Demokršćanstvo Stjepana Radića | Marijana Petir

Hrvatsko katoličko sveučilište, Ured zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera i Zaklada Konrad Adenaur organizirali su na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u petak,
15. listopada 2021. znanstveno – stručni skup „Demokršćanstvo: izvori, postignuća i perspektive“ na kojem je o demokršćanstvu Stjepana Radića govorila zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir.

Ona je istaknula kako je kulturni i politički rad Stjepana Radića bio nadahnut kršćanskim načelima. “Njegovo opredjeljenje vidjelo se je i u sloganu stranke “Vjera u Boga i seljačka sloga” što je manifestiralo jasan stav Radića prema vjeri kao važnoj sastavnici života hrvatskog naroda ali i njega osobno”, rekla je Petir. Ona je podsjetila da je Enciklika Rerum novarum bila temelj katoličkoga socijalnoga nauka i idejna osnova demokršćanskih stranaka a načela koja bi trebalo slijediti, Radić nalazi upravo u njoj pa se na nju poziva i u svojim govorima. Petir ističe da se i u Ustavu neutralne seljačke Republike Hrvatske  koji je ustvari bio politički program Radićeva stranke  ističu kršćanski temelji morala i odgoja te utvrđuje načelo solidarnosti i supsidijarnosti.

Demokršćanske stranke prvenstveno se oslanjaju na religiozno biračko tijelo, poglavito katolike, a upravo je poštovanje i često pozivanje na kršćansku etiku omogućilo HSS–u da njegovu ideologiju prihvati hrvatsko seljaštvo prožeto katoličkom kulturom stoga se Radićev HSS zbog antiklerikalizma i pozitivnoga stava prema kršćanskom moralu može smatrati pretečom demokršćanstva u Hrvatskoj.

Marijana Petir je rekla da je Radićevo upozorenje drugim političarima: “Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu!” vjerojatno najcitiranija poruka ikada izrečena iz usta jednog hrvatskog političara. “Šteta je što mnogi Radića samo citiraju, no ne žive njegov nauk jer Radić se je neustrašivo zalagao za hrvatski narod što je na kraju platio i vlastitim životom. Danas je politička hrabrost postala rijetka roba i gotovo da bi se na prste jedne ruke mogli nabrojati političari koji bi bili spremni umrijeti za vlastiti narod jer su uglavnom zaokupljeni sami sobom, svojim probitkom i blagostanjem, a zaboravili su na narod o kojem im je povjerena briga. Stjepan Radić živio je sa svojim narodom i umro je za svoj narod i zato nam svima treba biti uzor!”, rekla je Petir koja je govorila i o HSS-u i njegovim demokršćanskim politikama i nakon demokratskih procesa u Hrvatskoj pa sve do današnjih dana, kada je aktualno vodstvo odlučilo napustiti demokršćanske politike.

“Ove godine obilježava se 130 obljetnica enciklike pape Lava XIII. Rerum Novarum i devedeseta obljetnica enciklike Quadragesimo anno koje predstavljaju idejno ishodište demokršćanske političke prakse. Demokršćanstvo je jedno od četiri velike političke ideologije koje su obilježile 20. stoljeće i ima istaknutu ulogu u političkim zbivanjima na početku
21. stoljeća. No, unatoč ogromnom političkom i društvenom utjecaju zanimljivo je da demokršćanstvo nije dobilo ni približnu jednaku pažnju znanstvene javnosti pa i stručne kao na primjer socijaldemokracija ili liberalizam. U Hrvatskom javnom prostoru vlada veliko nerazumijevanje demokršćanskih ideja i politika. Proučavanje demokršćanske misli i političke prakse uglavnom je zanemareno od strane znanstvene zajednice u Hrvatskoj. Posljednji skup na ovu temu održan je prije više od dvadeset i sedam godina i zato sam sretan da naša mala akademska zajednica današnjim skupom želi doprinijeti boljem poznavanju i razumijevanju demokršćanskih načela i politika. Ovim putem želim zahvaliti svim našim partnerima koji su nam pomogli u širenju demokršćanskih vrijednosti posebno u ovim teškim vremenima pandemije odnosno trenutcima kada često znamo zaboraviti na usađene kršćanske vrijednosti koje nas čine solidarnijima“, rekao je u svom pozdravnom govoru rektor HKS-a Željko Tanjić.

Na skupu su izlagali znanstvenici s hrvatskih i njemačkih sveučilišta te zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu podijeljeni u pet tematskih cjelina: Izvori, obilježja i razvoj demokršćanstva; Povijesno iskustvo demokršćanstva u Hrvatskoj; Demokršćanstvo pred izazovima drugih ideologija; Demokršćanski akteri i politike i Demokršćanstvo, država i demokracija.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler koji pripada Klubu Europske pučke stranke rekao je da se često hvalimo da je upravo ideja demokršćanstva imala središnju ulogu u političkom oblikovanju suvremene Europe i isto tako sve bližoj suradnji europskih naroda. „Osnivači Europske unije njemački kancelar Konrad Adenauer, francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, i talijanski premijer Alcide de Gasperi bili su uvjereni demokršćani koji supostavili temelje europskih integracija nakon svih strahota čovječanstva proživljenih kroz Drugi svjetski rat. Zagovarali su političku kulturu i kulturu institucija koje su vidjeli iz pozicija onoga što su živjeli, iz pozicija demokršćanstva i kršćanskih uvjerenja o miru, o bratstvu i odgovornosti nadilaženja uskih nacionalnih interesa. Upravo zato su ideje kršćanske pomirbe, solidarnosti, supsidijarnosti, odgovornosti ugrađene u same temelje Europske unije, kršćansko naslijeđe je stoljećima prije duboko oblikovalo europsku kulturu, pravo, povijest, arhitekturu te brojne aspekte civilizacijskog kruga na koji ne obraćamo pažnju svakoga dana. Iz ovog konteksta se nazire koliko je važno razumjeti ideju demokršćanstva ne samo u povijesnom kontekstu nego i što ono vrijedi danas“, rekao je Karlo Ressler.