3. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva - Marijana Petir

Predsjednica Odora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, sudjelovala je, u svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora, Gordana Jandrokovića na Konferenciji „3. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva“, održanoj 27./28. listopada 2022. godine u Puli.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković pozvao je poljoprivrednike da nastave sa svojim vrijednim i nezamjenjivim radom kako bismo iskoristili sve svoje potencijale, razvijali proizvodnju i povećavali izvoz jer je hrana i prehrambena sigurnost u krizi važnija nego ikada. Plenković je podsjetio na pakete mjera vrijedne 26 milijardi kuna, koji su uključivali i mjere za ratare, stočare i ribare te ostale dionike koji se bave proizvodnjom i preradom hrane.

“Naš jesenski paket za poljoprivredu je težak oko pola milijarde kuna, i to kroz potpore, zamrzavanje cijena i povećanje količine plavog dizela, i kroz ograničenje cijene struje i plina”, kazao je, napomenuvši da je u ovom trenutku dizel jeftiniji za oko dvije kune nego bi bio da se slobodno formira na tržištu, a plavi dizel je još jeftiniji.“, istaknuo je, rekavši kako je poljoprivreda uz energetiku, u ovim novim okolnostima, žila kucavica društva.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je kako je u proteklom razdoblju kroz mjere Programa ruralnog razvoja ugovorena potpora ili su sufinancirani projekti u vrijednosti od 828 milijuna kuna, pri čemu je do danas isplaćeno više od 650 milijuna kuna. Vučković je najavila gradnju ribarske luke u Puli u narednom programskom razdoblju.

„Počesto u javnosti nema dovoljno razumijevanja prema aktivnostima koje se provode u sektoru poljoprivrede i potporama koje se za tu namjenu izdvajaju,  a nerijetko se zaboravljaju i izazovi koje je ne samo pred naše, već i pred europske poljoprivrednike stavila COVID kriza, rast cijena energenata, Ukrajinska kriza, nestabilnosti na geopolitičkom planu, ali i utjecaj klimatskih promjena.“ – istaknula je Marijana Petir.

Zahvalila je poljoprivrednicima, što unatoč svim izazovima i dalje za nas proizvode hranu i čuvaju ruralni prostor, ali i Ministarstvu poljoprivrede te Vladi Republike Hrvatske na dosadašnjim intervencijama i financijskim potporama za hrvatske poljoprivrednike i ribare, koje su osigurane u okviru proljetnog i jesenskog paketa pomoći.

„Nažalost, dobre poteze Vlade nisu pratili svi akteri u lancu opskrbe hranom, te je bilo vidljivo po cijenama hrane na policama trgovina da neki trgovački lanci ne igraju fair play. To je tema kojoj se svi moramo više posvetiti i pokušati je riješiti kroz politički dijalog, a ako bude potrebno i postrožavanjem Zakona o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi“, rekla je Petir.

Do 2027. na raspolaganju hrvatskoj poljoprivredi stoje sredstva veća od pet milijardi eura, a Strategijom razvoja hrvatske poljoprivrede do 2030. i nacionalnim Strateškim planom u okviru ZPP planirane su mjere koje bi trebale potaknuli poljoprivrednike na stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću i  ruralna područja učiniti privlačna za život za sadašnje, ali i za nove stanovnike sela.

Petir je pozvala da se podrži Inicijativa Odbora za propisivanje jasnih, preciznijih i obveznih pravila za standardizaciju kvalitete hrane, koja se nudi na hrvatskom tržištu,  te da ojačaju kontrole i monitoring hrane, a sve kako bi se osigurala dostupnost kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane za naše građane i zaustavila nelojalna konkurencija prema hrvatskim proizvođačima.

„Za naše nacionalne interese moramo se boriti i o njima raspravljati, a pri tome treba uključiti cijeli sektor odozdo prema gore kao i stručnjake, razmatrati sve mogućnosti i vidjeti kako zauzeti najbolju poziciju. U kontekstu europskih politika koje se odnose na poljoprivredu ali i na šumarstvo, proaktivnim pristupom i aktivnim sudjelovanjem u njihovom kreiranju, možemo postići najviše“ – rekla je Petir, dodavši kako samo  zajedničkom i međusektorskom suradnjom, ali i višeizvorskim financiranjem aktivnosti, našoj poljoprivredi i ruralnim područjima možemo osigurati bolju perspektivu.

Po završetku Konferencije dodijeljeni su ugovori u vrijednosti 106 milijuna kuna kojima se potiče modernizacija poljoprivredne proizvodnje, s naglaskom na korištenje obnovljivih izvora energije i naprednih tehnologija u šumarstvu, te za razvoj infrastrukture važne za opstojnost hrvatskih ruralnih područja.