Hrvatska nakon 20 godina donosi Strategiju poljoprivrede | Marijana Petir

„Strategija poljoprivrede je krovni, strateški dokument u sektoru poljoprivrede, čije je donošenje predviđeno Zakonom o poljoprivredi i na koji se čekalo 20 godina, a njome se dodatno podupire provedba Nacionalne razvojne strategije RH do 2030., te je ona temelj za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike“, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Pojasnila je da se njome predviđaju i intervencije u okviru ZPP-a za razdoblje 2021. do 2027, a osobito važno je usmjerenje i plan da se do 2030. poveća vrijednost obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna godišnje, kao i produktivnost rada za 60%, te snažnije podupru mladi poljoprivrednici čiji udio bi do 2030. godine trebao porasti na 20%.

Cilj je ove Strategije pvećati površine pod navodnjavanjem na 50 000 ha, površine pod ekološkom proizvodnjom na 140 000 ha, površine u stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji na 500 ha, povećati broj svinja u tovu u domaćen uzgoju za 35% i goveda za 20%, površine pod trajnim nasadima proširiti za 5000 ha, sagraditi 20 regionalnih distributivnih centara i povećati udio proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe hranom za 30%.

„Ova Strategija treba doprinijeti proizvodnji veće količine visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivom upravljanju prirodnim resursima uz povećanje otpornosti na klimatske promjene te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Složit ćemo se da su ciljevi ambiciozni ali nisu nedostižni“, rekla je Petir.

U njihovu realizaciju prema procjenama bit će potrebno uložiti 7,5 milijardi EUR-a za hrvatske poljoprivrednike, ali i otkloniti mnogobrojne administrativne, tehničke i druge prepreke koje stoje na putu transformaciji hrvatske poljoprivrede i ostanku ljudi na hrvatskom selu.

„Jedan od prioriteta je povećanje dodane vrijednosti poljoprivredne proizvodnje kroz veću finalizaciju proizvoda s prepoznatljivim posebnim karakteristikama koje pripadaju višem cjenovnom razredu, a uključuju segmente svježih proizvoda i gastro delicija što bi donijelo veće prihode poljoprivrednicima i dobro ih pozicioniralo na tržištu“, ističe Petir.

Dodala je i kako konstantne rasprave o tome trebaju li potpore u poljoprivredi i kako ih usmjeriti dovele su do zaključka da ih treba preusmjeriti prema malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima i siromašnijim područjima što je ujedno zaokret koji bi donio veću konkurentnost i diverzifikaciju proizvodnje.

Hrvatski proizvođači nisu konkurentni i nemaju pregovaračku moć jer nisu udruženi pa ih je potrebno potaknuti da se međusobno povežu u proizvođačke organizacije, ali ih treba povezati i s kupcima. Petir ističe kako poljoprivrednici muku muče s osiguravajućim kućama koje im ne žele osigurati proizvodnju ili to čine po nepovoljnim uvjetima, te u tom pogledu, pokazuje se nasušna potreba da se Ministarstvo uključi kao posrednik u razgovore kako poljoprivrednici ne bi ostali kratkih rukava.

„Pristup kreditima je ograničen za manje poljoprivrednike jer ih poslovne banke doživljavaju kao subjekte većeg kreditnog rizika i malog povrata, a tu je i još uvijek neriješeno pitanje predfinanciranja bez kojeg poljoprivrednici jednostavno ne mogu ući u neke zahtjevnije projekte, stoga je ovo problem na koji treba dati žuran i učinkovit odgovor“, rekla je Petir.

Danas poljoprivreda i prehrambena industrija zajedno čine 6% ukupnog BDP-a Hrvatske.  Procjenjuje se da 1 milijun kuna uloženih u ruralni razvoj utječe na otvaranje 9,39 radnih mjesta dok ulaganje 1 milijun kuna  u izravna plaćanja donosi 5,9 novih radnih mjesta.

„To znači da moramo strateški promišljati u koje ćemo projekte ulagati kako bi dobili dodanu vrijednost iz tih ulaganja, oživjeli hrvatska sela, zadržali postojeće i privukli nove stanovnike sela te u poljoprivrednoj proizvodnji postigli produktivnost i konkurentnost. Greške koje su se događale u prethodnom proračunskom razdoblju trebaju nam poslužiti kao lekcija za budućnost“, rekla je Petir.

U 2019. godini izravna plaćanja činila su 37,8% neto dodane vrijednosti koju su ostvarili hrvatski poljoprivrednici , što je 11,3% više od prosjeka EU. U proizvodnoj strukturi  RH prevladavaju kulture niske vrijednosti što ograničava veću produktivnost zemljišta. Nedostatak ulaganja u kapital, tehnologiju, istraživanje i razvoj dodatno koči produktivnost.

„Jasno je iz ovih podataka da nam je potreban zaokret, posebice imajući u vidu da EU izdvaja 2% BDP-a za inovacije i razvoj, a mi izdvajamo svega 0,81%. Stoga projekcija da ćemo do 2030. izdvajati 2,5% BDP-a za inovacije i razvoj put je povećanja produktivnosti poljoprivredne radne snage u Hrvatskoj“, rekla je Petir i dodala kako tome treba prethoditi digitalizacija i prijenos znanja jer smo po digitalizaciji ruralnih područja na 20. mjestu u EU, a udio poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52% ispod prosjeka EU. Jedan savjetodavac u Hrvatskoj dolazi na 585 gospodarstava što je nedovoljno pa savjetodavnu službu treba kapacitirati i ulagati u znanja i vještine savjetnika, a osim javne, potrebno je financirati i privatnu savjetodavnu službu.

„Hrvatska poljoprivredno-prehrambena bilanca je negativna i premda se godinama govori o povezivanju zelene i plave njive te izvozu poljoprivrednih proizvoda u turizmu, to je u praksi zaživjelo u rijetkim slučajevima stoga očekujemo da provedba ove Strategije potencijal koji imamo u turizmu u potpunosti stavi u funkciju“, ističe Petir.

I dok druge zemlje muku muče s povećanim klimatsko-okolišnim zahtjevima, Hrvatska ima brojne prednosti u odnosu na ostatak EU: koristimo duplo manje pesticida i mineralnih gnojiva od prosjeka EU, rastu nam površine pod ekološkom proizvodnjom, imamo najveći potencijal za razvoj biogospodarstva u EU  i najbolje očuvanu biološku raznolikost. „Sve to moglo bi doprinijeti otvaranju zelenih održivih radnih mjesta, povećati prosječni dohodak poljoprivrednika, smanjiti stopu rizika od siromaštva u ruralnim područjima i povećati udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora“, zaključila je Petir.