Hrvatska je osigurala za 7 godina 24,2 milijardi EUR-a - Marijana Petir

Prošla godina je za Hrvatsku bila izuzetno teška i dok smo se borili kao i velika većina država u Europi i u svijetu s covidom, strašni potresi koji su pogodili Grad Zagreb, Sisačko-moslavačku, Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku i Karlovačku županiju, te poplava koja je pogodila vrgorački kraj, dodatno su otežali, već ionako tešku situaciju.

„Boreći se s jedne strane za zdravlje građana a s druge strane za očuvanje radnih mjesta, podrška i pomoć koja je osigurana prilikom pregovora na sastancima Europskog vijeća, dobiva dodatnu važnost i dimenziju. Hrvatska je osigurala za 7 godina 24,2 milijardi EUR-a uz dodatno osiguranih 683 milijuna EUR-a za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu. Iz toga proizlazi da ćemo na svaki uloženi euro, dobiti 5 eura iz proračuna EU.  Riječ je o iznosu koji dvostruko nadmašuje volumen sredstava koje je Hrvatska imala na raspolaganju za razdoblje 2014. – 2020. te predstavlja jedan od najvećih iznosa po glavi stanovnika i intenziteta pomoći koje su izborile države članice u ovim zahtjevnim pregovorima“, rekla je zastupnica Marijana Petir u Hrvatskom saboru prilikom rasprave o Izvješću predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanim sastancima Europskoga vijeća u 2020. godini..

Ona je istaknula da je to dobra polazna osnova za nastavak reformi, provedbu razvojnih projekata, poticanje ulaganja i brzi gospodarski oporavak. „U pripremi je izrada Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i drago mi je čuti da je Hrvatska po brzini pripreme tog dokumenta, u prvoj polovici država članica“, rekla je Petir i naglasila kako je važno voditi računa da u svim projektima gdje se traže reforme, 20% bude zeleno, 20% digitalno jer je to ulaganje u razvitak. To je na tragu borbe protiv klimatskih promjena pri čemu EU nastavlja biti predvodnicom tih aktivnosti jer je usvojila ambiciozno zakonodavstvo kojim se Pariški sporazum provodi na europskoj i nacionalnoj razini.

Unija je kao svoju novu strategiju rasta usvojila Europski zeleni plan, koji će donijeti korjenite promjene u nadolazećim desetljećima te Europu dovesti do postajanja prvim klimatski neutralnim kontinentom.

Za Hrvatsku je iznimno važno da će u dosezanju zacrtanog cilja sudjelovati sve države članice na temelju načela pravičnosti i solidarnosti te uzimajući u obzir različite polazne točke i nacionalne okolnosti svih država članica.

„Treba spomenuti i da je tijekom hrvatskog predsjedanja, kada je riječ o proširenju EU na države zapadnog Balkana, ostvareno što se u tom trenutku činilo neostvarivim. Naime, sve su se države članice borile s covidom i bile okrenute prema sebi, no ipak smo uspjeli oživjeti pregovore te je dogovorena nova metodologija za otvaranje pregovora za Makedoniju i Albaniju. Tu bih podsjetila na nepravedan status kojim su neke države članice tretirale Makedoniju a to vidimo, nažalost, čine i dalje. Takvo podmetanje nogu Makedoniji treba zaustaviti, tim više što imamo vlastito iskustvo nerealnih prepreka koje su se i pred nas postavljale na trnovitom putu pristupanja Hrvatske EU“, rekla je Petir.

Vezano uz teme koje su dominirale sjednicama Europskog vijeća, istaknula je da jednako važnom smatra borbu protiv radikalizacije, nasilnog ekstremizma i terorizma, koja postaje sve veći problem pred kojim ne smijemo zatvarati oči. „Moramo napokon stati na kraj krivo shvaćenoj toleranciji te shvatiti koliku opasnost radikalne ideologije predstavljaju za našu slobodu i europski način života te im se suprotstaviti odlučno i na vrijeme. Ti napadi koji dolaze od strane određenih radikalnih sekularista, anarhističkih skupina te islamističkih fundamentalista, moraju se suzbiti u korijenu. Ne smijemo dozvoliti da temeljna ljudska prava u Europi ostanu prazne riječi a to će se dogoditi ako njima neće raspolagati svi građani“, zaključila je Petir.