U organizaciji zastupnice Petir u Saboru obilježena „Crvena srijeda“ konferencijom „Međureligijski dijalog kao sredstvo za ostvarenje mira“ - Marijana Petir

U organizaciji zastupnice Marijane Petir u Hrvatskom saboru je u srijedu 20. studenog, treću godinu za redom obilježena „Crvena srijeda” – međunarodna inicijativa kojom se spominjemo svih onih koji su progonjeni zbog svoje vjere.

Marijana Petir je rekla da nažalost, u mnogim zemljama diljem svijeta bilježimo potpuno dokidanje mogućnosti ispovjedanja i prakticiranja vjere, prisilna preobraćenja, potpuno isključivanje iz javnog i društvenog života vjerskih manjina, do zakona o blasfemiji koji vode prema smrtnoj kazni. Izvješća Zaklade papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji i organizacije Otvorena vrata, pokazuju da su kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. Opservatorij za praćenje netolerancije i diskriminacije protiv kršćana u Europi, evidentira sve češće pokušaje kriminalizacije tradicionalnih vjerskih učenja ili ograničenja slobode savjesti te jačanje radikalnih ekstremističkih grupa u Europi, paljenje crkava i njihovo oskvranjavanje.

“Hrvatska može poslužiti kao primjer dobrih međureligijskih odnosa i dijaloga jer biti u manjini u Hrvatskoj ne znači biti manje bitan ili ne imati glas“, rekla je Marijana Petir i dodala kako o tome svjedoči i 108 godina duga tradicija pravnog i institucionaliziranog priznanja islama u Hrvatskoj što se ogleda činjenicom da muslimani u Hrvatskoj čine važan dio društva i u potpunosti su integrirani u hrvatsko društvo. Kako je rekla, slična situacija je i sa drugim vjerskim zajednicama koje su dio naše vjerske i nacionalne baštine, a osobito se to odnosi na reformirane kršćane čija se prisutnost u Hrvatskoj bilježi od 16.-tog stoljeća.

Podsjetila je da  Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica koji je na snazi od 2003. godine pruža pravnu sigurnost i utemeljenost za registraciju i djelovanje različitih vjerskih zajednica kao i  Ustav, kao najviši pravni akt koji štiti i jamči slobodu savjesti i vjeroispovijesti kao i slobodno i javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja. „Vjerskim zajednicama je omogućeno ostvarivanje dijaloga ne samo sa državnim tijelima i institucijama nego i jedna sa s drugom, one su pozvane na razmjenu iskustava, suradnju, međusobno poštivanje i rad na dobrobiti naroda kojem služe“, rekla je Petir i dodala kako među vjernicima i vjerskim vođama u Hrvatskoj postoji jasna svijest o religioznoj vrijednosti dijaloga i tolerancije koja se kod nas provodi u djelo na vrlo jedinstven i hvale vrijedan način.

Okupljene je pozdravio potpredsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner istaknuvši kako ponosno stojimo kao pripadnici društva koje svim civiliziranim modalitetima štiti ljudska prava i temeljne slobode, među koje se snažno ubrajaju i one vjerske.

“Republika Hrvatska, primjer je, koji pokazuje kako uspješan i konstruktivan međureligijski dijalog može jamčiti uspješan zajednički život bez predrasuda, pun tolerancije i mira, te ljubavi prema Bogu u zemlji koja je već stoljećima domovina trima najvećim monoteističkim religijama – kršćanstvu, judaizmu i islamu. Iz dubine srca se nadam da će model koji tako uspješno funkcionira u Hrvatskoj preuzeti i neke druge zemlje i upravo međureligijskim dijalogom doprinijeti miru kojem svako ljudsko biće teži.“ istaknuo je Željko Reiner.

