EU upozorava da su oprašivači ugroženi, Hrvatska zaštitila svoju sivu pčelu | Marijana Petir

Hrvatski sabor usvojio je danas Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja. U svojoj raspravi predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir je rekla kako je predložene izmjene potrebno promatrati kao alat za zaštitu hrvatske autohtone pasmine pčela – sive pčele, pa samim time i planirati adekvatno upravljanje ovom pasminom s ciljem očuvanja njene genetike.

„Pčelinja zajednice sive pčele jedna je od najvažnijih i najpriznatijih pasmina pčela u Republici Hrvatskoj, a mirnoća i visoka razina prinosa meda u kombinaciji s genetski pojačanom otpornošću na neke pčelinje bolesti i nametnike, ali i brz razvoj pčelinje zajednice i manje potrebe za zalihama hrane tijekom zimskog perioda mirovanja, kombinacija su koja uz dobru klimatsku godinu garantira našim pčelarima visoke prinose meda, a nama potrošačima – kvalitetu meda“,  istaknula je Petir.

Zato treba očuvati njenu populaciju, percipirajući istovremeno pojavnost križanja sive pčele s drugim pasminama pčela, što uzrokuje i poteškoće u selekcijskom radu i uobičajenom uzgoju matica, a što će se kroz predloženo definiranje uvjeta uzgoja i zaštite sive pčele i kroz povjeravanje ovih poslova stručnom tijelu osigurati i provedbom ovog Zakona.

„Jednostavnim rječnikom rečeno, hrvatski pčelari su koristeći sivu pčelu za prikupljanje meda, stvorili prakse i aktivnosti koje provode tijekom godine, a koje su usklađene s potrebama pčelinje zajednice sivih pčela. Zato je važno očuvati njihov genetski materijal jer bi moguća potencijalna pojava „križanaca“ u bitnome utjecala i na uobičajene prakse koje provode naši pčelari u proizvodnji meda, a posljedično i na same  troškove proizvodnje meda“, istaknula je Petir.

Podsjetila je i na rezultate tematskog izvješća Europskog revizorskog suda iz srpnja prošle godine koje govori kako dosadašnje inicijative za poboljšanje zaštite oprašivača nisu urodile plodom i da je u provedbi politika u narednom programskom razdoblju potrebno u rješavanje ovog problema uložiti dodatne napore.  Situacija je itekako alarmantna i jednostavno se kao društvo moramo usmjeriti na rješavanje problema, pa je dobro prenošenje ovlasti na stručne osobe koje su u svakodnevnom kontaktu s problemima pčelarskog sektora i koje na temelju svojih dosadašnjih iskustava mogu adekvatno upravljati uzgojnim programima i u slučaju potrebe ponuditi konkretna rješenja, pa i za krizne situacije.

Govoreći o izmjenama vezanim uz provođenje pašnog reda, Petir je rekla kako ove poslove od 2008. godine  obavljaju pašni povjerenici, članovi Hrvatskog pčelarskog saveza. Do sada je ovo pitanje bilo regulirano podzakonskim aktom, a predložene izmjene i dopune jasnije propisuju ovlast nad prikupljanjem ovih podataka, što je i obveza Hrvatske koja proizlazi iz članstva u Uniji.

„Generalno gledajući, jasnije propisivanje nadležnosti i delegiranje administrativnih funkcija za selekcioniranje, brigu o očuvanju genetike i razvoj programa za izvorne pasmine trebalo bi rezultirati i učinkovitijim upravljanjem populacije sive pčele, što će osigurati njenu zaštitu i korištenje svih dobrobiti koje nam ona daje, što je vjerujem cilj svih nas jer je uloga pčela i njihov doprinos očuvanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti podcijenjena i potrebno je raditi na njenom osnaživanju“, rekla je Petir.

Podsjetila je i na opasnosti od smanjenja broja pčela za poljoprivrednu proizvodnju, održanje biljnih vrsta, a posredno i za dostupnost hrane, te uz navedeno naglasila kako je u daljnjim aktivnostima i planovima, između ostaloga i u provedbi ovoga Zakona potrebno raditi na nadogradnji prepoznatljivosti meda koji su proizveli hrvatski pčelari, kako bismo potrošačima omogućili dostupnost svih informacija o proizvodu koji kupuju i omogućili donošenje odluke o odabiru domaćih proizvoda.

Jedan od takvih projekata je i dobrovoljno označavanja staklenki meda oznakom Hrvatska staklenka meda i u budućnosti ga je potrebno poticati i  u njega uključiti veći broj hrvatskih pčelara.

„Neposredno se ovom odlukom određujemo protiv nepoštenih trgovačkih praksi koje se događaju u prometu i trženju medom. I to je potrebno naglašavati, informirati naše građane i tako utjecati na njihovu odluku o kupnji hrvatskih proizvoda. Ključno je iznalaženje dodatnih mehanizama od strane Ministarstva poljoprivrede kojima bi se poticalo hrvatske pčelare na uključivanje u projekt dobrovoljnog označavanja oznakom Hrvatska staklenka meda. Uz pametno planiranje, na ovaj način možemo podržati hrvatske pčelare čiji se med zbog prijevara i nepoštenih trgovačkih praksi nalazi u nepovoljnom položaju“, rekla je Petir.

Ona je poručila da Republika Hrvatska, zajedno s drugim državama članicama Europske Unije treba ustrajati u zahtjevu za izmjenom Direktive o medu kako bi se propisalo uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda i na taj način spriječile prijevare povezane s trženjem meda u Europskoj Uniji, ali i smanjio udio patvorina meda na europskom tržištu.