Tvrdnja da se potpore u poljoprivredi troše na koruptivan načina, uvreda je za hrvatske poljoprivrednike - Marijana Petir

„U provedbi mjera poljoprivredne politike koje se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u razdoblju 2023. – 2027., države članice imaju obvezu osigurati učinkovitu zaštitu financijskih interesa Europske unije“, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi kojim se propisuju načela postupanja Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u slučajevima sumnje na prijevaru, umjetnog stvaranja uvjeta, financijskih korekcija i kazni za korisnike potpora u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Propisane su i odredbe o sukobu interesa, dvostrukom financiranju, povratu sredstava, više sile i izvanrednih okolnosti.

„Pozitivnim ocjenjujemo jasnije reguliranje pitanja prijevara u korištenju sredstava potpora koje se financiraju iz europskih poljoprivrednih fondova“, rekla je Petir i dala prijedloge za unaprjeđenje ovog Zakona. U novopredloženom članku 8c. stavcima (7) i (8) bilo bi dobro odrediti rok u kojemu je Agencija dužna obavijestiti korisnika o nastavku provedbe projekta u slučajevima odbacivanja kaznene prijave, obustavljanja kaznenog postupka ili pravomoćne oslobađajuće presude. Stavakom (13) kojim se kod utvrđenog umjetnog stvaranja uvjeta odbija zahtjev korisnika ili ukidaju pogodnosti koje su umjetno stvorene treba doraditi. Uz  članak 14., kojim se mijenja članak 144. Zakona, te se stavkom (2) predlaže da Agencija može donijeti Odluku o povratu sredstava u slučaju administrativne pogreške nadležnog tijela utvrđene naknadnom administrativnom kontrolom i/ili kontrolom na terenu nastale prilikom odobravanja ili isplate potpore, molimo da se provjeri je li ovaj prijedlog u skladu s člankom 59. stavkom 5. Uredbe 2021/2116, koji propisuje da države članice osiguravaju mehanizme kojima se posebno osigurava ne izricanje kazni ako je do neusklađenosti došlo zbog pogreške nadležnog tijela ili nekog drugog tijela, te ako nije bilo razumno očekivati da bi osoba na koju se administrativna kazna odnosi mogla otkriti pogrešku.

Marijana Petir je podsjetila kako se rashodima u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) podupiru poljoprivreda i ruralni razvoj u EU-u, i to na sljedeće načine: o izravnim plaćanjima koja se dodjeljuju poljoprivrednicima uglavnom na temelju površine poljoprivrednog zemljišta kojom pojedini korisnik raspolaže; o poljoprivrednim tržišnim mjerama kojima se pomaže poljoprivrednim sektorima EU-a da se prilagode promjenama na tržištu; o nacionalnim i regionalnim programima ruralnog razvoja država članica kojima se podupire društveni i gospodarski razvoj u ruralnim područjima i pruža potpora na temelju kriterija povezanih s okolišem i klimom.  U razdoblju 2018. – 2020. izravna plaćanja u 27 država članica EU-a iznosila su u prosjeku 38,5 milijardi eura godišnje, a tržišne mjere i rashodi u području ruralnog razvoja u prosjeku su iznosili 2,7 milijardi eura, odnosno 13,1 milijardu eura.

Prijevara šteti financijskim interesima EU-a i sprječava ostvarivanje ciljeva politike koji se nastoje postići s pomoću sredstava EU-a. Eurospki revizorski sud tijekom 2022. godine napravio je nadzor i Izvješće za koje očekuje da će pomoći Komisiji i državama članicama da razviju svoje kapacitete za borbu protiv prijevara u okviru nove zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. – 2027.

Različita tijela štite financiranje u okviru ZPP-a od prijevara na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Sud je utvrdio rizike povezane sa slučajevima u kojima korisnici prikrivaju slučajeve kršenja uvjeta prihvatljivosti te rizike povezane sa složenošću financiranih mjera i s nezakonitim oblicima jagme za zemljištem. „Komisija je procijenila rizike od prijevara u rashodima u okviru ZPP-a i uvidjela da mjere ulaganja u ruralni razvoj i određene tržišne mjere donose veći rizik od drugih programa plaćanja i to možemo potvrditi jer upravo uz taj segment su vezane prijevare koje su se dogđale i kod nas u vrijeme mandata SDP-ovog ministra Tihomira Jakovine kada su se stvarali umjetni uvjeti i pogodovalo se velikim tvrtkama“, rekla je Petir.

Ona je podsjetila da u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva. U Europskoj uniji postoje velike razlike među državama članicama po veličini poljoprivrednih gospodarstava: od Malte, u kojoj je prosječno gospodarstvo veličine 1,3 ha, do Češke s prosječnim gospodarstvom od 120,8 ha. One su uzrokovane prirodnim obilježjima, tradicijom te prioritetima poljoprivrednih politika svake države. Treba napomenuti i kako je velika površina poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim zemljama rezultat komunističkog nasljeđa, odnosno vremena u kojemu su se poljoprivredom bavili gotovo isključivo veliki kombinati, dok su mali poljoprivrednici bili marginalizirani.

