Odbor za poljoprivredu usvojio amandmane na Zakon o poljoprivrednom zemljištu - Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 53. i 56. sjednici, koje su održane 9. i 25. ožujka 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Predsjednica Odbora Marijana Petir rekla je da ovaj Zakon izaziva veliku pažnju javnosti jer su svi poljoprivrednici zainteresirani da nakon mnogobrojinih izmjena zakona, napokon dobijemo rješenja koja će im osigurati poljoprivredno zemljište kao osnovni resurs za proizvodnju hrane.

“Dodjela poljoprivrednog zemljišta trebala biti brza, transparentna i poštena, slijedeći strateške odrednice zadane u Strategiji poljoprivrede do 2030. koju smo nedavno usvojili u Hrvatskom saboru i imajući na umu da moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima istječe slijedeće godine”, rekla je Petir. Čl. 18. kojim se mijenja članak 36. izaziva najviše pažnje. Riječ je o bodovanju koje, Petir smatra, treba slijediti ciljeve Strategije poljoprivrede kojom se planira do 2030. povećati vrijednost obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna godišnje, kao i produktivnost rada za 60%, te snažnije poticati poljoprivredna gospodarstva, posebice male i srednje poljoprivrednike te mlade poljoprivrednike čiji udio bi 2030. godine trebao porasti na 20%. Cilj je Strategije povećati površine pod navodnjavanjem na 50 000 ha, površine pod ekološkom proizvodnjom na 140 000 ha, površine u stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji dići na 500 ha, povećati broj svinja u tovu u domaćen uzgoju za 35% i goveda za 20%. Cilj je površine pod trajnim nasadima proširiti za 5000 ha, sagraditi 20 regionalnih distributivnih cenatara i povećati udio proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe hranom za 30%.

“Zato predlažem da se upravo tim strateškim ciljevima prilagodi i bodovanje vodeći računa da nam hrvatska sela ne smiju ostati prazna te da generacijska obnova i zadržavanje postojećih stanovnika sela nema alternativu. Zato ću jasno reći da mladi poljoprivrednici, mali i srednji poljoprivrednici, domicilni poljoprivrednici moraju imati prednost i da se to mora vidjeti po bodovima i Zakon je u tom smislu potrebno doraditi”, rekla je Petir.

Ona je dodala kako je kriza u Ukrajini pokazala koliko su nam sjemenarstvo i rasadničarstvo važno za očuvanje poljoprivredne proizvodnje i stava je da te okolnosti moramo uzeti u obzir kod bodovanja kako bi proizveli dovoljno vlastitog sjemena. “U Strategiji smo rekli da ćemo podupirati tov iz domaćeg uzgoja, pa to onda tamo mora biti navedeno i u ovom Zakonu kako ne bi ispalo da podupiremo tuđu poljoprivredu, umjesto svoju”, rekla je Petir.

Vezano uz kriterij bodovanja obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi, potrebno je izjednačiti prava nositelja OPG i PG s pravima koja se daju pravnim osobama, a uz srednju i visoku stručnu spremu, treba prepoznati i višu.

“Vjerujem da su odredbe članka 39. kojim se mijenja članak 71. Zakona, a kojim se predlaže regulirati „pravo prvokupa“, proistekle iz dobre namjere, no u praksi bi one mogle izazvati velike poteškoće, posebno kada je riječ o obvezi prvokupa i za privatno poljoprivredno zemljište I to moramo bolje definirati”, rekla je Petir. Upozorila je da nisu sve jedinice lokalne samouprave dovoljno kapacitirane za provedbu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a na to ukazuje i trenutno stanje na terenu. Zato su načelnici i gradonačelnici apelirali da bi rok koji je jedinicama lokalne samouprave ostavljen za provedbu natječaja po odredbama ovoga zakona u čl.55. bilo potrebno produžiti s tri na šest mjeseci.

Uz pitanje povrata imovine oduzete u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u čl.56., Odboru su dostavljene primjedbe zastupnika ovlaštenika ovog prava. “Smatram da bi bilo dobro razmotriti njihove prijedloge i propisati neki drugi oblik nadoknade za oduzeto poljoprivredno zemljište kao što je primjerice zamjensko zemljište u bilo kojoj jedinici lokalne samouprave ili neka druga imovina u vlasništvu Republike Hrvatske”, rekla je Petir.

