24,2, milijarde eura iz EU mogu doprinijeti generacijskoj obnovi hrvatskog sela | Marijana Petir

« Nakon dugotrajnih pregovora oko višegodišnjeg financijskog okvira EU, Hrvatska je izborila 24,2 milijarde EUR što nije rezultat puke sreće već sustavnog rada, aktivnosti i zastupanja naših interesa u velikoj europskoj obitelji. Da Hrvatska više dobiva nego što ulaže, govori i činjenica da ćemo na svaki uloženi euro, dobiti gotovo pet eura iz proračuna EU. Treba biti pošten i reći da bi se i s korona krizom ali i posljedicama potresa u Zagrebu bilo puno teže nositi da nema pomoći iz EU », rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave u Hrvatskom saboru o Odluci Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije.

 

Odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije uređuje se sustav financiranja proračuna Europske unije, koji se trenutno sastoji od tri glavne kategorije prihoda. Postignutim dogovorom oko paketa višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. predviđeno je uvođenje nove kategorije prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, u skladu s Unijinom strategijom zelene tranzicije i održivog gospodarstva. Pritom je važno napomenuti kako nije riječ o novom porezu ili pristojbi koju će izravno plaćati porezni obveznici u Republici Hrvatskoj.

 

Petir je rekla da je važno napomenuti da članstvo u Uniji nije samo pitanje financija kroz koje je najlakše možda procijeniti koristi koje imamo, to je i pitanje očuvanja i zastupanja zajedničkih vrijednosti. Ona je istaknula da je važno da Unija njeguje princip solidarnosti pa u tom smislu prepoznaje nužnost pomaganja državama članicama i u onim segmentima koji nisu u direktnoj nadležnosti EU. To se odnosi i na problem depopulacije, posebice ruralnih sredina koji je izražen u velikom broju država članica EU pa tako i Republici Hrvatskoj. « Zadržavanje mladih na selu, uključivanje i njihov angažman u poljoprivrednim djelatnostima, presudni su za sprečavanje tih negativnih kretanja ali i kako bi se kvaliteta života na selu s potrebnom razinom usluga unaprijedila », rekla je Petir i napomenula da se velika financijska sredstva ulažu se u poljoprivredu i ruralni razvoj iz europskog proračuna. « Za Hrvatsku poljoprivredu u budućem sedmogodišnjem razdoblju osigurano je čak 4,5 mlijardi EUR-a i ta sredstva moramo kroz dobro osmišljene projekte investirati na najbolji mogući način razvijajući koncept pametnih sela, potičući generacijsku obnovu ali ulažući novac i kako bi zadržali postojeće stanovnike sela, te privukli na sela nove stanovnike i poduzetnike », rekla je Petir.

 

Potpora za mlade poljoprivrednike povisit će se s 50.000 na 100.000 EUR. Petir ističe da je ovo odlična mjera jer donosi dvostruko povećanje potpora za pokretanje poljoprivrednog gospodarstva no upozorava da ona neće biti dovoljna ukoliko se ne riješi pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima i nesmetanom poslovanju na tržištu te ako se ne osigura prednost mladim poljoprivrednicima u korištenju nacionalne rezerve u izravnim plaćanjima. Izuzetno je važno stvarati pozitivnu sliku o mladim poljoprivrednicima i promovirati njihove projekte koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost.

 

« Cilj nam je da mladi ostanu živjeti na selu kako bi ruralni prostor opstao. Iznimno me veseli da u Hrvatskoj postoje mladi ljudi koji su unatoč svim izazovima poljoprivredu prepoznali kao granu kojom se žele baviti i od koje žele živjeti te ostati na svojoj djedovini i očevini i tako čuvati hrvatski prostor. Oni imaju moju podršku i izuzetno sam ponosna na njih », rekla je Marijana Petir.

 

Korona kriza donijela je puno toga lošeg i promijenila nam živote, no s druge strane povećala je interes naših građana za domaće poljoprivredne proizvode što je pozitivan trend koji treba zadržati. Petir je rekla da je povećanje domaće proizvodnje, preduvjet samodostatnosti u proizvodnji hrane što jest pitanje nacionalne sigurnosti te je apelirala da se propiše kvaliteta poljoprivrednih proizvoda i tako osigura bolji plasman hrvatskih proizvoda na tržištu čime bi se ujedno i potrošačima garantiralo da je to što kupuju domaće, svježe, proizvedeno lokalno i za njih dobra investicija.