Prihvaćanjem amandmana Odbora za poljoprivredu, Zakon o poljoprivrednom zemljištu bitno poboljšan - Marijana Petir
Hrvatski sabor usvojio je danas izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, čija provedba bi u budućnosti trebala osigurati efikasniju i bržu provedbu postupaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i stavljanje zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Zakonom se rok zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za trajne nasade određuje na 25 godina, a za ostale vrste proizvodnje na 15 godina, te se uvodi sustav bodovanja kojim najveći broj bodova ostvaruju dosadašnji posjednici, domicilni i mladi poljoprivrednici i oni koji na poljoprivrednom zemljištu stvaraju dodanu vrijednost. S namjerom sprječavanja zlouporaba u korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta Zakonom je propisana obveza izrade i dostave gospodarskog programa za ugovore kojima gospodarski programi nisu priloženi ili ne postoje, kao i dodatne mjere kontrole provedbe ovih programa od strane jedinica lokalne samouprave i Ministarstva poljoprivrede. Propisana je i obveza elektroničke provedbe javnih natječaja za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, Zakonom je određeno i da o maksimalnoj površini za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta odluku donosi jedinica lokalne samouprave u pojedinom natječaju, a za površine veće od 50 hektara propisani su dodatni uvjeti prihvatljivosti. Propisuje se i obveza i rokovi u kojima su jedinice lokalne samouprave dužne izraditi Program raspolaganja i raspisati natječaje za državno poljoprivredno zemljište, te mogućnost da Ministarstvo poljoprivrede preuzme ove poslove ukoliko to ne naprave jedinice lokalne samouprave. Kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera provodit će u budućnosti Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, a jasnije su propisana i pravila za odlaganja otpada na poljoprivrednom zemljištu, ukoliko isti ne potječe iz primarne poljoprivredne proizvodnje. Zakonom su propisane i prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta i nedostavljanje godišnjeg izvješća o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa.
„Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora predložio je set amandmana na predloženi Zakon, čiji je cilj bio usklađivanje odredbi Konačnog prijedloga zakona s prioritetima i ciljevima postavljenim u Strategiji razvoja poljoprivrede RH do 2030. godine, a njihovim usvajanjem Zakon je bitno poboljšan“, istaknula je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Ona je pojasnila da su amandmani Odbora za poljoprivredu proizašli iz široke rasprave koja je provedena na sjednicama Odbora, u kojoj su sudjelovali najvažniji dionici poljoprivredno-prehrambenog sektora i komentara koje su poljoprivrednici, komore, sektorska udruženja i predstavnici jedinica lokalne samouprave upućivali Odboru za poljoprivredu, u proceduri usvajanja Zakona.
Temeljem amandmana koje je na tekst Konačnog prijedloga zakona podnio Odbor za poljoprivredu, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je izmjene teksta Zakona kojima se s namjerom poticanja generacijske obnove i zaustavljanja depopulacije ruralnih područja, dodatno boduju mladi poljoprivrednici koji su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnici poljoprivrednih obrta. Kako bi se vrednovala multifunkcionalna uloga žena u ruralnim područjima i potaknulo ih na bavljenje poljoprivredom prihvaćen je i amandman Odbora kojim se ženama, koje ne ulaze u kategoriju mladih poljoprivrednika, osigurava pravo na ostvarivanje bodova u kategoriji „žene poljoprivrednice“. Temeljem amandmana Odbora za poljoprivredu, s ciljem poticanja domaće proizvodnje, osigurana je i prednost pri ostvarenju prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta u sektoru tovnog stočarstva, za korisnike čijih je barem 30% stoke iz domaćeg uzgoja. Uslijed nestabilnosti na geopolitičkom planu i prepoznavanja važnosti sjemenarstva i rasadničarstva za proizvodnju i sigurnost opskrbe hranom, prihvaćen je amandman Odbora kojim je osigurano bolje pozicioniranje tog sektora u sustavu bodovanja. Prihvaćen je i amandman Odbora kojim se dodatna prednost, u odnosu na susjedne jedinice lokalne samouprave daje nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnicima poljoprivrednih obrta s područja jedinice lokalne samouprave koja raspisuje natječaj. Prihvaćen je i amandman kojim će se u budućnosti vrednovati stručna sprema zaposlenih osoba na poljoprivrednom gospodarstvu i poljoprivrednom obrtu, kao i vrednovanje više stručne spreme poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog i veterinarskog smjera. Prihvaćen je i amandman Odbora kojim se usklađuje broj godina temeljem kojih korisnik ostvaruje pravo na bodovanje za uzgoj autohtonih pasmina.
Uz predloženo pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta, prihvaćen je amandman Odbora kojim je jasno definirano da se pravo prvokupa države odnosi na površine poljoprivrednog zemljišta koje su veće od 10 ha u kontinentalnom području i veće od 1 ha u priobalnom području. Odbor je amandmanom predložio i produljenje roka s tri na šest mjeseci u kojemu su jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, dužne donijeti Oduku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i javnog natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, koji je prihvaćen.
Prihvaćen je i amandman Odbora kojim je predloženo da se u maksimalnu površinu uračunavaju sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje pojedina fizička ili pravna osoba, kao i s njom povezane fizičke i pravne osobe, koriste na području jedinice lokalne samouprave na temelju svih ugovora sklopljenih od dana raspisivanja javnog natječaja, sukladno odredbama prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu i ovog Zakona. U izmijenjenom obliku prihvaćen je i amandman Odbora za poljoprivredu kojim se propisuje da se poljoprivredno zemljište ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 hektar, osim za izgradnju infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, kao i u slučaju nasljeđivanja.