Zbog potrebe poboljšanja pojedinih predloženih zakonskih rješenja i velikog broja primjedbi koje su izrečene na ovaj Zakon, predsjednica Odbora Marijana Petir predložila je amandmane koje je Odbor usvojio.

Amandman 1.

U članku 15. stavku (10) iza riječi: „osoba“ dodaju se riječi: „i s njom povezane fizičke i pravne osobe“

Obrazloženje:

Kako bi se spriječile moguće zlouporabe, predlaže se da se u maksimalnu površinu uračunavaju sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje pojedina fizička ili pravna osoba, kao i s njom povezane fizičke i pravne osobe, koriste na području jedinice lokalne samouprave na temelju svih ugovora sklopljenih od dana raspisivanja javnog natječaja, sukladno odredbama prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu i ovog Zakona.

Amandman 2.

U članku 18. stavku (1)

U točki b) vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se bavi, treća podtočka mijenja se i glasi:

Trajnim nasadima i/ili proizvodnjom povrća i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarstvom i rasadničarstvom na najmanje 20% ukupnih oraničnih i/ili površina pod trajnim nasadima ponuditelja i svih njegovih povezanih društava upisanih u ARKOD ili se bavi poljoprivrednom proizvodnjom s preradom pri čemu je udio prerađenog primarnog proizvoda u godini koja prethodi godini objave javnog natječaja najmanje 30% – 25 bodova.

U točki b) vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se bavi, peta podtočka mijenja se i glasi:

Tovnim stočarstvom pri čemu je minimalno 30% ukupnog uzgoja u godini koja prethodi objavi javnog natječaja iz domaćeg uzgoja i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke u razdoblju od 12 mjeseci koji prethodi objavi javnog natječaja i poljoprivrednih površina u vlasništvu ponuditelja i njegovih povezanih društava i poljoprivrednih površina u vlasništvu države od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu – 20 bodova

U točki c) prebivalište i sjedište ponuditelja, u drugoj podtočki, riječi „15 bodova“, zamjenjuju se riječima „10 bodova“

U točki c) prebivalište i sjedište ponuditelja, u četvrtoj podtočki, riječi „10 bodova“, zamjenjuju se riječima „5 bodova“

U točki c) prebivalište i sjedište ponuditelja, peta podtočka mijenja se i glasi:

fizička ili pravna osoba u rangu mikro ili malih poduzeća koja je vlasnik proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj najmanje tri godine prije objave javnog natječaja – 8 bodova

Naslov točke d) mijenja se i glasi: „d) mladi poljoprivrednik i žene poljoprivrednice“

U točki d) u prvoj podtočki riječi „5 bodova“ zamjenjuju se riječima „8 bodova“

U točki d) dodaje se nova podtočka koja glasi: „žena nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnica poljoprivrednog obrta koja ne pripada kategoriji „mladog poljoprivrednika“ – 5 bodova“

U točki e) obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi, prva podtočka mijenja se i glasi:

„- nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom koji ima visoku ili višu stručnu spremu poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera – 4 boda

U točki e) obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi, druga podtočka mijenja se i glasi:

„- nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom koji ima najmanje srednju stručnu spremu poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera ili najmanje deset godina radnog iskustva u poljoprivredi – 3 boda“

U točki f) ekološki uzgoj i autohtone pasmine, u drugoj podtočki, riječi „5 godina“ zamjenjuju se riječima „3 godine“.

U točki h) udruživanje i zapošljavanje, u prvoj podtočki riječi: „5 bodova“ zamjenjuju se riječima „3 boda“

U točki h) udruživanje i zapošljavanje, u drugoj podtočki riječi: „5 bodova“, zamjenjuju se riječima: „3 boda“

U točki h) udruživanje i zapošljavanje, u trećoj podtočki riječi: „3 boda“ zamjenjuju se riječima: „2 boda“

Obrazloženje:

Ove izmjene predlažu se zbog usklađivanja odredbi Konačnog prijedloga zakona s prioritetima i ciljevima postavljenim u Strategiji razvoja poljoprivrede RH do 2030. godine.