Uvodna izlaganja na konferenciji “Međureligijski dijalog kao sredstvo za ostvarenje mira” održali su prof. dr.sc.Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Mevludi ef. Arslani, zamjenik muftije Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof.dr.sc.Željko Tanjić naglasio je kako je o pojmu slobode vjerovanja i međureligijskog dijaloga u kontekstu „Crvene srijede“ važno razmišljati  zato što ugroženost ponekad pojedinačnog vjerovanja i savjesti pa onda i djelovanja pojedinih vjerskih zajednica i crkvi, nije samo u društvima u kojima postoji nedostatak pravne ili demokratske svijesti, pa i religijske, već i u našim zapadnim društvima gdje je na kušnju došla sloboda vjerovanja, u mnogim oblicima, a onda s tim i međureligijski dijalog.

Dodao je da ako nemamo obzor konzistentnosti humanističke vizije koja je otvorena suradnji, suživotu, duboko ukorijenjena u poštivanju dostojanstva osobe i slobode savjesti i koji djeluje kao kvasac građanske kulture, pa čak  i kao  samo duhovno i religiozno iskustvo, može izgubiti autentični temelj u Božjoj istini i postati ranjiv s obzirom na ljudske slabosti i pojedine tendencije u društvu. Upozorio je da prilagodbe različitih religija oblicima svjetovne moći predstavljaju veliki izazov, čak i ako su opravdane u ime mogućnosti dobivanja boljih prednosti za vjeru, jer predstavljaju trajni rizik i za društvo, i za crkve i vjerske zajednice, a onda time i za međureligijski dijalog.

„Crkva se mora preispitivati kako bi se uvijek novim zamahom iznova otkrio istinski put poštivanja Boga u duhu i istini i u društvu mora imati prostor za takvo djelovanje, ali istovremeno je to obvezuje na dijalog sa onima koji taj isti put traženja da štuju Boga u duhu i istini, štuju na drugačiji način“, rekao je Tanjić.

“Međureligijski dijalog je važan jer živimo u doba globalizacije, kada su društva sve više kulturno i vjerski raznolika, a religije imaju značajan utjecaj na društva, kulture i pojedince. Kroz povijest, religija je često bila zloupotrijebljena, nažalost i danas je tomu tako, pa kao alat, a ne sami uzrok, predstavljana je za jedan od izvorišta sukoba. Međutim, kada se ispravno razumijeva, religija može biti jedino izvor inspiracije za mir i pomirenje. Upravo zato dijalog među religijama ima ključnu ulogu u razbijanju predrasuda, smanjenju netolerancije i sprječavanju sukoba. Također, međureligijski dijalog pruža platformu za miroljubivu suradnju i zajednički rad na rješavanju globalnih izazova poput siromaštva, klimatskih promjena i migracija. U suvremenom svijetu, gdje su konflikti često povezani s etničkim i religijskim identitetima, međureligijski dijalog postaje ključno sredstvo za rješavanje napetosti i poticanje suradnje.”, rekao je  Mevludi ef. Arslani, zamjenik muftije Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj.

On je dodao kako mir nije samo odsutnost sukoba, već i stanje društva u kojem vlada pravda, jednakost i međusobno razumijevanje. “Religija može biti snažan izvor inspiracije za postizanje mira, ali samo ako se koristi za izgradnju mostova, a ne zidova. Kroz dijalog, vjerske zajednice mogu raditi zajedno na suzbijanju ekstremizma, promicanju ljudskih prava i osnaživanju marginaliziranih skupina”, rekao je Arslani i istaknuo kako međureligijski dijalog nije samo opcija, već nužnost u današnjem svijetu – on pruža priliku za bolju suradnju, veću toleranciju i istinsko razumijevanje među ljudima. “Ako želimo graditi pravednije i mirnije društvo, moramo uložiti napore u promicanje dijaloga, prepoznati zajedničke vrijednosti i surađivati na svim razinama – lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj,” zaključio je Arslani.

