neke pribjegle i protekcionističkim mjerama za zaštitu tržišta. Najavio je da je plan do kraja poljskog predsjedanja provesti reviziju Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
Marijana Petir zatražila je informaciju o stavu koji će zauzeti poljsko predsjedništvo vezano uz donošenje Uredbe o biljkama proizvedenim novim genomskim tehnikama (NGT) i dodala kako se o toj temi u više navrata raspravljalo na sjednicama Odbora za poljoprivredu, kao i s predstavnicima parlamenata drugih država članica, a Odbor je pokrenuo i politički dijalog s Europskom komisijom kako bi izrazio neslaganje s donošenjem ove Uredbe, jer kako je rekla, „smatramo da se ona koristi kako bi se na mala vrata uveo GMO“. Petir je podsjetila i na stav Europskog suda pravde, koji je u svojoj odluci iz 2018. godine izjednačio GMO i NGT, pri tome istaknuvši kako bi regulativa vezana uz NGT trebala biti sastavni dio Direktive o GMO. Petir je zaključila kako političko rješenje mora biti kvalitetno, transparentno i znanstveno utemeljeno i mora obuhvatiti poljoprivredni, okolišni i zdravstveni aspekt Uredbe, poštujući pri tome načela predostrožnosti i supsidijarnosti.
Veleposlanik Czerwiński je uz donošenje Uredbe o biljkama dobivenim novim genomskim tehnikama podsjetio da Kina i Sjedinjene Američke Države korištenjem novih genomskih tehnika osiguravaju konkurentsku prednost na tržištu te da su NGT razdvojene u dvije skupine kako ih se sve ne bi izjednačavalo s GMO-om. Poljsko predsjedništvo važnim smatra pronaći kompromisno rješenje koje će biti prihvatljivo za sve države članice i koje će prepoznati posebnosti svake od država članica, prepoznajući pri tome i važnost ograničavanja stvaranja monopola od strane velikih sjemenarskih tvrtki, a sve kako bi se zagarantirala dostupnost sjemena europskim poljoprivrednicima i sigurnost građanima.
„Važno je zadržati model supsidijarnosti, za koji se Hrvatska zalaže, a i za koji se Poljska uvijek zalagala, jer drugačije prakse nisu u skladu s Libanonskim ugovorom“ – zaključila je Marijana Petir, zamolivši veleposlanika da isto prenese poljskom predsjedništvu kako bi se svakoj državi članici omogućilo samostalno donošenje odluka o NGT.
„Veća izdvajanja za obranu u vrlo složenim geopolitičkim odnosima razumljiv su potez EU, no to izdvajanje ne smije se odvijati na teret poljoprivrede, jer hrana nam je potrebna za život, zato je potrebna i snažnija podrška našim poljoprivrednicima. Poljoprivrednici se ne mogu sa manje novca boriti sa klimatskim promjenama, povećanom zelenom ambicijom, prekidima u opskrbnim lancima, nelojalnom konkurencijom iz trećih zemalja, nepoštenim trgovačkim praksama i drugim problemima koji pogađaju ovaj sektor.“ – rekla je Marijana Petir istaknuvši da budući Višegodišnji financijski okvir za poljoprivredu treba biti određen na dosadašnji način, sa zasebnom omotnicom koja se ne smije smanjivati i temeljen na dva stupa: izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju, te je zatražila stav poljskog predsjedništva o tome.
Veleposlanik Czerwiński je odgovorio da je stav poljskog predsjedništva kako Zajednička poljoprivredna politika treba zadržati poseban proračun baziran na dva stupa, treba pratiti potrebe europskih poljoprivrednika, a u obzir treba uzeti i činjenicu da Zajednička poljoprivredna politika ima direktan utjecaj na kvalitetu života državljana Europske Unije, te da pri tome kohezijsku i poljoprivrednu politiku ne treba promatrati kao konkurenciju.