U obnovi Banovine potreban nam je hitan zaokret - Marijana Petir

„Ministre, govorili ste da su prepoznata uska grla na terenu u provedbi dosadašnjeg zakona i da ćete ovim Zakonom zaobići te probleme – problem legalizacije, imovinsko-pravnih odnosa, problem javne nabave – i to je dobro. Ono što mene brine je da se do sada nije prepoznalo da su poljoprivredna gospodarstva također poslovni subjekti. Vi ovdje predviđate obnovu poslovnih zgrada ali na taj način ne tretirate poljoprivrednike. 2064 poljoprivredna gospodarstva stradalo je na području Banovine u potresu. Upućujete ih da rješavaju problem preko mjera ruralnog razvoja za koje se od njih traži da imaju vlastiti novac koji trebaju uložiti. Ako je netko izgubio kuću, štalu, traktor, stoku, on nema vlastitog novca, a poznato je da banke u Hrvatskoj nisu tako socijalno osjetljive da će im dati novac „na izvolite“. Mene zanima hoće li Vlada u ovom Zakonu prepoznati poljoprivrednike kao poslovne subjekte i dati im mogućnost obnove ili će naći model kako im osigurati pretfinanciranje da iskoriste sredstva iz ruralnog razvoja“, pitala je zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir ministra Darka Horvata.

On joj je odgovorio da veliku većinu onog što je rekla može podržati, no da paralelno sa izradom ovih izmjena i dopuna Zakona, tri resora rade na Strategiji gospodarske revitalizacije potresom pogođenih prostora, ne samo Sisačko-moslavačke županije već i dijelova Karlovačke i Zagrebačke županije. „U njima jedno posebno poglavlje je poljoprivreda, dakle ove mjere koje su trenutno na snazi i financijski iznosi koji se osiguravaju su privremeno zbrinjavanje, odnosno sad već sanacija i vraćanje one poljoprivredne djelatnosti koja je u tom području i u vrijeme potresa u određenom intenzitetu bila zamijećena, a i ovaj Zakon u jednom članku jasno kaže da Vlada može posebnim odlukama intervenirati u određene sektorske politike“, odgovorio je Horvat.

Petir ovakvu odredbu u Zakonu o obnovi koja ne prepoznaje OPG-e kao poslovne subjekte smatra diskriminacijom poljoprivrednika te je i u svojoj pojedinačnoj raspravi tražila ili da se to promijeni ili da nadležna ministarstava osiguraju predfinanciranje poljoprivrenicima, jer kako je rekla,  netko tko je izgubio sve u potresu nema vlastita financijska sredstva da bi mogao uložiti u obnovu i onda čekati 100% povrat koji će dobiti iz Fonda ruralnog razvoja kojim je osigurano 120 milijuna kuna.

Upozorila je da se Zakon o obnovi odnosi na  barem 50 tisuća obitelji koji su stradali u potresu, čiji su stanovi i kuće su uništeni, čiji su poslovni i gospodarski objekti van funkcije, te je rekla da toj temi treba pristupiti sa velikom pažnjom i odgovornošću, ne samo zbog onih koji su stradali već i zbog onih koji su u onom najtežem trenutku pokazali veliko srce i osigurali pomoć. Petir je upozorila da prepucavanja i optužbe saborskih zastupnika neće pomoći stanovnicima Banovine te je pozvala sve da budu odgovorni. „Ako vam kažem da i ovim zakonom danas koji bitno mijenja stvari i trebao bi ubrzati proces obnove opet nećemo riješiti sve probleme, možda će neki reći da pušem i na hladno ali je činjenica da mi jednim zakonom ne možemo predvidjeti sve životne situacije koje se događaju“, rekla je Petir i dodala kako ovaj prijedlog Zakona uvodi određene novine i da vjeruje da je trebalo toliko vremena za njegove izmjene zbog konzultacija sa pravnim stručnjacima obzirom da Zakonom zaobilazimo neke probleme koji su se pokazali kao ključni na terenu, a to je da ima puno nelegalnih objekata, da mnogo imovinsko-pravnih odnosa nije riješeno, ili se ne znaju vlasnici ili su vlasnici nedostupni ali isto tako da komplicirani i dugotrajni postupci javne nabave koje je trebalo provoditi oduzimaju dragocjeno vrijeme. „Zabrinuta sam koliko će naših sugrađana i ovu zimu dočekati u kontejnerima u doista teškim i nemogućim uvjetima. Zato nam treba taj jedan hitan zaokret u obnovi“, rekla je Petir. Ona je zahvalila svima koji su pomagali potresom pogođenim stanovnicima, a poosebno hrvatskom Caritasu koji je uložio 12 milijuna kuna u nabavu stambenih modula, Sisačkoj biskupiji koja je uložila 9 milijuna kuna u izdavanje vaučera, kupovinu građevinskog materijaa, bijele tehnike, davala novčanu pomoć, osigurala montažne kućice, a sudjeluje i u izgradnji kuća.