Nakon uvodnih izlaganja održan je prvi panel pod nazivom Stanje vjerskih sloboda u svijetu i hrvatska pomoć onima koji su progonjeni zbog vjere u okviru kojeg je novinar – urednik Glasa Koncila, Ivan Tašev poručio: “Mnoge ljude diljem svijeta i danas u 21. stoljeću pripadanje ‘pogrešnoj’ vjeroispovijesti dovodi do diskriminacije, progona, zatočeništva, pa čak i prolijevanja krvi… Posljednjih godina situacija s progonom kršćana nastavila se pogoršavati, značajno su porasli napadi na crkve, a broj kršćana koji prijavljuju nasilne napade nikada nije bio veći”, rekao je Ivan Tašev, posebno govoreći o Božiću progonjene Crkve. Približio je svjedočanstva progonjenih kršćana iz tri zemlje koje su u najnovijem izvješću zaklade papinskoga prava “Pomoć Crkvi u nevolji” označene kao one u kojima su pogoršana situacija – Kini, Nigeriji i Indiji.

S njim se je složio i Vatroslav Župančić, Predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i predstavnik organizacije Open Doors International isttaknuvši kako se situacija od zadnje “Crvene srijede” nije poboljšala, naprotiv, kako je rekao, došlo je do porasta ekstremnih progona – što je dio rastućeg  trenda.“Pokazuje to Index progonjenosti koji se izrađuje znanstvenom metodom kroz monitoring nekoliko razina progona i kojeg je Open Doors od  ove godine počeo objavljivati i na hrvatskom jeziku. Organizacija pomaže kršćanima svih denominacija. Vjernici od vlasti u RH očekuju puno više od količine sadašnje pomoći progonjenim kršćanima, a kršćanske crkve s druge strane ne smiju ostati zaokupljene samima  sobom, već se u ekumenskoj suradnji orijentirati prema aktivnoj pomoći progonjenim kršćanima u svijetu.”, rekao je Vatroslav Župančić.

“Katolička Crkva u Republici Hrvatskoj pokazala je i pokazuje, smije se to reći, i ponajviše širine kako u gledanju na vjersku slobodu, tako i u praktičnom ponašanju i odnosu prema drugim vjerama i vjerskim zajednicama, a u posljednje vrijeme i na humanitarnom području gdje uz zajedničku suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova čini nemale napore da pomogne sve one koji su na marginama društva u Svijetu zbog ispovijedanja svoje vjere, jer su progonjeni, ranjavani ili ubijani”, rekao je fra Tomislav Glavnik, ravnatelj Hrvatskog Caritasa.

Dodao je kako u humanitarnom djelovanju u proteklom razdoblju Hrvatski Caritas je kao krovna karitativno-pastoralna ustanova Hrvatske biskupske konferencije pomogla u više navrata u Turskoj, Siriji, Libanonu, Bliskom istoku, Nigeriji, te državljanima Pakistana, Indonezije i Irana, označavajući način kako se čovjeka i njegovo dostojanstvo stavlja u fokus.  “Pravo na ispovijedanje vjere s jedne strane vežemo uz nezaobilazno djelovanje iz vjere (humanitarno i karitativno) kako bi se pokazalo da vjerovati ne smije nikada biti ugroza za drugog i drugačijeg, već dapače prilika za pokazati djelotvornu ljubav koju nazivamo i Caritas bez ikakve pretenzije da se našteti drugome u njegovoj autonomnosti ispovijedanja vlastite vjere.”,rekao je fra Tomislav Glavnik.

Savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova Ivan Picukarić informirao je o projektima razvojne suradnje kojima Republika Hrvatska doprinosi promoviranju slobode vjeroispovijesti i podržava ugrožene vjerske manjine i pojedince u svijetu. Između ostalih projekata, izdvojio je Program stipendiranja mladih kršćana u zemljama u razvoju koji Republika Hrvatska provodi od 2021. godine, a koji je uveden na inicijativu zastupnice Marijane Petir.  “Dodjelom stipendija mladim kršćanima s Bliskog istoka, Azije i Afrike osiguravamo pojedincima  iz manjinskih vjerskih skupina pravo na obrazovanje jer su u svojim zemljama suočeni s rastućom marginalizacijom, diskriminacijom i preprekama u raznim aspektima života što uključuje obrazovanje i zapošljavanje”, rekao je Ivan Picukarić  te izdvojio Hrvatski Caritas, kao ključnog partnera državi u provođenju mnogih razvojnih projekata u svijetu.

