Hrvatska strategija za vodik od 2021. do 2050. godine | Marijana Petir

“Na putu prema klimatski neutralnoj Europi i čišćem planetu, vođeni Europskim zelenim planom, ključno je preustrojiti cjelokupnu opskrbu energijom i stvoriti potpuno integrirani energetski sustav. Prelazak na zeleno gospodarstvo treba kombinirati s pristupom čistoj, cjenovno pristupačnoj i sigurnoj energiji za poduzeća i potrošače”, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave o Prijedlogu Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine.

Upozorila je da je proizvodnja i potrošnja energije 2018. godine u EU bila  odgovorna za 75 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u. Osim toga, EU i dalje ovisi o uvozu 58 posto svoje energije, uglavnom nafte i plina.

Komisija je u srpnju 2020. predložila strategiju za vodik za klimatski neutralnu Europu, kako bi ubrzala razvoj čistog vodika i osigurala njegovu temeljnu funkciju za postizanje klimatski neutralnog energetskog sustava do 2050.

“Trenutačno vodik ima tek neznatnu ulogu u ukupnoj opskrbi energijom. Postoje izazovi u pogledu troškovne konkurentnosti, opsega proizvodnje, infrastrukturnih potreba i percipirane sigurnosti. Međutim, očekuje se da će vodik u budućnosti omogućiti promet bez emisija, grijanje i industrijske procese, kao i međusezonsko skladištenje energije”, rekla je Petir.

Od vodika se dobiva oko dva posto energije u EU-u, od čega se 95 posto proizvodi iz fosilnih goriva, što oslobađa 70-100 milijuna tona CO2 godišnje.

Prema istraživanjima, obnovljivi izvori energije mogli bi biti značajan izvor energije 2050. godine, od čega bi vodik moglo biti zaslužan za 20 posto opskrbe.

Petir ističe kako Prijedlog Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine osigurava okvir za proizvodnju i uporabu vodika s naglaskom na obnovljivi vodik kao zamjenu za fosilna goriva i povećanje stabilnosti elektroenergetskog sustava zasnovanog na obnovljivim izvorima, kako bi se ostvarila energetska samodostatnost i tranzicija na čistu energiju te održiva mobilnost.

Vodik će imati važnu ulogu u dekarbonizaciji nacionalnog gospodarstva, osobito u sektorima koji trenutno imaju malo alternativnih tehnoloških mogućnosti i gdje bi elektrifikacija mogla dovesti do značajnih troškova.

“Potencijal vodika u Hrvatskoj prvenstveno proizlazi iz potencijala proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koja može osigurati odgovarajuću i dugoročnu proizvodnju obnovljivog vodika”, rekla je Petir.

No, ona upozorava da je za uspostavu gospodarstva zasnovanog na vodiku i poticanja same proizvodnje, potrebno osigurati potražnju za vodikom te sustav distribucije koji će osigurati da se proizvedeni vodik isporuči krajnjim korisnicima. Potrebno je, dakle, osigurati usklađeni rast tri ključna elementa – proizvodnje, distribucije i potrošnje.

Proizvodnja vodika će se, u razdoblju od 2021. do 2026. go dine, prvotno vezati uz promet i industrijski sektor. U prometu već postoje projekti u visokoj fazi pripremljenosti (nabava čistih vozila), dok je industrijski sektor najspremniji za početak primjene obnovljivog vodika, prvenstveno u rafinerijskim i petrokemijskim postrojenjima. Stoga je potrebno, uz proizvodnju obnovljivog vodika na mjestu proizvodnje električne energije iz OIE, omogućiti i razvoj proizvodnje obnovljivog vodika korištenjem elektrolizatora priključenih na elektroenergetsku mrežu.

Hrvatska se opredijelila za poticanje proizvodnje obnovljivog vodika, koji bi se većinskim dijelom dobivao elektrolizom vode uz korištenje električne energije iz OIE. Za uspostavu značajnije proizvodnje obnovljivog vodika u početnom razdoblju mogu poslužiti postojeća industrijska postrojenja koja su pred gašenjem ili koja imaju potencijal prenamjene i uspostave novih, dekarboniziranih tehnologija u svojim proizvodnim procesima. Samo postavljanje elektrolizatora veće snage bit će lakše u onim postrojenjima koja već imaju za to odgovarajuću infrastrukturu.

U strategiji je najavljeno da će se razmotriti mogućnost za prenamjenu postojećih podzemnih skladišta plina (PSP Okoli, a u tijeku je izgradnja manjeg PSP-a Grubišno Polje) za pohranu vodika. No, strategija je pisana prije najnovijih događaja koji su temeljito uzdrmali tržište plina i drugih energenata. Petir je izrazila nezadovoljstvo jer je skladište plina u Okolima prazno. Rekla je da se je moglo predvidjeti obzirom na kretanja na tržištu goriva i energije da će cijene rasti i da bi moglo doći do nestašice plina te je apelirala da, obzirom da to do sada nije učinjeno, hitno treba nabaviti plin za skladište Okoli.