Do 2025. godine plan je osigurati potpunu pokrivenost ruralnih područja brzim širokopojasnim Internetom - Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir sudjelovala je danas na 3. konferenciji „Digitalna poljoprivreda“.  Konferenciju pod motom „Inspiriramo poljoprivredu“ organizirali su Apriori world i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.  Cilj ove konferencije je povezati znanja i primjere iz prakse na području digitalne poljoprivrede te pružiti potporu hrvatskoj poljoprivrednoj zajednici u digitalnoj transformaciji. Konferenciju je otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Petir je rekla da se nada kako će konferencija otvoriti drugačiji pristup promišljanja o digitalnoj poljoprivredi pa čak potaknuti akademsku zajednicu da u okviru kurikuluma tu temu posebno zastupi uvođenjem predmeta digitalne poljoprivrede.

Kako je rekla, prema podacima koje je Europska komisija dostavila u preporukama za Nacionalni strateški plan, kad je riječ o digitalizaciji, Hrvatska se nalazi na 20. mjestu među državama članicama EU-a prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije za 2020. U digitalnom su području povezivost i digitalne javne usluge dva područja s najslabijim rezultatima. Digitalizacija poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj  je ograničena, a pružila bi mogućnosti za poboljšanje gospodarske održivosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede uz očuvanje okolišne održivosti.

„Poboljšanjem pristupa brzom širokopojasnom Internetu može se općenito pridonijeti privlačnosti ruralnih područja za život i premošćivanju jaza između ruralnih i urbanih područja. Sve dok se morate penjati na stablo da bi uhvatili signal ili visiti s prozora kuće, to sasvim sigurno nije referenca koja će nekoga zadržati ili privući u ruralna područja“, rekla je Petir.

Iako pristup kućanstava brzom internetu općenito nije široko rasprostranjen u Hrvatskoj, stanje u ruralnim područjima, upozorava Europska komisija, još je gore: u 2019. godini, 34,5 % ruralnih kućanstava u Hrvatskoj imalo je pristup brzom širokopojasnom internetu, u usporedbi s 85,6 % ukupnog broja kućanstava.

„Pri uvođenju širokopojasnog interneta u ruralnim područjima bit će važno ostvariti sinergiju Europskog fonda za ruralni razvoj s drugim fondovima EU-a i nacionalnim fondovima, na što Odbor za poljoprivredu opetovano upozorava i kada je riječ o drugim projektima nužnim za razvoj ruralnih područja. Pristup digitalnim platformama postaje sve važniji u borbi protiv depopulacije ruralnih i udaljenih područja i to treba ozbiljno shvatiti“, upozorila je Petir.

Širenjem e-trgovine u ruralnim područjima, podupire se promicanje kratkih lanaca opskrbe i lokalnih poljoprivrednih proizvoda te se može pridonijeti povećanju prihoda poljoprivrednika. Pozitivan primjer je Međimurski štacun iz Međimurske županije i Pun ceker iz Sisačko-moslavačke županije, no Petir ističe da  kratki lanci opskrbe hranom „padaju“ na kompliciranoj javnoj nabavi i na nedostatnim količinama proizvoda čemu svakako kumuje i nevoljkost naših proizvođača da se udružuju, ali i prekomplicirane procedure za osnivanje proizvođačkih organizacija.

Premda nisu dostupni statistički podaci o uvođenju precizne poljoprivrede i digitalnih tehnologija, provedba Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. upućuje na nisku razinu ulaganja u digitalne tehnologije: samo je 1,25 % proračuna svih ulagačkih projekata uloženo u digitalne alate.

Petir napominje da je digitalna povezivost ključni pokretač diversifikacije gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima. Poduzetnicima i novoosnovanim poduzećima digitalnim povezivanjem olakšat će se osnivanje i rast poduzeća, čime će se stvoriti nove gospodarske mogućnosti za ruralna područja. Razvoj inovacijskih ekosustava omogućit će ruralnim zajednicama stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta u ruralnim područjima u svim sektorima.

Dugoročna vizija za ruralna područja koju je pripremila Europska komisija predviđa da će digitalne tehnologije nuditi usluge kao što su multimodalni inteligentni prometni sustavi, brza hitna pomoć u slučaju nesreća, usmjerenija rješenja za gospodarenje otpadom, pametna rješenja za energiju i rasvjetu, optimizacija resursa i drugo.

„Europska sredstva iz različitih europskih fondova te nacionalna i privatna sredstva trebalo bi zajednički iskoristiti za ulaganje u infrastrukturu, tehnologiju i ljude. Tim će se ulaganjima pridonijeti postizanju cilja 100 %-tne brze širokopojasne pokrivenosti u ruralnim područjima do 2025.“, ističe Petir i podsjeća da najmanje 20 % sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost treba izdvojiti za potporu digitalnoj tranziciji.