“Nije mi bilo lako napustiti Svetu Zemlju. Svakoga dana dok sam bio tamo, osjećao sam blagoslov Boga, koji me je izabrao da se rodim baš tamo – na tlu kojim je Isus hodao prije mene, na mjestu gdje je sve započelo, blagoslov što sam se mogao moliti tamo svake nedjelje. Svaki kamen priča priče stare dvije tisuće godina, priče koje su se proširile cijelim svijetom i sada žive u srcima mnogih. No, ono što najviše boli nije napuštanje kamenja – već napuštanje zajednice. Naša kršćanska zajednica u Betlehemu postajala je sve manja, i osjećao sam krivnju zbog slabljenja preostale kršćanske prisutnosti i strah da će Sveta Zemlja izgubiti svoj duboko kršćanski identitet.”, reako je student iz Betlehema, George Luis George Abushaibeh koji je dobio hrvatsku stipendiju za mlade progonjene kršćane.

On je upozorio kako broj kršćana u Svetoj Zemlji kontinuirano opada. Godine 1948. kršćani su činili oko 10% stanovništva. Dok ih je danas oko 1%. George Luis je rekao kako ekonomski izazovi, politička napetost, društveni pritisak i nedostatak vjerske slobode  čimbenici su koji su učinili da mladi napuste zemlju.

“Duboko sam zahvalan Hrvatskoj na prilici koju mi je dala da upoznam istinski povezanu zajednicu koja je otvorena prema ljudima različite boje kože, rase, podrijetla i vjere. Od prvih tjedana ovdje, osjećao sam se iznimno prihvaćenim – od malih stvari poput osmijeha na licima starijih ljudi kada čuju kako se mučim sa svojim lošim hrvatskim, do osjećaja topline u crkvenoj zajednici. Moje najnovije iskustvo bilo je proslava dana svetog Josipa u Karlovcu, što je bilo predivno. Ovdje sam istinski shvatio kako funkcionira raznolika, ljubavlju ispunjena zajednica. S prilikom da nastavim svoje obrazovanje ovdje i izgradim svoju budućnost ispunjenu načelima ljubavi i prihvaćanja, nadam se da ću se vratiti u Svetu Zemlju i donijeti promjene koje ljudi tamo zaslužuju – promjene koje će mi konačno omogućiti da vidim rastuću kršćansku zajednicu, nešto što moji preci nisu vidjeli za svog života.” rekao je student George Luis.

U drugom panelu Vjerske zajednice u Hrvatskoj i međureligijski dijalog,  dr. sc. Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu potvrdio je da je Hrvatska jako dobar primjer međureligijskog dijaloga i podsjetio da devetnaest vjerskih zajednica ima potpisan ugovor s državom. „Vjerske zajednice, kao nositeljice duhovnog i moralnog autoriteta, pozvane su na konstruktivnu, ali i na (samo)kritičku prisutnost u svakom društvu u kojem djeluju, pa tako i u Hrvatskoj. To spada u njihovu proročku ulogu, koja pretpostavlja mudrost i razboritost, ali i hrabrost zauzimanja jasnih stavova, u brizi za opće dobro. O tome uvelike ovisi njihova vjerodostojnost u široj društvenoj zajednici”.