„Veličina gospodarstva sama po sebi nije pokazatelj niti razlog konkurentnosti. To više ovisi o strukturi poljoprivredne proizvodnje.“, rekla je Petir. Za konkurentnu ratarsku proizvodnju važne su veće površine poljoprivrednog zemljišta, ali profitabilna proizvodnja može se u drugim sektorima ostvariti i na manjim površinama. Primjerice, u Italiji je prosječna površina poljoprivrednog gospodarstva 10,7 ha (za 38% manje nego prosjek EU-a), a unatoč tome, Italija je s 13,9% udjela u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a treći najveći poljoprivredni proizvođač u EU. „Zbog toga je jedan od prioriteta hrvatske poljoprivredne politike povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, između ostaloga i preusmjeravanjem u dohodovnije sektore“, istaknula je Marijana Petir.

Ona je odbacila tvrdnju da se poticaji poljoprivredi „troše na netransparentan i koruptivan način“. U Hrvatskoj je u 2022. godini, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bilo 106,5 tisuća korisnika poljoprivrednih potpora, a godišnje se obave desetci revizija. „Sugerirati da su, zbog pojedinačnih slučajeva koji se procesuiraju, svi oni uključeni u koruptivne radnje i organizirani kriminal, je uvreda za hrvatske poljoprivrednike.“, rekla je Petir. Na temelju selektivno iznesenih pojedinačnih informacija ne može se donijeti ocjena o funkcioniranju ili nefunkcioniranju sustava potpora u Hrvatskoj.

„Sigurno je da se mora učiniti sve kako bi se novcem poreznih obveznika gospodarilo marom dobrog gospodara, stoga kontrole trebaju biti na visokoj razini, ali i isto tako i podrška hrvatskim poljoprivrednicima koji su često pristisnuti velikim administrativnim zahtjevima, dugo čekaju na odgovore nadležnim tijela što usporava ulaganja u poljoprivredu i ne doprinosi ciljevima koje smo utvrdili Strategijom hrvatske poljoprivrede, stoga još jednom pozivamo na kapacitiranje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je ključna za dodijelu potpora u poljoprivredi. A riječ je o visokim sredstvima“, naglasila je Marijana Petir.

Dodala je kako je u 10 godina članstva Hrvatske u EU, iz EU fondova isplaćeno je 6,84 milijardi eura za hrvatsku poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo i ruralni razvoj. „Bez tih potpora bilo bi teško držati glavu iznad vode uslijed sve većeg utjecaja klimatskih promjena i tržišnih poremećaja na sektor poljoprivrede, no pogrešno bi bilo tumačiti da hrvatski poljoprivrednici primaju nešto što im ne pripada i da se razlikuju od drugih europskih poljoprivrednika, jer svi smo korisnici iste, Zajedničke poljoprivredne politike“, rekla je Petir. Za postojeće programsko razdoblje na raspolaganju imamo gotovo 5 milijardi eura koje trebamo pametno uložiti kako bi povećali produktivnost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede i postigli generacijsku obnovu hrvatskog sela.

Pri tome treba imati na umu kako su smjernice i planovi europske zelene politike ambiciozni, no treba biti na oprezu da nas ti ambiciozni ciljevi, ne bi odveli u neželjenom smjeru i doveli u pitanje opstojnost naše poljoprivredne proizvodnje. “Zato smi mi stava da je potrebno prepoznati i vrednovati polazne osnove svake države kako bismo znali procijeniti tko će podnijeti koliki teret na putu zelene tranzicije. Hrvatska koristi manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva od prosjeka EU, po biološkoj raznolikosti u samom smo svjetskom vrhu, Hrvatska je uz to ponosna što je slobodna od GMO-a i da su površine pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj u porastu. Velika pažnja posvećuje se brizi za oprašivače, posebice pčele, imajući na umu njihovu nezaobilaznu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti i proizvodnji hrane”, rekla je Petir. Zato je Odbor za poljoprivredu pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom u kojem smo predložili da se uvede potpora po pčelinjoj zajednici i na taj način pravedno vrednuje njihova oprašivačka uloga. “Želimo bii proaktivni u kreiranju europskih politika jer će one u konačnici imati utjecaj na nas. Odgovornost koju imamo za našu zemlju i za naše ljude ne shvaćamo olako, svjesni svih potencijalnih problema i rizika, te u poljoprivrednicima vidimo partenere kojima dajemo maksimalnu podršku kako bi i dalje za nas proizvodili hranu, kao i stanovnicima sela, koji za nas čivaju hrvatski proctor”, zaključila je Marijana Petir.