Hrvate u BiH moramo čuvati kao zjenicu svog oka - Marijana Petir

U okviru rasprave o Izvješću o ostvarenju ciljeva  Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu koji su provedeni u suradnji s nadležnim nacionalnim tijelima u svrhu realizacije ustavnih, zakonskih i strateških dokumenata te međunarodnih obveza Republike Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini., zastupnica u Hrvatskom saboru, Marijana Petir, rekla je kako „Hrvate u BiH moramo čuvati kao zjenicu svog oka. Ne samo zato što je to naša Ustavna, već zato što je je to i naša moralna obveza“.

Dodala je kako je očuvanje i zaštita Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine, općenito, kao i na području euroatlantskih integracija, nacionalni interes Republike Hrvatske.

Hrvatska podupire suverenitet, integritet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine, kao države dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih građana.

„2022. godina bila je izborna i tijekom te godine hrvatska Vlada je uspjela pomoći da se zaustave unitaristički planovi o potpunom eliminiranju uloge Hrvata u BiH. Stoga je bio i pojačan angažman svih hrvatskih institucija prema međunarodnoj javnosti kako bi se ukazalo na potrebu poštivanja ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH i potaknulo međunarodnu zajednicu na provedbu ustavne i izborne reforme u ovoj državi, kojom će biti zajamčena ravnopravnost Hrvata i prava svih građana“, rekla je Petir.

Dodala je kako je Hrvatska dala snažan politički doprinos BiH pri stjecanju statusa kandidata za članstvo u EU, koji je BiH dobila 15. prosinca 2022. godine.

U 2022. godini bitne i ciljane odrednice programa rada Vlade Republike Hrvatske bile su aktivnosti i projekti te programi usmjereni prema podizanju kvalitete života hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini kao i jačanje bilateralne suradnje s Bosnom i Hercegovinom.

Početkom 2022. godine, donesena je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, krovni razvojni dokument kojem je zajedno s Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., jedan od prioriteta i jačanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz aktivnosti, programe i projekte koji su važni za podizanje kvalitete života te za stvaranje uvjeta za njihov održivi ostanak.

„Vlada je nastavila davati političku, projektnu i financijsku podršku Hrvatima u Bosni i Hercegovini te institucijama hrvatskog naroda u obrazovanju, kulturi i zdravstvu“, rekla je Petir.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske tijekom 2022. godine provodio je četiri programa potpore s ciljem jačanja položaja i unaprjeđenja kvalitete svakodnevnog života Hrvata u Bosni i Hercegovini: Financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH; Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske; Program stipendiranja studenata; Program potpore strateškim institucijama Hrvata u BiH.

Odlukom Vlade dodijeljene su potpore važnim strateškim institucijama, provedeni su javni poziv i natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za Hrvate u Bosni i Hercegovini kojim su po prvi put financirani i projekti iz područja poljoprivrede, a dodijeljen je i znatno veći broj stipendija te realiziran niz međuresornih aktivnosti s ciljem jačanja položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

„Također, potrebno je u ovoj raspravi osvrnuti se i na snažniju prisutnost  i interes međunarodnih partnera za situaciju u BiH, posebice na suradnju SAD i RH koja je usmjerena na poticanje BiH na izgradnju njihovog dijela Južne plinske interkonekcije, kako bi se olakšao izvoz plina u BiH. Opskrba plinom putem Južne interkonekcije diversificirat će se izvori opskrbe plinom u BiH te smanjiti ovisnost o samo jednom izvoru, Ruskoj Federaciji“, rekla je Marijana Petir.

Pojasnila je kako se projektom Južne interkonekcije potiče i dekarbonizacija energetskog sustava BiH, a dekarbonizacija predstavlja jedan od EU prioriteta u kontekstu nastojanja za postizanjem klimatske neutralnosti.

„Kako taj plinovod treba proći županijama u kojima je većinsko hrvatsko stanovništvo, u tom smislu adresiraju se i legitimni interesi  hrvatskog naroda u BiH. Oni kažu da u Federaciji imaju dva telekoma, dvije elektroprivrede, dvije pošte pa je legitimno postaviti pitanje zašto ne bi bila i dva javna plinska poduzeća?“, upitala je Petir i rekla kako je pitanje energetske sigurnosti i gospodarskog razvoja, pitanje koje također doprinosi boljem položaju Hrvata u BiH stoga ga ne treba olako shvatiti.

S obzirom na naše prijateljske odnose i geografsku povezanost, povijesne veze, kulturne veze, ogromnu gospodarsku razmjenu, Hrvatska će učiniti sve da BiH ide putem euroatlanskih integracija jer je to put reformi koje će se pozitivno odraziti i na jačanje demokratskih institucija, ali i na stvaranje pretpostavki za gospodarski razvoj.

„Suradnja sa BiH je za Hrvatsku od vitalnog interesa, ali nam je još važniji hrvatski narod u BiH. Jedini prihvatljivi put za razvoj Bosne i Hercegovine uspostava je sustava u kojem će svi narodi moći ostvarivati sva pripadajuća prava i u kojem dva naroda neće nadglasavati ili nadjačavati jedan narod i u kojima BiH neće jednima biti majka, a drugima maćeha“, zaključila je Petir.