Hrvatska treba na EU razini snažnije zastupati svoja stajališta i potrebe poljoprivrednog sektora i ruralnih područja | Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravljao je danas na svojoj sjednici o Izvješću Ministarstva poljoprivrede o sastanku Vijeća ministara Europske Unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 22. i 23. ožujka 2021. godine.

Uvodno je državni tajnik Tugomir Majdak naglasio kako se je na Vijeću EU raspravljalo o paketu za reformu i pripremu strateških planova u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, ribolovnim kvotama za plavoperajnu tunu, pripremljenosti fitosanitarnih mjera za zaštitu od organizama štetnih za bilje i upotrebi sredstava za biološku kontrolu u borbi protiv biljnih štetnika. Istaknuo je kako se Republika Hrvatska zalaže se za transparentni partnerski pristup u izradi Strateških planova, te da će RH nakon strukturnog dijaloga i preporuka Komisije definirati okvir za provedbu svih mjera. Vezano uz reformu paketa Zajedničke poljoprivredne politike,  RH se zalaže za pojednostavljenje ZPP-a, nacionalno određivanje definicija „pravog poljoprivrednika“ i „novog poljoprivrednika“ i povećanje sredstava za mlade poljoprivrednike. Portugalsko predsjedništvo najavilo je postizanje političkog dogovora u svibnju ove godine. Majdak je izvijestio kako je RH podržala španjolsku izjavu o izvanrednim mjerama za ublažavanje učinaka krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID 19 i američkih carina na vinski sektor i  austrijsku inicijativu koja se odnosi na važnost prepoznavanja doprinosa šuma u ispunjavanju ciljeva europskog Zelenog plana

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je podsjetivši na probleme kroz koje je RH prošla u pripremi Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020., upozorila kako je izradi Strateškog plana potrebno pristupiti odgovorno i prepoznati sve potrebe i mogućnosti poljoprivrednog sektora i ruralnih područja. Ona je podsjetila da u preporukama Europske Komisije za izradu Strateškog plana za RH se ističe kako trebamo unaprijediti biološku zaštitu na poljoprivrednim gospodarstvima, imati jasnije planove za prevenciju širenja bolesti i štetnika, revidirati nacionalni akcijski plan o održivoj uporabi pesticida i podatke o istom dostaviti Europskoj komisiji, osigurati dostupnost podataka o gubitcima hrane i otpada od hrane, jačati dostupnost vlasništva mladim poljoprivrednicima i generacijsku obnovu, jačati produktivnost poljoprivredne proizvodnje koja sada iznosi 29% prosječne produktivnosti EU, podupirati primarni sektor na stvaranje proizvoda s višom dodanom vrijednošću, modernizirati poljoprivredu, smanjiti gubitke hranjivih tvari, povećati otpornost na klimatske promjene, iskoristiti mogućnosti hrvatskog biogospodarstva, jačati sustav znanja i inovacija u poljoprivredi, iskoristiti prednosti digitalne tehnologije. Iako ove preporuke nisu pravno obvezujuće već služe kao dodatna smjernica za izradu Stateškog plana, Petir je rekla kako je važno uskladiti mjere predložene u nacrtu Strategije razvoja poljoprivrede do 2030., koji će poslužiti i kao osnova za izradu Strateškog plana, s preporukama Europske Komisije. Referirajući se na inicijative austrijske i španjolske delegacije kojima je RH potpisnica, Marijana Petir je izrazila mišljenje kako RH treba na EU razini snažnije zastupati svoja stajališta i potrebe kako poljoprivrednog sektora, tako i ruralnih područja, i za njih tražiti podršku. Uz navedeno, rekla je kako bi štete koje su nastupile kao posljedica katastrofalnih potresa mogle biti temelj za ostvarenje dodatnih prava za RH, kao što je to sada primjer s udaljenim, osjetljivim i otočnim područjima nekih drugih država, te je predložila da se Hrvatska zauzme za tu inicijativu. Isto tako, vezano uz definiciju „novog poljoprivrednika“, rekla je da je kao zastupnica u Europskom parlamentu utjecala da se hrvatski interesi ugrade u stajalište Europskog parlamenta o novom ZPP-u, a da bi sada RH trebala iskoristiti sva prava koja joj, kao državi članici stoje na raspolaganju i pokrenuti inicijative kojima bi se prepoznale specifičnosti hrvatskih potreba i otvorio prostor za osobe koje se žele baviti poljoprivredom.

Vezano uz uvođenje socijalne uvjetovanosti u Uredbu o strateškim planovima, Petir je rekla da nužno ojačati našu savjetodavnu službu za obavljanje ovih poslova kao i njihove redovite djelatnosti jer sada jedan savjetnik dolazi na 585 poljoprivrednih gospodarstava što je nedostatno.

Vezano uz korištenje sredstava za biološku kontrolu organizama štetnih za bilje Petir je, obzirom da je Nacrtom Strategije razvoja poljoprivrede ista planirana samo za ciljane mjere za podsektor povrća i podsektor grožđa i vina u kojima se spominju plaćanja za prijelaz na sustav ekološke ili biodinamičke proizvodnje za biološko suzbijanje štetnika, rekla da bi isto trebalo planirati i u konvencionalnoj proizvodnji.

Tugomir Majdak je istaknuo kako preporuke Europske Komisije nisu pravno obvezujuće, no Ministarstvo poljoprivrede ih prihvaća i u stalnoj je komunikaciji s Komisijom vezano uz izradu Strateškog plana u okviru ZPP.  Ministarstvo poljoprivrede podupire u svojim aktivnostima daljnji razvoj i jačanje ekološke proizvodnje, a u pripremi je i izrada Akcijskog plana za ekološku proizvodnju, kao i planova za provedbu fitosanitarnih mjera u slučaju pojave karantenskih štetnika.