Hrvatska uspostavlja Banku hrane - Marijana Petir
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je svoju 59. tematsku sjednicu na kojoj je proveo raspravu o praćenju, zbrinjavanju i korištenju otpada od hrane i uspostavi Banke hrane u Republici Hrvatskoj kao odgovora na činjenicu da se godišnje u Hrvatskoj baci 286 379 tona hrane, dok s druge strane 18,3% stanovnika Hrvatske živi na rubu siromaštva.
Zastupnici su tom prilikom pozvali nadležna državna tijela da primjereno urede status posrednika u doniranju hranom, a s ciljem osiguravanja njihovog redovitog financiranja i funkcioniranja, te su isto tako apelirali da se kroz javne kampanje pokuša utjecati na osvještavanje građana kako bi smanjilo bacanje hrane.
Govoreći o ciljevima UN-ovog Program održivog razvoja do 2030. godine kojima se želi prepoloviti globalne količine otpada od hrane po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, te smanjiti gubitke hrane duž opskrbnog lanca i lanca proizvodnje hrane, uključujući gubitke u primarnoj proizvodnji, prijevozu i skladištenju, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir podsjetila rekla je da se prema podacima FAO-a u poljoprivredi u Europi izgubi se 20% voća i povrća, 20% korjenastih kultura i gomolja te 10% uljanog sjemenja i grahorica, a nakon berbe gubi se dodatnih 5% voća i povrća te korjenastih kultura i gomolja.
„U primarnoj proizvodnji zbog elementarnih nepogoda i klimatskih promjena svaki ovakav gubitak utječe na smanjenje prihoda poljoprivrednika. Na dodatni gubitak za poljoprivrednike, utječu i nepoštene trgovačke prakse i damping cijene u prehrambenom sektoru, zbog kojih se proizvodi često prodaju ispod njihove stvarne vrijednosti, a što doprinosi i većem rasipanju hrane“, rekla je Petir. Istovremeno, kako je istaknula, doniranje neprodane hrane duž cijelog prehrambenog lanca dovodi do znatnog smanjenja rasipanja hrane, a pomaže se potrebitima koji inače nisu u financijskoj mogućnosti kupiti određene prehrambene proizvode.
Petir je upozorila da su nam potrebni odgovarajući zakoni koji će omogućiti da višak u prehrambenom lancu postane resurs čime bismo doprinijeli i smanjenju utjecaja otpada od hrane na klimatske promjene, pa time i ugljičnog otiska. Ne manje važan je i prelazak na potrošnju zdrave i održive hrane, a na što ukazuje i Europska strategija za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti kojom se prekomjerna tjelesna težina i pretilost smatraju čimbenicima rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti.
“Imajući u vidu da inicijative kao što su banke hrane, socijalne samoposluge i pučke kuhinje koje vode dobrotvorne organizacije, doprinose smanjenju rasipanja hrane, pomažu najsiromašnijima, a time i stvaranju odgovornog i osviještenog društva, važno je primjereno urediti njihov status kao posrednika u doniranju hranom, a s ciljem osiguravanja njihovog redovitog financiranja i funkcioniranja”, rekla je Petir ističući kako sustav doniranja hrane ne može počivati isključivo na volonterstvu.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Zdravko Tušek istaknuo je kako se hrana baca u svim segmentima lanca opskrbe hranom. Vlada Republike Hrvatske donijela je Plan smanjenja i sprečavanja nastajanja otpada od hrane za razdoblje 2019. – 2022., kojim se nastoji unaprijediti sustav doniranja hrane, smanjiti nastanak otpada od hrane, informirati i educirati potrošače, promicati društvenu odgovornost prehrambenog sektora, ulagati u istraživački rad i inovativna rješenja za sprečavanje nastanka otpada od hrane. U 2020. godini donirano je oko 1700 tona hrane, no sustav doniranja potrebno je unaprijediti. U tom smislu Ministarstvo poljoprivrede provodi radionice za donatore i posrednike hranom, unaprijeđen je zakonodavni okvir, izrađeni su vodiči za doniranje hrane, a projekt e-doniranje je u funkciji. Ukupno je registrirano 200 donatorskih profila i više od 128 posrednika u lancu doniranja hrane. „Kroz reformsku mjeru iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je 32 milijuna kuna za unapređenje sustava doniranja hrane u Republici Hrvatskoj. Program potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i Banke hrane u narednom će razdoblju biti usvojen na Vladi Republike Hrvatske, a istim će se kako bi se smanjili troškovi koji nastaju u distribuciji hrane, uspostaviti 21 županijski distributivni centar“, rekao je Tušek.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Mile Horvat rekao je kako njihovo Ministarstvo s hranom postupa u trenutku kad ona postane otpad. Biorazgradivi otpad koji se na godišnjoj razini prikupi u Republici Hrvatskoj iznosi 500.000 tona, od čega se 70% odnosi na otpad od hrane.
Predstavljajući Izvješće o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić, rekao je kako od ukupno nastalog otpada od hrane jestivi dio čini 106.037 tona, a njegovu količinu moguće je smanjiti provođenjem edukacija i informiranja svih uključenih u lanac opskrbe hranom. Podsjetio je i kako se samo 7% otpada od hrane koristi u preradi za hranu za životinje, dok se 40% ne zbrinjava na odgovarajući način. Rekao je i kako oni koji sami proizvode hranu, poput poljoprivrednih gospodarstava, stvaraju značajno manje otpada od hrane.
