Žene za poljoprivredu budućnosti - Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, sudjelovala je na Konferenciji „Žene za poljoprivredu budućnosti“, koja se povodom Svjetskog Dana seoskih žena, održala 15. listopada u Zagrebu, u organizaciji tvrtki IPS Konzalting i Zaokret (portal Moj novac),

„Svim ženama poljoprivrednicama i onima koje žive na selu, čestitam Svjetski dan seoskih žena i zahvaljujem im što za nas proizvode hranu, čuvaju okoliš i biološku raznolikost te drže cijelu obitelj na okupu. One čuvaju tradiciju, kulturu, identitet, vrijednosti i jezik našeg naroda učeći  to i svoju djecu.“ – uvodno je istaknula Marijana Petir, podsjetivši kako bez seoskih žena ne bi bilo niti lokalne zajednice te društva u cjelini.

Petir je rekla kako neprepoznavanje i nepriznavanje prevažne uloge seoskih žena predstavlja svojevrsnu diskriminaciju, što potvrđuje i dubinska analiza položaja seoskih žena u Europi, koja govori da su žene diljem EU priznate kao čuvarice seoske tradicije, ali ne i kao poslovne žene i donositeljice odluka na seoskom gospodarstvu. „Više od jedne trećine žena na prostoru Europske unije uključeno je u proizvodnju hrane, te više od polovice u usluge povezane s proizvodnjom hrane, dok među vlasnicama poljoprivrednih zemljišta u Europi žene čine svega 30%“, rekla je Petir.

Znanstvenice i stručnjakinje s kojima je razgovarala o tome kako promijeniti nepovoljan položaj, rekle su joj da problem leži u obrazovanju i informiranosti, a tek onda u pristupu financijskim sredstvima, no Petir je rekla kako ona smatra da problem leži i u jednom i u drugom.

Kako je pojasnila, činjenica da žene primaju manje financijske pomoći iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) mogla bi biti posljedica slabe usredotočenosti ZPP-a na pitanje ravnopravnosti između žena i muškaraca, no treba uzeti u obzir i da države članice EU, nisu u prošlom proračunskom razdoblju uvele potprograme za žene poljoprivrednice iako su imale tu mogućnost u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a participacija žena u povlačenju sredstava iz Programa u proteklom razdoblju bila je niska.

Na  inicijativu zastupnice Marijane Petir  kao i Odbora za poljoprivredu uvedene su mjere za unaprjeđenje položoja žena u ruralnom prostoru u okviru Strategije poljoprivrede, Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a, Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova kao i Zakona o poljoprivrednom zemljištu, što može omogućiti uključivanje seoskih žena u moderne poljoprivredno-prehrambene lance vrijednosti i korištenje usluga financijskih institucija, a u konačnici ojačati položaj žena na ruralnim područjima i usmjeriti ih prema prodaji i promociji proizvoda na lokalnoj razini. To bi utjecalo i na otvaranje radnih mjesta za žene na ruralnim područjima, doprinijelo razvoju poljoprivrednih gospodarstava, te potaknulo razvoj potrebne infrastrukture, a sve s ciljem osiguranja primjerene razine dostupnosti osnovnih usluga za žene na ruralnim područjima.

„Unatoč tome što su unazad 20 godina vidljivi pozitivni trendovi i pomaci, postoji prostor za napredovanje, a osnovni cilj ostaje – bolje prepoznavanje i procjenjivanje ženske uloge u društvu, a pogotovo u ruralnim područjima. Svi mi zajedno trebamo poraditi na tome da se razvije svijest kako treba cijeniti ženski rad bez obzira da li je u pitanju politika, biznis, ili rad žene na selu“ – zaključila je Petir.

Ana-Marija Špicnagel, direktorica tvrtke IPS Konzalting istaknula je kako izazovi žena u poljoprivredi uključuju otežan pristup poljoprivrednom zemljištu, ekonomska ovisnost žena, te slabija uključenost u donošenje poslovnih odluka, kao i nedovoljna financijska sredstva koja bi potaknula snažnije uključenje žena u poljoprivredu.

„S druge strane, žene su, prema stilu vođenja, sklonije donošenju manje riskantnih odluka, stvaranju proizvoda s dodanom vrijednošću, kao i uzgoju visokoprofitabilnih kultura i diversifikaciji djelatnosti. EU fondovi nose sa sobom priliku za ulaganja u poljoprivredu, no bitno je za početak provjeriti preduvjete prijave na natječaje, te osigurati dovoljno vremena za pripremu dokumentacije. Kada govorimo o poljoprivredi budućnosti, ona se prvenstveno bazira na održivosti, implementaciji digitalnih rješenja, ali i daljnjoj edukaciji poljoprivrednika o dobrim praksama. Uzimajući u obzir da je 23.05.2007. bio dan kad je omjer gradskog i ruralnog stanovništva bio 50%-50%, evidentno je koliko je ključno ulagati u poljoprivredu.“, rekla je Ana-Marija Špicnagel.

Ona je podsjetila da kada se govori o digitalizaciji, prosjek EU je 25%, dok se u nekim zemljama penje i na 40 %, a sve to rezultira i s do 30% uvećanim prinosima i produktivnošću, kao i s čak do 20 % smanjenim troškovima. „U konačnici, neka iskustvo tradicije pomogne u implementaciji znanja budućnosti s ciljem razvoja održive i konkurentne poljoprivrede“, zaključila je Špicnagel.

Kristina Ercegović, serijska poduzetnica i osnivačica portala Mojnovac.hr objasnila je ženama poljoprivrednicama koje su se okupile na konferenciji što je sve važno za odnos s novcem te je moderirala panel na kojem su predstavljeni primjeri dobre prakse u brendiranju proizvoda s hrvatskih OPG-ova.

“Vidjeli smo koliko je važno da žene postanu financijski neovisne i u poljoprivredi, ali smatramo i kako je  jako važno govoriti i o brendiranje proizvoda te o tome kako razviti ozbiljan biznis od svog OPG-a. Drago mi je da smo uspjeli okupiti i predstaviti šest ženskih i jedan muški brend OPG-a diljem Hrvatske (od Lipika do Korčule) kako bi se pokazalo kako izgraditi ozbiljan biznis. Njihove inspirativne priče potaknule su nas sve na razmišljanje kako poljoprivreda može biti profitabilna, ali i kako život u prirodi donosi sklad i zadovoljstvo ne samo na financijskoj razini, već i na osobnoj razini.”, rekla je Ercegović.

Poručila je kako je misija portala Moj Novac  zdrav odnos s novcem i financijska pismenost, a misija Žene i Novac VIP kluba su financijski neovisne žene, te se i ova konferencija uklapa u njihovu misiju.