Izv. prof. dr. sc. Nadia Michal Brandl, pročelnica Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i židovske studije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, govorila je o međureligijskom dijalogu iz perspektive vjerskog odgoja sljedeće generacije i naglasila kako odgoj djeteta počiva na suradnji obitelji i zajednice. “Židovska zajednica u Hrvatskoj je uglavnom sekularna. Kao religiozna Židovka, željela sam svojoj djeci dati pozitivan židovski i religijski identitet. Na tom putu važna je bila potpora globalne židovske organizacije Habad, koja je podupirala naš obiteljski rad. No, osim dijaloga između različitih religija postoji i unutarnji dijalog različitih religijskih pojedinaca i zajednica s nereligioznim dijelom društva, gdje smo jedni u različitosti, a jedni smo po tome što svi vjerujemo, samo na drugačiji način. To su različiti krugovi komunikacije. Tako je u jednom razdoblju katolička škola predstavljala zajednicu mome sinu koja mu je davala pozitivan religijski identitet u kontekstu sekularne zajednice i njegove potrebe stvaranja pozitivnoga religijskog identiteta u vremenu preuzmianja religijskih obveza na sebe. To ga je osnažilo na njegovom daljem putu koji ga je odveo u religijsku školu u Izrael”, Nadia Michal Brandl.

Majk Žikić, svećenik Srpske pravoslavne crkve govorio je o „opterećenosti dijaloga svime osim vjerskim dijelom“. Rekao je kako je put dijaloga bio dug i naporan, ali da „sada sa institucionalnog moramo prijeći na bazu i naš dijalog ‚spustiti na vjernike“.

Glavni tajnik Saveza baptističkih crkvava u Hrvatskoj, Željko Mraz, koji je ujedno i Predsjednik Udruge za vjersku slobodu, koja svake godine dodjeljuje nagradu istaknutim pojedincima koji su pridonijeli razvoju vjerskih sloboda i prava u Hrvatskoj te njihovom doprinosu ekumenskom i međureligijskom dijalogu istaknuo je kako u svijetu sukoba i migracija, polarizacija i nesnošljivosti, izazov je za sve nas raditi na sebi i tako svjedočiti svoju vjeru otvarajući prostor za drugoga i drugačijeg. “Na taj način doprinosimo izgradnji hrvatskog društva koje se mijenja i suočava s mnogim izazovima, na načelima demokratičnosti i poštivanja dostojanstva svake osobe”, rekao je Željko Mraz.

“Zadaća nas u medijima je informirati, ali i formirati. U prvom redu osluškivati društvo, istraživati i pomoći u rasvjetljavanju nejasnoća i poteškoća, kao i pružiti odgovore na aktualna pitanja u društvu. U to smislu ulažemo velike napore da otvaramo dijalog, potičemo na toleranciju i prihvaćanje različitosti, te razotrivamo djelovanje fundamentalizma i radikalizma koji postavljaju prepreke u stvaranju međureligijskog dijaloga.”, rekla je Antonia Hrvatin Roth, urednica religijskog programa HTV-a.

U raspravi su uz sudionike panela, sudjelovali biskup Protestantske reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj,  Jasmin Milić, Nolan Sharp predsjednik Udruge Fokus, Dan Đaković sa Fakulteta filozofije i religijskih znanosti kao i Petar Tomev Mitrikeski pročelnik Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije na FFRZ-u.

“Religija je danas prepoznata kao bitan čimbenik stabilnosti i otpornosti kako pojedinca tako i društva. U tom kontekstu, međureligijski dijalog je izuzetno bitan. Na tragu europskih projekata i inicijativa u kojima sam sudjelovao, kao što je poljski projekt Laboratorij vjerske slobode, za hrvatske prilike bilo bi poželjno uspostaviti projekt koji bi za cilj imao istraživanje i promociju važnosti religiozne dinamike, od spomenutog međureligijskog dijaloga, pa sve do pitanja vjerske slobode. Tek onda bismo bolje razumjeli situacije u našem društvu, za koje subjektivno smatramo kako su povoljne i vrijedne očuvanja.”, rekao je izv. prof. dr. Saša Horvat sa Medicinskog fakulteta u Rijeci u zaključku konferencije.

Konferencija je dostupna na youtube kanalu Hrvatskog sabora https://youtube.com/live/qx9G4_sYuyc?feature=share