S namjerom poticanja generacijske obnove i zaustavljanja depopulacije ruralnih područja, dodatno se boduju mladi poljoprivrednici koji su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnici poljoprivrednih obrta. Kako bi se žene koje ne ulaze u kategoriju mladih poljoprivrednika potaknulo na bavljenje poljoprivredom, te se priznala multifunkcionalna uloga žena u ruralnim područjima, uvodi se bodovanje za „žene poljoprivrednice“.

Prednost pri ostvarenju prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta u sektoru tovnog stočarstva uvjetuje se na način da barem 30% stoke bude iz domaćeg uzgoja čime se želi poduprijeti domaća proizvodnja. Uslijed nestabilnosti na geopolitičkom planu i prepoznavanja važnosti sjemenarstva i rasadničarstva za proizvodnju i sigurnost opskrbe hranom, predlaže se bolje pozicioniranje tog sektora u sustavu bodovanja. Zbog velikog broja jedinica lokalne samouprave koje graniče s velikim brojem drugih jedinica lokalne samouprave, predlaže se davanje prednosti domicilnim poljoprivrednicima koji su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnici poljoprivrednih obrta s područja jedinice lokalne samouprave koja raspisuje natječaj.

Kako bi se izjednačili kriteriji vezani uz vrednovanje obrazovanja i iskustva u poljoprivredi, predlaže se i vrednovanje stručne spreme zaposlenih osoba na poljoprivrednom gospodarstvu i poljoprivrednom obrtu. Dodatno se predlaže i vrednovanje više stručne spreme poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog i veterinarskog smjera. U kategoriji udruživanja i zapošljavanja, usklađuje se sustav bodovanja. U kategoriji ekološki uzgoj i autohtone pasmine, usklađuje se broj godina temeljem kojih korisnik ostvaruje pravo na bodovanje za uzgoj autohtonih pasmina.

Amandman 3.

U članku 39. stavku (1) iza riječi „cijeni“ briše se točka, dodaje zarez i slijedeći tekst: „ako se radi o površinama koje su veće od površina određenih člankom 60. stavkom (1) ovoga Zakona.

Obrazloženje:

Ovim amandmanom jasnije se propisuju površine poljoprivrednog zemljišta na koje Republika Hrvatska ima pravo prvokupa. Pravo prvokupa odnosilo bi se na površine poljoprivrednog zemljišta koje su veće od 10 ha u kontinentalnom području i veće od 1 ha u priobalnom području.

Amandman 4.

U članku 44. stavak (4) riječi „niti formirati“ se brišu.

Obrazloženje:

U članku 44. kojim se mijenja članak 83. u stavku 4. brisane su riječi „niti formirati“ kako bi se omogućilo povezivanje katastarskih čestica malih površina radi okrupnjavanja.

Amandman 5.

U članku 55., stavcima (5) i (6) riječ „tri“ zamjenjuje se riječju „šest“

Obrazloženje:

Ovim prijedlogom predlaže se produljenje roka s tri na šest mjeseci u kojemu su jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, dužne donijeti Oduku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i javnog natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta.

Amandman 6.

U članku 56. dodaje se novi stavak (3) koji glasi:

„(3) ako se zamjensko poljoprivredno zemljište ne bi moglo osigurati niti po jednoj osnovi iz prethodnih stavaka ovog članka, ovlaštenik naknade može ostvariti svoje pravo nagodbom za zamjensko poljoprivredno zemljište na bilo kojem području Republike Hrvatske ili ostvariti pravo na obeštećenje.“

Dosadašnji stavci (3) – (6) postaju stavci (4) do (7)

Obrazloženje:

Ovim amandmanom osigurava se pravo na pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, u slučajevima kada se zamjensko poljoprivredno zemljište ne može niti po jednoj osnovi osigurati na području jedinice lokalne samouprave, a ako niti to nije moguće, propisuje se pravo na ostvarivanje obeštećenja.