Sara Mikrut Vunjak, pomoćnica ravnateljice HAPIH-a kao glavni razlog nastanka otpada od hrane smatra nerazumijevanje rokova trajanja. Iz istog razloga HAPIH je donio smjernice kojima se obrazlaže razlika između pojmova „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. Pojasnila je kako postoje četiri grupe proizvoda koje se, ukoliko su skladištene na odgovarajući način i čija ambalaža nije oštećena, mogu koristiti i nakon rokova navedenih na ambalaži.
Fra Vladimir Vidović, voditelj pučke kuhinje u župi Sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu, rekao je kako na dnevnoj bazi pripreme i podijele oko 400 obroka, a troškove rada pučke kuhinje pokrivaju iz donacija. Pučka kuhinja ne vodi evidenciju svojih korisnika, no uglavnom se radi o osobama srednje i starije životne dobi koje su slabog imovnog statusa. Rekao je kako je potrebno osvijestiti društvenu zajednicu o potrebama najugroženijih. Istaknuo je kako su pučka kuhinja, ali i druge udruge civilnog društva svrstane u kategoriju poduzetnika, što im ograničava obavljanje njihove primarne djelatnosti jer svaki rast cijena energenata i režijskih troškova, utječe na obim pomoći koju pružaju krajnjim korisnicima te je zatražio pomoć zastupnika u rješavanju tog problema.
Tamara Mikulić, predsjednica Udruge Duga i voditeljica socijalne samoposluge koja osam godina radi na području Grada Vukovara, rekla je kako njihove usluge koristi 600 obitelji. „Socijalne samoposluge imaju važnu ulogu u doniranju hrane, no potrebno je regulirati njihov socijalni status“, rekla je Mikulić. Potrebno je osigurati i troškove za hladni pogon, zaposlenike, vozila za prijevoz hrane, prostor i režije što predstavlja ogromnu stavku koju niti jedna udruga ili dobrotvorna organizacija sama ne može pokriti, te bi izostanak takve vrste financijske pomoći mogao dovesti u pitanje održivost sustava distribucije donirane hrane do onih koji su u potrebi, jer se taj sustav može bazirati isključivo na volonterskoj osnovi.
Predstavljajući stavove Copa Cogece o otpadu od hrane, Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore upozorila je na problem nepoštenih trgovačkih praksi koje dovode do stvaranja otpada od hrane. Podsjetila je i kako veći dio otpada od hrane stvaraju potrošači, dok samo 11% dolazi iz primarne proizvodnje, pa Copa Cogeca drži kako je ovo potrebno prepoznati u aktivnostima koje se planiraju i ograničiti maloprodajne prakse koje potiču na prekomjernu kupnju. Mišljenja su i da buduće aktivnosti ne bi trebalo vezati uz količine nastalog otpada, već postaviti jasne postotne ciljeve smanjenja u narednom razdoblju.
„Akcijskim planom potrebno je jasno odrediti zadaće, aktivnosti i uloge svih uključenih u sustav doniranja hrane“, rekao je Stipan Šašlin. Zato je u budućnosti potrebno raditi na edukciji i promjeni životnih, posebno prehrambenih navika.
„Promjena prehrambenih navika uvelike utječe na stvaranje otpada od hrane“, rekao je Goran Ivanović. Zato je važno podići svijest potrošača, educirati, informirati i provoditi aktivnosti koje će se u budućnosti provoditi. U distribucijskim centrima osigurani su kapaciteti, no važno je strukturno riješiti problem osiguranja hrane koja će se kroz donacije distribuirati do potrebitih.
Đurđica Sumrak zatražila je informaciju o izradi Akcijskog plana, upozorila na važnost provođenja edukativne kampanje o prevenciji nastanka otpada od hrane i planiranju kupovine, posebno u blagdansko vrijeme. Rekla je i kako se otpad od hrane većim dijelom odlaže u komunalni otpad, pa je potrebno poraditi i na edukaciji o održivom odlaganju otpada.
Marijana Petir rekla je kako je važno raditi na podizanju svijesti potrošača o mjerama koje je moguće poduzeti kako bi se smanjio nastanak otpada od hrane. Uz današnji Svjetski dan zdravlja, ali i nadolazeće Uskrsne blagdane, rekla je kako bacanje hrane predstavlja moralno i etičko pitanje, te je pozvala da se prema hrani ponašamo odgovorno, kao i prema vlastitom zdravlju vodeći računa što i koliko jedemo. Zatražila je od nadležnih državnih tijela da se izvan NPOO-a, pronađu drugi izvori sredstava kroz koje bi se mogli financirati logistički troškovi i hladni pogon posrednika u doniranju hrane. Podsjetila je i kako trgovački lanci prigovaraju da sustav doniranja nije dobro uređen i da je administrativno preopterećen, te nažalost neki od njih radije bacaju hranu nego da je doniraju. U aktivnosti koje se planiraju provesti svakako je potrebno uključiti i poljoprivrednike kojima treba omogućiti plasman njihovih proizvoda, otkloniti nepoštene trgovačke prakse, pa time i smanjenje nastanka otpada od hrane. Podsjetila je i da nema dovoljno informacija o poreznim i drugim olakšicama koje mogu ostvariti donatori hrane, stoga je potrebno poraditi na edukaciji i informiranju.